Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Balkan i smjena u Bijeloj kući – uticaj 'neželjenih posljedica'


Prvi zvanični susret novoizabranog i bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa i Baraka Obame, Bijela kuća

Prvi zvanični susret novoizabranog i bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa i Baraka Obame, Bijela kuća

Samo dan nakon što je, po mnogim autoritativnim ocjenama "potpuno nekvalifikovan, nespreman i čak opasan" kandidat – nasuprot mnogobrojnim anketama – pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, u toku je fascinirajuće harmoničan početak prelaska Amerike iz ere Baraka Obame (Barack) u eru Donalda Trampa (Trump).

Izbori su ispunili Trampov uslov za priznavanje njihovog ishoda – da on pobijedi – i on se nakon krajnje polarizirajuće kampanje u kojoj je vrijeđao pripadnike etničkih i vjerskih manjina, žene i invalide, političke protivnike i medije, već u prvom obraćanju javnosti ponudio kao "predsjednik svih Amerikanaca".

Njegova protivkandidatkinja uputila mu je čestitke i ponudila podršku "u korist naše zemlje" a sadašnji predsjednik pozvao ga je u Bijelu kuću i – dok u četvrtak nastaje ovaj tekst – njih dvojica i njihove supruge, Mišel (Michelle) i Melanija, ćaskaju o državničkim i porodičnim poslovima i obavezama iako je Tramp kao svoje rane prioritete najavio poništavanje nekih od najznačajnijih dostignuća Obamine administracije.

Svijet se, kao što je oduvijek bivalo s promjenom u Bijeloj kući, i ovih dana pita: A šta će to značiti za nas? Ne bih mogao da se složim s bosanskohercegovačkim i regionalnim analitičarima koji kažu kako "neće biti značajnijih promjena".

Oni su vjerovatno u pravu ako je riječ o američkoj politici prema Balkanu. U tome – od vremena američke intervencije u uspostavljanju mira na Balkanu – postoji kontinuitet koji su održavale i republikanska administracija Džordža Buša (George Bush), 2000-2008. godine, i demokratska Baraka Obame, 2008-2016. godine: Sjedinjene Države nastaviće da podržavaju regionalni mir i bezbjednost, demokratske reforme i vladavinu prava, integraciju zemalja regiona u Evropsku uniju i (onih koje to žele) u NATO i podržavaće evropske partnere u postizanju tih ciljeva.

Ali, to ne znači da smjena u Vašingtonu neće možda i značajnije uticati i na prilike na Balkanu.

Pogledajmo, na primjer, šta bi sve mogle značiti Trampove namjere da preispita američku podršku za NATO i odnose s Moskvom.

U vezi sa zapadnim vojnim savezom: dovođenje u pitanje obaveze da se baltičke zemlje zaštite od ruske ekspanzije dovodi u pitanje temeljni princip kako je "napad na jednu članicu napad na sve" i to bi, uz Trampovo insistiranje da ostale članice moraju značajnije doprinijeti u finansiranju zajedničke odbrane, moglo voditi slabljenju odbrambene moći i privlačnosti NATO-a za potencijalne nove članice.

U vezi s Moskvom – Trampova razmjena komplimenata s ruskim predsjednikom Putinom, s narcisoidnim objašnjenjem ("ako on govori lijepo o meni, govoriću i ja lijepo o njemu") izaziva nelagodu i među američkim vanjskopolitičkim znalcima koji ukazuju na opasnosti da u približavanju Moskvi može oslabiti zapadni front protivljenja ruskom ekspanzionizmu, u Ukrajini ili na Baltiku ili u Siriji i drugdje na Bliskom Istoku, ili dovesti do neke nove podjele sfera uticaja koja bi mogla negativno uticati i na euroatlantske aspiracije balkanskih zemalja.

To su samo dva primjera mogućeg neposrednijeg uticaja smjene u Bijeloj kući na balkanske regionalne prilike.

Smjena u Vašingtonu možda će značajnije uticati i na balkanske prilike: Kurspahić

Smjena u Vašingtonu možda će značajnije uticati i na balkanske prilike: Kurspahić


Ali, u demonstraciji uljudne retorika koja prati demokratski prenos vlasti u Vašingtonu, ne treba zaboraviti da je Tramp izbore dobio na prijetnjama i obećanjima čije bi ispunjavanje potreslo i Ameriku i svijet dovodeći u pitanje međunarodne standarde ljudskih prava, kontrole nuklearnog naoružanja, slobodne trgovine, čak i evropske bezbjednosti.

Recimo – izgradnja zida na granici s Meksikom "čiju će cijenu platiti Meksiko" i deportacija približno 11 miliona ilegalnih imigranata iz Latinske Amerike ili "zabrana ulaska muslimana u Sjedinjene Države" značila bi destabilizaciju Meksika i otežala evropsko nošenje s talasima imigranata iz bliskoistočnih ratnih zona; najava raskidanja ili preispitivanja međunarodnih ugovora o slobodnoj trgovini i uvođenja tarifa od 45 odsto na robu iz Kine i 35 odsto na robu iz Meksika mogli bi voditi trgovinskim ratovima a za Ameriku bi mogli značiti i gubitak i do sedam miliona radnih mjesta u izvoznoj ekonomiji; odustajanje od dugo traženog i jedva postignutog sporazuma o kontroli iranskog nuklearnog programa ili od pariskog sporazuma o klimatskim promjenama izazvalo bi nepovjerenje i slabljenje partnerstva u globalnim poslovima sa indirektnim neželjenim posljedicama i za balkanski region.

A kad je već riječ o odgonetanju kako bi se promjene u Vašingtonu mogle odraziti na Balkan, pažnju zaslužuje priča iz današnjeg Washington Posta o Bosanki koja je – primjenom naučnih statističkih metoda i istorijskih poređenja – u američkom takmičenju studenata u prognoziranju rezultata predsjedničkih izbora, za razliku od najvećeg broja izdašno finansiranih centara za ispitivanje javnog mnijenja koji su odreda tvrdili kako Hilari Klinton (Hillary Clinton) ima prednost nad Trampom, tačno predvidjela ishod izbora.

Šejla Palić iz Travnika, studentkinja završne godine studija psihologije i matematike na St. Lawrence Univerzitetu u državi Njujork, zajedno s američkom kolegicom Meri Bet Renzing (Mary Beth), bila je među pobjednicima takmičenja, iako obje kažu da su "šokirane" ishodom i da bi bile sretnije da je rezultat bio – drugačiji.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG