Dostupni linkovi

EU želi dobre odnose i sa Kosovom i sa Srbijom


Sabine Freizer

EU je uglavnom i do ovog trenutka zadovoljna razvojem situacija na Kosovu, smatra Sabine Freizer, direktorica evropskog programa Međunarodne krizne grupe. Nije bilo nikakvih ekcesa ili nasilja, ali Bruxelles želi zadržati dobre odnose i sa Kosovom i sa Srbijom, ističe ova analitičarka i upozorava da treba pažljivo pratiti razvoj događaja idućih mjeseci.

RSE: Kakav bi mogao biti slijed zbivanja u Srbiji i na Kosovu idućih dana nakon što smo bili svjedoci u Prištini jedne dostojanstvene proslave, a u Srbiji nerede, nasilje i huliganstvo?
Freizer: U Srbiji će idućih dana biti mnogo bijesa i razočaranja. Svijesna sam da će dio toga biti usmjeren prema EU i Sjedinjenim Državama, kao i drugim državama koje budu priznale nezavisnost Kosova. No, nadam se da će u slijedećih nekoliko mjeseci dio toga nestati, jer je Srbija nedvojbeno dio evropske obitelji i ima evropsku budućnost. Mislim da je to u interesu Srbije i njenog ekonomskog i političkog razvoja. Vjerujem da će proevropske snage ipak prevladati i da će pridonjeti dijalogu i razumjevanju između Srbije i EU. A što se tiče stanja na Kosovu, među tamošnjim Srbima i Albancima nema mnogo razumjevanja, no na novoj kosovskoj vladi leži odgovornost da povrati i izgradi povjerenje između dva naroda, te omogući da se Srbi osjećaju punopravnim građanima Kosova. Nadam se da će kosovska vlada u cjelosti provesti u djelo Ahtisaarijev plan koji daje ogromna prava Srbima, takva prava koja je teško vidjeti u drugim državama u Evropi. To je obaveza koju kosovska vlada mora ispuniti prema Srbima kako bi se oni osjećali zaštićenima. Podsjetila bi da u Ahirtsaarijevom planu ima i poglavlje o decentralizaciji koja srpskim općinama daje široke ovlasti. Ono čemu se također nadam je da će Kosovo ostati jedinstveno, a da će Srbi moći samostalno odlučivati o velikom broju pitanja koja se tiču njihova života te da će u cjelosti biti zaštićeni.
RSE: Kako se proglašenje nezavisnosti Kosova može odraziti na druge zemlje u regiji, Makedoniju, BH, da li bi Republika Srpska mogla donjeti odluku o odcepljenju?
Freizer: Ne vjerujem da ima mogućnosti da se RS izdvoji iz BiH. No, Bosna ima mnogo problema, ali oni nemaju veza sa Kosovom, već su povezani sa neprimjenom Daytonskog sporazuma i činjenicom da BH nije država koja funkcionira. Vlada i administracija su trome i glomazne i teško je donjeti ikakvu odluku, i to je najveća prepreka na putu BiH prema eurointegracijama. Ipak, sva tri naroda u BiH, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati se slažu da im je jedina perspektiva članstvo u EU. Nadam se da će im taj zajednički cilj pomoć da konačno rade zajedno i da reformiraju policiju, što će im biti glavna ulaznica za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naravno s time posao nije završen, predstojati će im i tehničke prilagodbe i na tome će biti nužan zajednički rad i surdanja sva tri naroda. Vjerujem da će to biti prava budućnost za Bosnu, a ne nove podjele.
RSE: Da li je moguće izbijanje nasilja u nekim područjima?
Freizer: Ne vjerujem da bi bilo gdje na području bivše Jugoslavije moglo doći do nasilja. Od proglašenja nezavisnosti na Kosovu tamo je situacija mirna i relativno dobra. I sve dok kosovska vlada garantira sigurnost i prava srpske manjine na Kosovu, i sve dok vlade drugih zemalja u regiji budu garantirale prava manjina u njihovim sredinama, mislim da nemamo razloga se plašiti nasilja.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG