Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Domaća 'antologija trampizama'


Muškarac drži kapu na kojoj piše "Učini Ameriku ponovo velikom" tokom govora Donalda Trampa u Njujorku, 10. apil 2016.

Muškarac drži kapu na kojoj piše "Učini Ameriku ponovo velikom" tokom govora Donalda Trampa u Njujorku, 10. apil 2016.

Sad kad su Donald Tramp (Trump) i Hilari Klinton (Hillary Clinton) – Tramp pobjedom u svih pet a Klinton pobjedom u četiri od pet država u kojima su u utorak održani predizbori – praktično obezbijedili predsjedničku nominaciju svojih stranaka, težište njihove kampanje polako se okreće dokazivanju predsjedničkih kvalifikacija pred opšte izbore u novembru.

Klintonova, koja ima osmogodišnje iskustvo u Bijeloj kući kao prva dama Amerike, iskustvo senatora države Njujork i iskustvo vođenja svjetske politike kao šefica američke diplomatije, sada nastoji da oko svoje kandidature ujedini Demokratsku stranku uključujući i one koji su entuzijastično podržavali njenog rivala za stranačku nominaciju Bernija Sandersa (Bernie). Ona je to pokazala kad je, objavljujući pobjede u utorak, rekla kako je "mnogo više onoga što spaja nego onoga što dijeli" njene i Sandersove pristalice.

Sanders je posebno privukao u politiku takozvanu "milenijumsku generaciju", mlade od 18 do 29 godina, koji su prigrlili njegova obećanja "demokratskog socijalizma", pored ostalog, univerzalnu zdravstvenu zaštitu i besplatno visoko obrazovanje.

Najnovije istraživanje sa Harvard Univerziteta pokazuje kako je Sanders poveo ulijevo ne stranku već cijelu jednu generaciju i demokrati će u izbornoj platformi morati da uvažavaju neke od njegovih ideja ako žele pridobiti za stranku entuzijazam i energiju mladih.

Tramp će imati mnogo teži posao da – nakon što je do sada u kampanji uspio da se zamjeri širokim segmentima stanovništva: latinoameričkim imigrantima, muslimanima, ženama, hendikepiranim – sada počne da govori i ponaša se "predsjednički".

Taj pokušaj "prepakivanja" kandidata opasnih izjava i namjera u kandidata umjerenijih i opšteprihvatljivih pogleda potakao je uređivački odbor uticajnog prijestoničkog dnevnika, The Washington Post, da u vrhu strane redakcijskih komentara objavi tekst pod naslovom: "Omekšavanje na Trampa? Sjetite se ovoga".

List započinje 23 pasusa riječima "sjetite se" navodeći dugu listu razloga zašto Amerikanci ne bi smjeli prihvatiti ovu igru opominjući kako (izborna) "pobjeda nije otkup za rasizam, nasilje, ignoranciju, uvrede i laži".

Donald Tramp

Donald Tramp

Na toj listi su uvrede meksičkim imigrantima kao "silovateljima i kriminalcima" i obećanje podiznja zida na granici s Meksikom koji će Meksiko morati da plati; tvrdnja kako je vidio "hiljade muslimana" u okolini Njujorka koji plešu na ulicama kad su 11. septembra srušeni tornjevi Svjetskog trgovačkog centra i kako će zabraniti ulazak muslimana u Ameriku; uvrede koje je uputio voditeljki Fox televizije i ženama uopšte; izjavu kako bivši predsjednički kandidat, senator Džon Mekejn (John McCain), koji je proveo pet i po godina u vijetnamskom zarobljeništvu, nije heroj i kako on "više voli one koji nisu zarobljeni"; najava kako će naložiti vojnicima i obavještajcima da muče zarobljenike i kako podržava ubijanje žena i djece džihadista; ohrabrivanje nasilja nad demonstrantima na izbornim skupovima i najave da bi mogao platiti sudske troškove nasilnicima ...

Zanimljivo, istoga dana, kolumnista Washington Posta Dana Milbank (Dejna) objavljuje tekst pod naslovom "Deset Trampovih kletvi", navodeći izbor "trampizama" zbog kojih on ne bi smio postati predsjednik i objavljujući da s još jednim kolegom sakuplja cjelovitu listu "trampizama". Ali, zaključuje i da je ovo što je do sada dokumentovano dovoljan razlog da mu se ne dozvoli presvlačenje u predsjedničko ruho.

Čemu razmišljanja o američkoj izbornoj groznici u kolumni posvećenoj bosanskim – i šire balkanskim – temama?

Onaj očiti razlog je to što od ličnosti, iskustva i sposobnosti američkog predsjednika u znatnoj mjeri zavisi i buduća američka spoljna politika i njeni prioriteti uključujući i njenu koliko god perifernu balkansku dimenziju. Manje očit razlog je to što se kod nas "prepakivanje" iz jedne u drugu ideologiju, od krajnje nacionalističke do svesrdno evropske, događa i uspijeva sve vrijeme.

U BiH se kao "probosanska" stranka čvrsto opredijeljena za "cjelovitu i multietničku" državu. Ona, sve "čuvajući Bosnu", uvođenjem vjeronauke u javne škole dijeli djecu od najmlađeg uzrasta sa istim rezultatom s kojim to čine i promotori "dvije škole pod jednim krovom".

U Bosni i Hercegovini se kao "probosanska" stranka čvrsto opredijeljena za "cjelovitu i multietničku" državu, već treću deceniju u domaćoj javnosti uspješno prodaje partija koja je od prvoga dana deklarativne "demokratije i pluralizma" u parterstvu – i čvrstoj međusobnoj zavisnosti – s drugim "narodnim strankama" čija je misija podjela i teritorijalizacija ravnopravnosti "konstitutivnih naroda". Ona, sve "čuvajući Bosnu", uvođenjem vjeronauke u javne škole dijeli djecu od najmlađeg uzrasta sa istim rezultatom s kojim to čine i promotori "dvije škole pod jednim krovom". Na teritorijama na kojima je na vlasti sistematski poništava multietničnost imenujući ulice, trgove i javne ustanove po makar i marginalnim ličnostima vlastite nacionalnosti ne zaostajući u tome za isto tako histeričnom kampanjom prekrajanja istorije, tradicija i kulture na drugim dvjema stranama.

U odsustvu sistematskog i dokumentovanog bavljenja karakterima na bosanskohercegovačkoj sceni, nasuprot zborniku "trampizama" vodećeg američkog dnevnika, kod nas su na najvišim državnim funkcijama, članova državnog predsjedništva i ministra spoljnih poslova, u poratnim godinama bili i kasniji osuđenici za ratne zločine a neke od perjanica ratnog "etničkog čišćenja" u dogovoru posestrimskih stranaka na vlasti birani su u institucije zaštite ljudskih prava.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG