Broadcast Schedule

U današenjem regionalnom programu beležimo: - Reakcije na stav Rusije da treba okončati misiju Visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini. - Budžet BiH još nije usvojen - Šef UNMIK Joahim Riker uputio protest Vladi Srbije zbog poziva kosovskim Srbima da ne uđu u institucije u Prištini. - Da li je Rusija dala azil Mirjani Marković i Marku Miloševiću? - Da li će Milo Đukanović ponovo biti premijer Crne Gore nakon ostavke Željka Šturanovića iz zdravstvenih razloga. - O diplomatskim tenzijama između Hrvatske i Slovenije. - Srpski pisci i ćirilica ponovo u hrvatskim školama.

Zajednička tema: Sport - u školama i uopće, u lokalnim zajednicama i sl. Ima li sportskih klubova (bilo koje vrste) koje finansiraju opštine/općine, kakva je zainteresovanost mladih i koliko im ovi klubovi znače... U redovnoj rubrici Estrada i šou-biznis - Deen

U našoj jutarnjoj emisiji, izmedju ostalog, možete čuti dokle srpska vlada može zatezati odnose sa medjunarodnom  zajednicom i može li se dogoditi da ostane i bez članstva u EU i bez Kosova. Istraživali smo kako su Mirjana Marković i njen sin Marko Milošević dobili azil u Rusiji. Čućete i zašto štrajkuju dvojica sveštenika u Čačku, a tu je i naša redovna rubrika Gaf nedelje.

Gošća programa je potpredsejdnica Vlade CG Gordana Djurović. Možete poslušati i našu redovnu rubriku "Pregled sedmice".

U našoj popodnevnoj emisiji, izmedju ostalog možete čuti zašto se u Srbiji građani sve češće susreću sa psihičkim maltretiranjem na radnom mestu, takozvanim mobingom. Kako analitičari gledaju na činjenicu da dvojica bivših pripadnika rasformirane Jedinice za specijalne operacije rade u MUP-u Srbije iako su bili pod sumnjom da su lažno svedočili na sudjenju za ubistvo premijera Zorana Djindjića, a tu je i naša redovna rubrika Gaf nedelje.

Emisija namijenjena slušaocima u Bosni i Hercegovini. Sadrži lokalne, regionalne i vijesti iz svijeta, te tematske priloge o aktuelnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini protekle sedmice.

Tema tjedna Radija Slobodna Evropa: Svake godine između 600 i 800 tisuća žena, muškaraca, djece žrtve su trgovineljudima. Milijarde dolara obrće se u toj "globalnoj industriji" ljudskim bićima. Prisilan rad, prostitucija, trgovina ljudskim organima, tek su neki od oblika izrabljivanja ljudi. Kriminalne organizacije izabiru ovakve "poslove", jer on ne zahtjevaju ulaganje većeg kapitala, a čovjek se može iskorištavati bezbroj puta. Žrtve koje dolaze iz siromašnog dijela svijeta, u potrazi za boljim životom kriminalcima čak plaćaju naknadu da bi ih se ilegalno transportiralo na Zapad. Organizirani kriminal sve češće se prebacuje s trgovine drogom na trgovinu ljudima, jer im to donosi veći profit uz manji rizik.Koliko su zemlje regije uključene u ovu vrst rabote, da li su samo tranzitno područje, ili prerastaju u sredine iz koje dolaze žrtve. Kako se državne strukture bore protiv ove vrste kriminala?

Tema tjedna Radija Slobodna Evropa: Svake godine između 600 i 800 tisuća žena, muškaraca, djece žrtve su trgovineljudima. Milijarde dolara obrće se u toj "globalnoj industriji" ljudskim bićima. Prisilan rad, prostitucija, trgovina ljudskim organima, tek su neki od oblika izrabljivanja ljudi. Kriminalne organizacije izabiru ovakve "poslove", jer on ne zahtjevaju ulaganje većeg kapitala, a čovjek se može iskorištavati bezbroj puta. Žrtve koje dolaze iz siromašnog dijela svijeta, u potrazi za boljim životom kriminalcima čak plaćaju naknadu da bi ih se ilegalno transportiralo na Zapad. Organizirani kriminal sve češće se prebacuje s trgovine drogom na trgovinu ljudima, jer im to donosi veći profit uz manji rizik.Koliko su zemlje regije uključene u ovu vrst rabote, da li su samo tranzitno područje, ili prerastaju u sredine iz koje dolaze žrtve. Kako se državne strukture bore protiv ove vrste kriminala?