Istraga: Letjelica koja je pala na Zagreb imala improviziranu eksplozivnu napravu

Državno odvjetništvo i vojni i policijski stručnjaci predstavili su na konferenciji za novinare u Zagrebu rezultate istrage o uzrocima pada bespilotne letjelice iz sovjetske ere na južni dio Zagreba 10. ožujka ove godine.

Letjelica je imala improviziranu eksplozivnu napravu, a na originalnoj crvenoj boji zvijezde na krilu letjelice onaj tko ju je lansirao nanio je žutu i zelenu boju ukrajinske zastave.

Nedaleko Zagreba letjelica je započela manevar za slijetanje, ali stručnjaci nisu mogi potvrditi da je Zagreb bio cilj.

Čitajte: Neslaganja da li je u dronu koji je pao kod Zagreba bila bomba

Stručnjaci pretpostavljaju da je iz nekog razloga došlo do pogreške prigodom slijetanja. Jurica Ilić iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu naglasio je kako je ovo istraživanje bilo koncentrirano na uzroke pada latjelice, dok se o tome tko je letjelicu lansirao i otkuda je precizno došla istraga nastavlja.

Načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok kazao je kako NATO još nije obaviješten o ovim rezultatima.

Gotovo šest tona teška bespilotna letjelica proizvedena osamdesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjem SSSR-u pala je 10. ožujka u 23.01 u južnom dijelu Zagreba, pedesetak metara od najbliže zgrade Studentskog doma "Stjepan Radić".

Istraga je odmah ustanovila da se radi o izviđačkoj letjelici TU – 141, koja je do pada u Hrvatskoj prošla kroz zračni prostor dviju država članica NATO-a.

Oko 22.23 po srednjeeuropskom vremenu ušla je u rumunjski zračni prostor i u njemu provela tri minute, a potom je ušla u mađarski zračni prostor i u njemu provela 40 minuta. Potom je ušla u hrvatski zračni prostor u kojem je do pada u Zagrebu provela sedam minuta leteći brzinom od 700 km/h na visini od 1.300 metara.

Pala je u park-šumu i zabila se duboko u zemlju, tako da nije bilo ozbiljnije štete – oštećeno je četrdesetak automobila koji su bili nedaleko parkirani, a eksplozija je probudila i uznemirila studente.

Čitajte: Ukrajinski ministar: Nismo poslali dron koji je pao u Zagrebu

Ukrajinske i ruske vlasti odmah su sljedećeg dana negirale da je letjelica koja je pala u Zagrebu ispaljena s područja pod njihovom kontrolom i za ispaljivanje prozvale drugu stranu.

Vlada i vojni izvori su već prvih dana nakon pada letjelice tvrdili da je bila naoružana, odnosno da je nosila bombu, dok su nezavisni eksperti tvrdili da je riječ o izviđačkom modelu koji je namijenjen zračnom snimanju, a da tragovi eksploziva koji su nađeni na ostatcima letjelice mogu potjecati od eksplozivnog naboja ugrađenog u letjelicu s ciljem da u slučaju nekontroliranog pada – kao u Zagrebu - uništi sve prikupljene podatke.

Na tom tragu je bila i izjava glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga 15. ožujka koji je na konferenciji za novinare u Bruxellesu kazao kako "indikacije koje imamo sada o padu letjelice u Hrvatskoj govore nam da nije bilo napada. Prema preliminarnim saznanjima iz istrage, letjelica nije bila naoružana", naglasio je Stoltenberg.

U Hrvatskoj je pad rakete od gotovo šest tona u širem centru Zagreba izazvao ogorčenje i zaprepaštenost kako to da je ona mogla gotovo sat vremena provesti u zračnom prostoru država članica NATO-a, a da nitko nije reagirao.

Premijer Andrej Plenković je 16. ožujka posjetio NATO-ovu zračnu bazu Torrejon pored Madrida, nadležnu za kontrolu neba nad državama južnog krila NATO-a. On je za madridski "El pais" kazao kako mu je tamo rečeno da se letjelica "kretala pravocrtno velikom brzinom na maloj visini. Na radarima u Rumunjskoj i Mađarskoj nije se vidjela kao potencijalni rizik. U tom trenutku su se na radarima pojavile brojne druge stvari, pa su smatrali da je riječ o lažnom alarmu."

Čitajte: Bespilotna letjelica pala u Zagrebu, i Rusi i Ukrajinci tvrde da nije njihova

Reagirao je i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović.

Dok je Plenković kazao kako "postoje tri scenarija" koji mogu objasniti pad rakete u širi centar Zagreba – "došlo je do pogreške, sabotaže ili je postojala namjera", Milanović je odmah dan nakon njenog pada kazao kako on i njegovi suradnici procjenjuju da je riječ o "ozbiljnom incidentu", ali da "nije usmjeren protiv Hrvatske".