Hoće li novi zakon u Sjevernoj Makedoniji staviti tačku na decenijama tolerisano industrijsko zagađenje?

Nakon kritika pravnih eksperata i ekoloških aktivista da novi Zakon o kontroli industrijskih emisija omogućava fabrikama u određenim situacijama da legalno zagađuju iznad dozvoljenih granica, Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje tvrdi da zakon uvodi strožije kontrole i integrisani pristup za sprečavanje zagađenja.

Prema navodima institucije, odredba zakona koja predviđa mogućnost da postrojenja privremeno rade iznad graničnih vrijednosti emisija do šest mjeseci u kontinuitetu i dodatnih 500 sati godišnje, dio je međunarodno prihvaćenih okvira.

Iz Ministarstva tvrde da ove odredbe nisu kreirane niti prilagođene za bilo koju konkretnu instalaciju, uključujući i rad REK Bitola.

"Zakon u potpunosti transponuje Direktivu o industrijskim emisijama 2010/75/EU i predstavlja veliki iskorak u pogledu poštovanja i sprovođenja obaveza iz nacionalnog zakonodavstva, ali i ispunjavanja EU obaveza", naveli su za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.

Dodaju da je glavna novina u zakonu obaveza da se uslovi za rad svake instalacije temelje na Najboljim dostupnim tehnikama (NDT), čime će industrija morati uskladiti poslovanje sa strožijim ekološkim standardima i kontinuirano smanjivati uticaj na životnu sredinu.

Reakcije javnosti odnose se na član 59, stav 9 novog Zakona o kontroli industrijskih emisija, koji je izglasan u Sobranju početkom novembra ove godine, a stupiće na snagu za šest godina.

Taj član predviđa da operatori mogu privremeno raditi iznad utvrđenih graničnih vrijednosti emisija do šest mjeseci, a dodatno je omogućeno godišnje prekoračenje dozvoljenih granica zagađenja do 500 sati, pri čemu se dokazi o takvom radu obezbjeđuju putem monitoringa koji sprovodi sama industrija.

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, Ministarstvo izričito navodi da novi zakon "ni u jednom slučaju ne može predstavljati okvir koji omogućava kontinuirano dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija (GVE) bez spoljne kontrole".

"Kontrola se sprovodi putem Nacionalnog plana za redukciju emisija, usvojenog od Vlade, i Dozvole za usklađivanje sa operativnim planom", kažu iz Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.

Iz Ministarstva dodaju i da, prema Direktivi EU, same instalacije imaju obavezu da vrše monitoring ukupnog generisanog zagađenja (u vazduhu, vodi, zemljištu), a da "u ovom slučaju garant predstavlja vršenje analiza od strane sertifikovanih laboratorija".

Čitajte: Industrija u Sjevernoj Makedoniji godinama koristi pravo na poslovnu tajnu za ključne informacije

Mladi pravnici: Zakonske odredbe favorizuju REK Bitola

S druge strane, iz Makedonskog udruženja mladih pravnika upozoravaju da ovakvo zakonsko rješenje otvara prostor za, kako kažu, "legalne odstupke".

Prema riječima Bojana Trpevskog iz Udruženja, Zakon direktno prati makedonski kontekst i, kako navodi, snažnu zavisnost države od najveće termoelektrane na ugalj – REK Bitola, koja je pod kontrolom državne kompanije za proizvodnju električne energije – Elektrane Sjeverne Makedonije (ESM).

On objašnjava da Direktiva EU daje opis karakteristika instalacija za koje su dozvoljena odstupanja, ali da makedonski zakon u tom smislu uvodi i dodatne okolnosti.

"U odnosu na REK Bitola, prema karakteristikama i tehnologiji termoelektrane, jasno se vidi da su dodatne okolnosti u odredbama člana 59 kreirane upravo za nju", kaže Trpevski.

Trpevski objašnjava da član 59 predviđa mogućnost odstupanja u određenim situacijama, kao što su starost i istrošenost postrojenja, kvarovi na opremi ili druge tehnološke okolnosti, što, prema njegovim riječima, direktno odgovara realnim uslovima u kojima radi REK Bitola.

Iz Ministarstva za životnu sredinu navode da su sve termoelektrane u zemlji i regionu pod nadzorom Energetske zajednice, ali da je odlukom donesenom 2013. godine Ministarski savjet dozvolio zemljama članicama da u periodu od 2018. do kraja 2027. godine primjenjuju Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) kao alternativu individualnom ispunjavanju graničnih vrijednosti za svako postrojenje.

Iz institucije tvrde da su uslovi za rad REK Bitola u potpunosti usklađeni s ovom odlukom Energetske zajednice.

Čitajte: Novim zakonom u Severnoj Makedoniji zagađivači će nastaviti da 'legalno' zagađuju

Bankwatch: Nelegalne koncesije traju već 25 godina

Termoelektrana REK Bitola je najveći proizvođač električne energije u Sjevernoj Makedoniji, proizvodeći u prosjeku oko 50 posto električne energije u zemlji, ali je istovremeno i najveći izvor prašine i emisija sumpor-dioksida u zemlji.

Prema novom istraživanju građanske mreže Bankwatch o termoelektranama u regionu, dva bloka REK Bitola su u 2024. godini prekoračila dozvoljene emisije sumpor-dioksida 11,4 puta.

Samo tokom te godine, iz dimnjaka elektrane ispušteno je gotovo 85.000 tona sumpor-dioksida, iako gornja dozvoljena granica prema standardima Energetske zajednice iznosi oko 7.500 tona.

Davor Pehčevski iz Bankwatch-a kaže da u ovom trenutku nije ključno kako su definisana odstupanja u zakonu, niti da li su dobro opravdana, jer Zakon stupa na snagu tek za dvije godine i do tada može biti korigovan.

Prema njegovim riječima, problem je što se već 25 godina u zemlji radi s nelegalnim koncesijama, i to se neće odmah promijeniti ovim zakonom.

"Bitola kao termoelektrana u svojoj ekološkoj dozvoli ima rok da uspostavi kontinuirano praćenje emisija sada u decembru 2025. godine, a zakonski to je bila obaveza još od 2012. godine", dodaje Pehčevski.

"Rok za filter za prašinu, odnosno PM čestice, takođe je decembar 2025. godine, a trebao je biti operativan još 2018. godine. Rok za izgradnju postrojenja za desulfurizaciju je decembar 2026, a obaveza je bila da ono već sljedeće godine bude potpuno operativno – potrebno je tri-četiri godine da se izgradi i sprovede", kaže on.

Sjeverna Makedonija je obećala da će ukinuti upotrebu uglja u elektroenergetskom sektoru do 2027. godine.

Ako se prekine upotreba uglja, zemlja će se svrstati na listu zelenih zemalja u regionu, ali kako navodi Bankwatch, termoelektrana u Bitoli već godinama ima "zeleno svjetlo" od vlasti da radi bez kontrole zagađenja.

Prema navodima organizacije, svi strateški dokumenti o energiji koji su pripremljeni ili su u pripremi ukazuju na to da će elektrana izbjegavati poštovanje graničnih vrijednosti sve do njenog planiranog zatvaranja 2027. godine.

Čitajte: Novi zakon u Sjevernoj Makedoniji omogućava industriji da sakrije koje hemikalije sagorjeva