Žene u crnom zatražile dozvolu da uklone mural s Mladićevim likom u Beogradu

Mural sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu nepoznati građani su više puta precrtavali i šarali u znak protesta, ali je on brzo vraćan u prvobitno stanje.

Nevladina organizacija Žene u crnom zatražila je u petak, 12. novembra, od nadležnih institucija da im se dozvoli da prekreče mural osuđenom ratnom zločincu generalu Ratku Mladiću u centru Beograda.

Mural sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu nepoznati građani su više puta precrtavali i šarali u znak protesta, ali je on brzo vraćan u prvobitno stanje.

Pročitajte i ovo: Aktivistkinja Ćorović: Sramota da štite mural osuđenog zločinca Mladića

„Država je svim ovim svojim postupcima poslala jasnu poruku da je upravo ona ta koja štiti mural Ratka Mladića, da sve fašističke falange koje stoje u odbranu murala nisu otrgnute iz savršeno organizovanog lanca komandovanja, već ih organizuje vladajući režim u Srbiji“, navodi u saopštenju nevladine orgnizacije Žene u crnom.

Vaš browser nepodržava HTML5

Farbom na mural Ratka Mladića u Beogradu

Iz ove nevladine organizacije saopštili su i da traže od nadležnih institucija da pronađu i kazne napadače na prostorije iz nevladine organizacije, Inicijativa mladih za ljudska prava, kojima su u noći između 10. i 11. novembra dvojica nepoznatih napadača na ulazu zgrade, crnim sprejom ispisali „Ratko Mladić heroj“.

Iz Žena u crnom dodaju da je država Srbija, svojim stavom povodom murala ratnom zločincu Ratku Mladiću, sa poruke „potpunog poricanja zločina i slavljenja ratnih zločinaca“ prešla na „aktivnu odbranu simbola i znamenja fašističke ideologije i prakse oličenih u liku ratnog zločinca Ratka Mladića iz institucija u javne prostore“.

Pročitajte i ovo: Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotni zatvor

Mehanizam za međunarodne krivične sudove, naslednik Haškog tribunala, potvrdio je 8. juna Ratku Mladiću (78) doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovečnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.