Ustavni sud Hrvatske podržao COVID-potvrde

U Hrvatskoj su novčane kazne za neprovođenje COVID-potvrda u visini od 30.000 do 50.000 kuna (od 4.000 do 6.700 eura) za odgovornu osobu (na fotografiji: digitalna COVID-potvrda)

Ustavni sud Hrvatske ocijenio je da je odluka o obaveznim COVID-potvrdama u zdravstvu i socijali u skladu sa Ustavom. Dok desna opozicija optužuje institucije da će po diktatu vladajućih zaustaviti mogući referendum protiv COVID-potvrda, analitičari su uvjereni da će se institucije i racionalni dio hrvatske politike oduprijeti iracionalnosti i korištenju niskih strasti od strane Mosta, koji je inicirao taj referendum.

"Stožer je to bio ovlašten donijeti, mjera je posvećena zdravlju ljudi, posebno ranjivih skupina – bolesnih i onih u sustavu socijalne skrbi, i mjera nije imala prekomjerni teret za adresate", izvijestio je novinare predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

"Ono što je ključno – nema diskriminacije. Nema obaveznog cijepljenja, nego postoji alternativa – ili cijepljenje ili testiranje", kazao je Šeparović.

Ustavni sud obavezao je Nacionalni stožer Civilne zaštite da ubuduće mora obrazložiti svaku svoju odluku i objasniti načelo razmjernosti, odnosno da su poduzete samo nužne mjere, i nijedne druge.

Opozicija ovu odluku Suda vidi kao predigru za moguće njihovo odlučivanje o pitanjima na referendumu protiv Nacionalnog stožera i COVID-potvrda za koje kleropopulistički oporbeni Most tvrdi da je prikupio dovoljno potpisa.

podsjetite se Bura u Saboru tokom rasprave o novim mjerama u Hrvatskoj

Šeparović je odbacio kritike opozicije i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da je vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) instrumentalizirala Ustavni sud, što se – tvrde – vidi po sadržaju i tajmingu njihovih odluka.

RSE o pandemiji COVID-a 19

Priče, analize, foto i video zapisi o COVID-u 19.

"To su sve legitimne političke borbe, međutim, ja bih volio da se o našim odlukama sudi na temelju argumenta i onoga što u njima piše, a ne unaprijed u skladu s nekim očekivanjima. Garantiram da je Ustavni sud samostalan i neovisan i da ne odlučuje pod ničijim pritiskom", odgovorio je Šeparović na kritike.

Premijer Andrej Plenković iznova je zanijekao bilo kakvu korist od Mostove referendumske inicijative.

"Narav te inicijative je čista destrukcija i samopromocija, nebriga za poštivanje propisa koji su doneseni na temelju zakona i nebriga za zdravlje građana. Dakle, to je jedna vrlo perfidna, u biti zla inicijativa", poručio je Plenković kleropopulističkoj opoziciji.

I Milanović je 20. prosinca izravno prozvao Vladu da će onemogućiti Mostov referendum.

"Vjerojatno će ih probati pokrasti. Tko – vlast. Sumnjam na HDZ, oni su skloni takvim stvarima. Imamo posla s lopovima, helou", kazao je u ponedjeljak (20. prosinca) Milanović novinarima.

pročitajte više Dio opozicije u Hrvatskoj traži referendum protiv kovid potvrda

O daljoj sudbini Mostovog referenduma odlučivat će Sabor i Ustavni sud.

Hrvatska boluje od uobičajene boljke tranzicijskih zemalja – nedostatka povjerenja u institucije, dodatno oslabljene napadima populista i predsjednika Milanovića.

Profesorica ustavnog prava na Sveučilištu u Rijeci Sanja Barić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) duboko je uvjerena da će se institucije znati nositi i sa ovim problemom i sa napadima, ako im se malo pomogne.

"Institucije nisu u tako lošem stanju kako ih se želi prikazati. Postoji problem s kapilarnim klijentelizmom i korupcijom", kaže Barić.

Barić: Problem je s kapilarnim klijentelizmom i korupcijom (4. lipnja 2020.)

"I tu je najveći problem – lokalna i regionalna samouprava, državne firme, namještanje poslova, javna nabava i tako dalje. Ali kada se radi o samom vrhu upravljanja države, a to je djelovanje Ustavnog suda, djelovanje Vlade ili ministarstva u vezi s ovim referendumom, djelovanje Vlade i Sabora u ovim kritičnim trenucima – to nije savršeno, ali je daleko od onoga kako se želi prikazati da je loše", ocjenjuje profesorica Barić.

Dok Vlada i Sabor, po njenom sudu, dobro vode situaciju o epidemiji, Nacionalni stožer Civilne zaštite, po njenoj, je ocjeni kompromitiran i vladajući bi tu trebali nešto napraviti.

Njena je poruka – za okupljanje racionalnih u hrvatskoj politici.

"Ali ne okupljanja oko iracionalnosti, zlonamjernosti, neistina, potpuno krivih koncepata ljudskih prava i korištenja niskih strasti, a to je ono što Most radi kontinuirano u ovom mandatu, i to je strašno. A imaju kapacitete i mogli bi drugačije i oni. Poruka ide, prije svega, HDZ-u, ostacima SDP-a (Socijaldemokratska partija) i Možemo - da možemo! Da skupe glave i odustanu sada od potrebe da budu inherentno na suprotnim političkim polovima, i da zajedno odrade racionalizaciju društva, ako već ne političko jedinstvo", poručuje profesorica Barić.

Most je najavio da će u srijedu (22. prosinca) izići sa brojem prikupljenih potpisa.

Greška servera

Greška na serveru. Molimo obratite se timu sa podšku.

Molim koristite naš pretraživač kako biste pronašli traženi sadržaj

Na koja pitanja Most traži odgovore?

Most je prikupljajući potpise tražio potporu za raspisivanje referenduma sa dva pitanja. Prvo bi bilo ustavotvorno i tražila bi se izmjena čl. 17 Ustava, gdje bi se dodala i epidemija, odnosno pandemija kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode zajamčeni Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru.

Drugo pitanje je zakonodavno, gdje će se tražiti izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da se Nacionalni stožer Civilne zaštite kao tijelo više uopće ne spominje, i da će se tražiti da se u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše da Vlada u roku 30 dana mora ukinuti COVID-potvrde.

Za raspisivanje referenduma predlagatelj treba prikupiti potpise deset posto upisanih birača, što je sada negdje oko 370.000. Sabor provjerava je li prikupljen potreban broj potpisa i – ako ocijeni da postoji potreba – šalje referendumska pitanja na Ustavni sud na provjeru ustavnosti. Ako su oba uvjeta zadovoljena, pristupa se raspisivanju referenduma.