Muslimani i kršćani u Bosni i Hercegovini žive i mogu živjeti zajedno, izjavio je predsjedavajući tročlanog Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u srijedu, 21. septembra, obraćajući se na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Džaferović je ocijenio da su neki od najvećih izazova BiH domaće i politike susjedstva, koje "nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli države".
"Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u BiH postoje politike koje otvoreno tvrde da BiH nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana. Taj život ima perspektivu, a ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju", kazao je on.
Kako je naveo, BiH je sa svojom višestoljetnom historijom, živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno.
Podsjećamo, Milorad Dodik, član Predsjedništva, je 14. septembra, govoreći na sjednici Narodne skupštine entiteta Republika Srpska, ustvrdio da "muslimani i hrišćani ne mogu živjeti zajedno nigdje na svijetu" i da je "BiH primjer toga".
Čitajte: Dodik jedno, građani drugo o zajedničkom životuPredsjedavajući i o pokušajima destabilzacije BiH i značaju Ureda visokog predstavnika
Džaferović je u UN-u upozorio da je u posljednjih godinu dana, u BiH bio na sceni udar s ciljem pokušaja rasformiranja državnih institucija.
"Zahvaljujući djelovanju Ureda visokog predstavnika i država članica Vijeća za implementaciju mira, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, zaustavljen je udar na državne institucije, te je sačuvan mir, čime je pokazana svrsishodnost i efikasnost institucija međunarodne zajednice u BiH", naglasio je.
Također je rekao da su u proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze kojima bi se slabilo jedinstvo BiH te uvodile dodatne etničke podjele.
Šta predviđa Ustav BiH?
Knjiga ustava Bosne i Hercegovine (fotoarhiv)
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
"Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Povelji UN-a, je da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju", naglasio je Džaferović.
Podsjetio je i da novembru predstoji novo glasanje u Vijeću sigurnosti UN-a o produžetku mandata EUFOR-ove misije Althea u BiH.
"Jako je važno za mir i stabilnost u BiH i regionu da ova rezolucija bude usvojena, ali vrijedi naglasiti da u svakom slučaju NATO, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, ima pravo i obavezu da rasporedi svoje snage u BiH", poručio je, ističući da "postoje odluke Predsjedništva BiH kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO-a bez vremenskog ograničenja".
Skoro godinu dana pojedini političari iz RS-a najavljuju formiranje paralelnih institucija, odnosno "prenošenje nadležnosti s države na entitet", a nerijetko zagovaraju i otcjepljenje entiteta RS.
Ustav BiH ne predviđa takvu mogućnost.
Čitajte:
Sporne odluke i referendumi Republike Srpske kroz godineUstavni sud BiH privremeno stavio van snage Zakon o lijekovima RSRepublika Srpska upisuje državnu imovinu BiH uprkos zabranama"O invaziji na Ukrajinu se ne može šutjeti"
Džaferović se također osvrnuo na rusku invaziju u Ukrajini, naglasivši da se o njoj ne smije šutjeti, a pogotovo ne u BiH koja je doživjela agresiju od 1992. do 1995. godine.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija počela je 20. septembra i trajat će do 26. septembra, a očekuje se da će učestvovati oko 150 svjetskih lidera.
Ovaj godišnji skup svjetskih lidera, održava se uživo nakon dvije godine zbog pandemijskih ograničenja.
Samo jednom lideru je bilo dozvoljeno da se pojavi virtuelno - ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Generalna skupština UN održava se u sjenci rata u Ukrajini koji je uzrokovao i krize sa hranom i energentima.
Čitajte: Lideri u UN-u upozoravaju na rastuće podjele zbog Ukrajine i klimatske probleme