Dostupni linkovi

Šta je pokazalo osam godina postojanja jedinog distrikta u BiH? Distrikt Brčko danas je mnogo napredniji u svakom pogledu od ostatka države.

Samo jedan posto teritorije BiH - Brčko Distrikt privredno je razvijeniji od ostatka zemlje. Ne opterećuju se ustavnim promjenama, imaju svoju policiju. Mirsad Đapo, gradonačelnik Brčko Distrikta:
„Ne zanima nas previše u ovom trenutku politiziranje na nivou države, kakva će biti policija, kakav će biti ustav - ustav nas jedino zanima da konačna arbitražna odluka iz Distrikta se prenese. Ali nas zanima izuzetno da država ima normalne funkcije i da država funkcioniše jer bez nje nećemo moći dalje. Ali se ne uključujemo u prazna politiziranja koja se vode na raznim nivoima, nego svoju sudbinu pokušavamo graditi sami, vlastitim snagama - i, naravno, od države očekujemo da profunkcioniše kako bismo i mi mogli ići, zajedno s državom, mnogo, mnogo brže.“
Građani u Brčkom smatraju da uvijek može bolje. I oni će reći da su penzije i plaće male. Ipak, nikada se ne bi mijenjali za život u Federaciji i u RS-u:
„Znam dosta mojih drugova koji pokušavaju da dobiju boravište sada u Brčko Distriktu i lične karte, što samo po sebi govori o boljem statusu.“
„Život je grozan ako si penzioner - a ja sam to.“
„Veliki je problem nezaposlenosti, a nadam se, s ovim novim investicijama koje trebaju da uđu u Brčko, da će se i to riješiti i da će krenuti na bolje.“
Primjer pozitivnog privrednog razvoja je moguća izgradnja fabrike etanola u središtu Brčkog koja bi bio strateška izvozna roba BiH na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. U njoj bi se proizvodilo čisto biološko gorivo od soje, kukuruza i pšenice. Zekerijah Osmić, predsjednik Odbora za poslovne inicijative:
„Imaćemo izvozni proizvod, moći ćemo, dakle, korigovati ovaj trgovinski debalans, a BiH će biti jedna od država Evrope koja će prije drugih, vjerujem, ući u projekat obezbjeđivanja ovog gorivo, koje će, inače, morati ubuduće zemlje imati u svom privrednom razvoju.“
Problemi s kojima se mladi susreću su uglavnom vezani za obrazovanje. Ipak, u tajnosti će vam neki od njih reći da se čak i među njima osjeti nacionalna netrpeljivost. Iz Foruma mladih Sead Šadić:
„Gledajući spram 2000. i 2008. godine, ta razlika je daleko manja. Postoji razlika, ali to je prije svega od pojedinaca, s tim što je par mladih ljudi diglo glas i za onu drugu stranu - kako da vratimo naše sugrađane u Brčko Distrikt, jer ipak veliki broj naših sugrađana je otišlo zbog ratnih zbivanja u druge zemlje. Nastojimo da te naše prijatelje, poznanike vratimo u grad tako da bi oni nastavili svoju karijeru graditi baš u Brčko Distriktu.“
Šesnaest godina nakon stravičnog zločina u Brčkom nad Bošnjacima odgovorni su slobodni. U Udruženju nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko Distrikta nezadovoljni su radom tužilašatava, a ono što ih najviše zabrinjava jeste da se svjedoci još uvijek boje govoriti. Zumreta Džaferović, predsjednica ovog udruženja:
„ Znate ko strahuje. Strahuju svjedoci. Oni neće da daju izjave. Ili daju, pa poslije kad treba da potvrde, oni neće da je potvrde. Mislim da je to prisutno - ili je prisutna laž. Nešto jeste.“
U Brčkom je prije rata živjelo 26 posto Hrvata. Danas ih je upola manje. Hrvatske političare najviše zabrinjava sporost u provođenju povratka na ove prostore. Ivan Krndelj, zamjenik predsjednika Skupštine Brčko Distrikta:
„Čujemo i do nas dolaze informacije, iako nismo u prilici da učestvujemo u pregovorima i razgovorima oko ustavn ih promjena, oko ključnih reformi u državi, da se nude različita rješenja. Po nama, ne može nitko nuditi rješenja u naše ime dok ne pita nas da li se slažemo s tim rješenjima. Nažalost, još nijedan od političara, pa ni hrvatskih, koji učestvuju u razgovorima na državnoj razini nisu nam rekli gdje smo mi tu u ustavnim promjenama, gdje se nalaze Hrvati Brčkog, Hrvati Posavine. Nijedan neće o kartama. Međutim, nas zanimaju prije svega karte da bismo se mogli opredijeliti za bilo koju opciju.“
Zanimljivo je kako u svemu što se događa u BiH, odnosno u dva entiteta, predstavnici Brčko Distrikta uvijek stoje po strani i ne staju ni uz koga. Milan Tomić, predsjednik Skupštine:
„Ako je interes na tom globalnom nivou Brčko Ditrikta, onda je uvijek tu supervizor koji ima i ovlaštenja da u ime Distrikta govori i vuče određene poteze.“
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG