"Lepo je što dolazi."
Tim rečima Ukrajinka Svetlana, koja poslednje četiri godine živi u Beogradu, za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentariše prvu posetu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Srbiji.
Predsednik Ukrajine boraviće u jednodnevnoj Srbiji 8. avgusta, manje od mesec dana nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Kijevu prisustvovao samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa.
"I treba da dolaze jedni drugima u prijateljske posete. Na taj način ćemo i saznati više jedni o drugima jer i Srbija je lepa zemlja, kao i Ukrajina", kaže sagovornica RSE.
Zaporožje, na jugoistoku zemlje, Svetlana je napustila u martu 2022, neposredno nakon što je Kremlj pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu. Blizu sedam miliona ljudi pobeglo je iz Ukrajine od početka rata u toj zemlji, pokazuju podaci UNHCR-a.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Fale nam vremena bez rata': Ukrajinci u Srbiji obeležili Dan nezavisnosti
Do decembra 2025. godine, u Srbiji je zvanično registrovano nešto više od 16.000 izbeglica iz Ukrajine, navodi UNHCR.
Prema podacima sa popisa stanovništva 2022. godine, u Srbiji živi i blizu 4.000 Ukrajinaca, pa ova nacionalna manjina ima i svoj nacionalni savet. Filip Pronek, predsednik ovog tela koje se bavi očuvanjem ukrajinskog identiteta u Srbiji, kaže za RSE da je dolazak Zelenskog dobra vest.
On podseća da je prva dama Ukrajine Olena Zelenski posetila Srbiju u maju 2024. godine zajedno sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom.
"Smatram da je normalno da (Volodimir Zelenski) dođe i poseti Srbiju i da se unapredi dijalog i bilateralna saradnja između dve države i dva bratska, slovenska naroda. To su dve slovenske države, koje imaju mnogo toga zajedničkog kroz istoriju", kaže Pronek.
Od rata beže i Ukrajinci i Rusi
Od početka rata u Ukrajini u Srbiju je stiglo i na hiljade državljana Rusije koji su pobegli pred potencijalnom mobilizacijom.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, najveći broj stranaca koji su na kraju 2025. imali odobren privremeni boravak u Srbiji su državljani Rusije – gotovo 55 hiljada. Sa stalnim boravkom bilo je njih nešto više od 7.000.
Neposredno nakon početka ruske invazije, jedna broj ruskih, ukrajinskih i beloruskih aktivista u Srbiji organizovao je antiratne proteste.
Pojedini ruski aktivisti sumnjaju da su zbog toga izgubili dozvolu za boravak u Srbiji. Iako je zvanično obrazloženje nadležnih bilo da je reč o "bezbednosnim razlozima", više aktivista i ljudi koji su podržali proteste morali su da napuste Srbiju.
Pjotr Nikitin, pravnik i aktivista rođen u Rusiji, živi u Srbiji poslednjih deset godina i aktivno je učestvovao u antiratnim protestima.
On za RSE kaže da od posete Volodimira Zelenskog očekuje da označi "stvarnu promenu odnosa Srbije prema ratu u Ukrajini".
Čitajte:
Ruski protivnici rata napuštaju Srbiju jer im je ukinuto pravo na boravakNikitin dodaje da se Ukrajina već četiri godine bori za svoj opstanak i da Srbiji može mnogo toga da ponudi.
"Ona ima veliko tržište od preko 40 miliona ljudi, razvijenu poljoprivredu i IT sektor, iskustvo u odbrambenoj industriji i priliku za srpske kompanije da učestvuju u obnovi zemlje nakon rata", kaže Nikitin i podvlači:
"Ne postoji nijedan razlog zbog kog Srbija ne bi održavala dobre odnose sa Kijevom i razvijala ih na obostranu korist obe zemlje."
Čitajte:
'Želim život u Srbiji': Svaki drugi stranac sa dozvolom boravka, dolazi iz RusijeNikitin smatra da je dosadašnji odnos Srbije prema Ukrajini bio mnogo više usmeren na Kremlj nego na zvanični Kijev.
"Osim što je u državnim medijima gajena i podržavana ruska propaganda, Srbija je prema Ukrajini pokazivala prilično omalovažavajući i snishodljiv stav", kaže Nikitin.
On u tom kontekstu ističe posetu tadašnjeg ukrajinskog predsednika Petra Porošenka Beogradu 2018. godine i odluku zvaničnika da šefa ukrajinske države na aerodromu dočeka ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović.
"To je bio diplomatski gaf pri prijemu predsednika druge države", kaže Nikitin.
Čitajte:
Ukrajinski predsednik u poseti SrbijiPutin najpopularniji političar u Srbiji
Od početka ruske invazije na Ukrajinu zvanični Beograd je osudio narušavanje teritorijalnog integriteta te zemlje, ali odbija da se pridruži sankcijama koje su Evropska unija (EU) i Sjedinjene Države uvele Ruskoj Federaciji.
Zbog toga je, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, više puta bila na meti kritika zvaničnika iz Brisela. Pojedini visoki zvaničnici Srbije takođe održavaju bliske odnose sa Moskvom, poput Nenada Popovića, ministra bez portfelja koji je čest gost u Rusiji.
Istovremeno, Spoljna obaveštajna služba Rusije je u nekoliko navrata optuživala Srbiju da zaobilaznim putem izvozi municiju u Ukrajinu.
Čitajte:
Ruska obaveštajna služba optužila Srbiju da zaobilaznim putevima izvozi oružje u UkrajinuJavno mnjenje u Srbiji je, pak, izuzetno naklonjeno ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. Prema rezultatima istraživanja koje je agencija Galup sprovela početkom 2026. u 57 zemalja sveta o rejtinzima stranih zvaničnika, Putin je ubedljivo najpopularniji u Srbiji.
Činjenica da živi u zemlji koja i dalje održava političke veze sa zvaničnom Moskvom i među čijim stanovnicima ruski predsednik Vladimir Putin uživa veliku popularnost, na Svetlanin život u Srbiji nije uticala.
"Nisam apsolutno nikakvu nelagodnost ovde osećala. Sa koliko god ljudi da sam se susrela nijednom ništa mi ružno nisu rekli i smatram da su ljudi u Srbiji izuzetno prijatni i dobri domaćini", kaže Svetlana.
Pjotr Nikitin smatra da Srbija ne bi trebalo da održava diplomatske veze sa Rusijom koja vrši agresiju na susednu Ukrajinu i koja se "proglasila neprijateljem Evropske unije".
Međutim, upravo zbog takve politike Kremlja brojne krajnje desničarske grupe i političke partije sa desnog spektra u Rusiji vide najvećeg saveznika Srbije.
Desničarske organizacije u Srbiji su od početka invazije organizovale više proruskih skupova. Na njima je iskazana podrška Putinu i ruskoj politici prema Ukrajini.
Jedan od najmasovnijih okupio je oko 4.000 ljudi u centru Beograda, u martu 2022. godine.
Priče ljudi izbeglih iz Ukrajine u Srbiju