Rok ističe, dok BiH još čeka novog visokog predstavnika

Još samo šest dana dijeli Bosnu i Hercegovinu do 30. juna – političkog roka do kojeg bi, prema najavama, trebao biti izabran novi visoki predstavnik. I dok se odbrojavaju posljednji dani, detalji razgovora unutar Vijeća za provedbu mira (PIC), koje odlučuje o nasljedniku Christiana Schmidta, i dalje ostaju iza zatvorenih vrata.

Iz Ambasade Velike Britanije, jedne od članica PIC-a, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno "da nemaju nove informacije".

Riječ je o roku koji nije pravno obavezujući, već je definisan kao politički cilj nakon sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, održane 3. i 4. juna u Sarajevu, kada nije postignut konsenzus o nasljedniku Christiana Schmidta.

Nakon toga je najavljeno da će se konsultacije nastaviti do kraja mjeseca, kako bi se omogućila primopredaja dužnosti.

Schmidt, koji je početkom maja podnio ostavku, zadnji dan juna označio je kao rok kada bi trebao da preda dužnost novom visokom predstavniku.

No, u intervjuu za austrijski "Die presse" priznaje da "situacija s tim još uvijek nije jasna".

Ključni spor je oko podrške Antoniu Zanardiju Landiju, italijanskom diplomati, kao kandidata koga podržava SAD. Prethodno je iz italijanske ambasade za RSE rečeno kako ta država i dalje stoji iza ovog kandidata.

S druge strane, francuski diplomata Rene Trocaz je favorit većine članica PIC-a iz EU i Velike Britanije.

Analitičari za Radio Slobodna Evropa takvu situaciju ocjenjuju kao "vrlo nepovoljnu" za Bosnu i Hercegovinu, koja, osim što ukazuje na međunarodni razdor prema BiH, može, kako kažu, podstaći i na rast nacionalizma i secesionističkih snaga unutar zemlje.

"Nalazimo se u jednom od najdelikatnijih momenata od Daytona na ovamo, nemamo jedinstven stav međunarodne zajednice, nemamo jasnu strategiju i to direktno slabi legitimitet OHR-a", upozorava za RSE Vedran Džihić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beču.

Poznato je jedino da Schmidt ostaje na funkciji do izbora novog vioskog predstavnika.

Bez odgovora o 'planu B'

Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) nisu odgovorili na upit RSE ima li kompromisa oko kandidata za Schmidtovog nasljednika.

Odgovora nije bilo, do trenutka objave teksta, ni iz zemalja članica PIC-a, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Čitajte:

Evropski parlament usvojio rezoluciju o BiH: OHR samo uz puno poštovanje ustavnog poretka

Polovinom mjeseca, za RSE su iz ambasada Njemačke, Italije i Velike Britanije, naglasili da se konsultacije nastavljaju i da postoji opredijeljenost za postizanje konsenzusa.

Istaknuta je važnost jedinstva međunarodne zajednice i očuvanja stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali bez konkretnih odgovora o uzrocima neslaganja ili mogućim rješenjima.

Ni jedna od ovih zemalja nije precizirala šta će se desiti ukoliko dogovor izostane do kraja juna, niti postoji li alternativni scenarij.

Može li se odluka donijeti na višem nivou?

Profesor Džihić očekuje kako bi oko eventualnog dogovora moglo doći i na sastanku italijanske premijerke Giorgie Meloni i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u četvrtak u Francuskoj.

Smatra da bi Italija, zbog promijenjenih odnosa s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, mogla stati iza evropskog prijedloga za novog visokog predstavnika i podržati francuskog kandidata.

Treba li Bosni i Hercegovini i dalje visoki predstavnik?

U tom slučaju, upozorava, moguće je da SAD odgovore povlačenjem finansijske podrške OHR-u.

"Važno je da Evropa bude saglasna, pošto je Bosna evropsko pitanje, a ne američko pitanje", poručio je on, upozoravajući da i dalje ostaje otvoreno ključno pitanje budućnosti OHR-a i ukupne međunarodne strategije prema BiH.

Sa druge strane Džihić upozorava da zastoj ima direktne posljedice po političku stabilnost BiH, jer sa "svakim danom produžavanja ovog vakuuma imamo de facto slabljenje legitimiteta OHR-a i urušavanje njegove institucionalne arhitekture".

Posebno ističe da takvu situaciju mogu iskoristiti političke snage u Republici Srpskoj, uključujući SNSD, koje su i ranije reagovale na slabost međunarodne zajednice jačanjem secesionističke retorike, uz jačanje i ruskog uticaja.

"Rusija kao akter koji profitira od nestabilnosti može pokušati dodatno učvrstiti svoj uticaj kroz saradnju s domaćim političkim elitama", upozorava Džihić.

Čitajte:

Politički razdor između SAD i EU: Preslagivanje međunarodnih odnosa u BiH?

Sličnog je stava i politički analitičar Mladen Bubonjić, navodeći za RSE da bi produženi zastoj dodatno ojačao političke opcije koje se protive reformama i evropskim integracijama.

"To bi dalo vjetar u leđa postojećim strukturama koje opstruišu procese i koje su orijentisane ka svojim secesionističkim ili antidržavnim politikama. Ne vjerujem da bi moglo doći do bezbjednosne eskalacije, ali do političkog zaoštravanja svakako bi moglo. To bi išlo na štetu reformi, evropskih integracija i uspostavljanja zajedničkog zakonodavnog prostora usklađenog s evropskim normama", ocijenio je.

Komentarišući najave da bi se SAD mogle povući iz finansiranja OHR-a, ukoliko ne bude podržan njihov kandidat, Bubonjić smatra da je takav scenario malo vjerovatan, jer je mir u Bosni i Hercegovini "jedan od najuspješnijih diplomatskih projekata američke administracije u posljednje tri decenije".

"To prije vidim kao pregovaračku taktiku SAD i maksimalistički pristup kojim se traži više da bi se na kraju dobilo ono što se od početka željelo", zaključio je Bubonjić.

Čitajte:

Evropska neodlučnost tjera SAD da preispita ulogu u BiH, poručeno iz Američke ambasade

Paralelno s nesuglasicama unutar međunarodne zajednice, iz jednog od dva entiteta Republike Srpske teče proces osporavanja visokog predstavnika.

Ustavni sud RS u obavještenju objavljenom 10. juna naveo je da visoki predstavnik nema ovlaštenja da nameće zakone, tvrdeći da takve nadležnosti nemaju uporište u Ustavu BiH ni u aktima PIC-a.

Istovremeno, Narodna skupština RS prethodno je usvojila deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a, potvrđujući politički stav nepriznavanja ove institucije u tom entitetu.

Analitičari upozoravaju da bi takvi potezi mogli poslužiti kao osnov za dodatno osporavanje odluka državnih institucija.

Upozorenja i Schmidtovog prethodnika

Na posljedice slabljenja međunarodnih mehanizama upozorio je i bivši visoki predstavnik Valentin Inzko početkom juna, kada je u otvorenom pismu članicama PIC-a naglasio da visoki predstavnik nije prepreka evropskom putu BiH, već instrument za prevazilaženje političkih blokada.

Kazao je da bi slabljenje Bonskih ovlasti moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost i funkcionisanje institucija, te da OHR bez tih mehanizama rizikuje da postane "još jedna organizacija koja izražava zabrinutost", bez realne moći.

"Čak i ako ih (bonska ovlaštenja) OHR ne koristi, ona moraju ostati na raspolaganju. U suprotnom, OHR bi se sveo na još jednu nevladinu organizaciju koja s vremena na vrijeme izražava zabrinutost", poručio je tada Inzko.

Čitajte:

Protest u Sarajevu ispred Kancelarije visokog predstavnika sa zahtjevom da se zadrže Bonnska ovlaštenja

Kancelarija visokog predstavnika uspostavljena je 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira.

Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Christian Schmidt, imenovan 2021. godine, deveti je na toj poziciji.

Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika.

Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.