Ukrajina čini sve što može da se odbrani od ruske ofanzive koja ima za cilj da "slomi duh" njenog naroda dok se zima približava, a Moskva pojačava napade na civile i ključnu infrastrukturu, rekao je ukrajinski premijer Serhij Korecki za RSE.
Korecki je intervju dao 16. novembra, uoči dva sastanka s evropskim podržavaocima Kijeva ove nedelje i posle diplomatskih aktivnosti pod vođstvom SAD koje nisu dale vidljiv proboj u nastojanjima da se okonča ruska invazija na Ukrajinu, koja će u februaru obeležiti pet godina.
"Rusija je značajno promenila strategiju i mnogo gađa mostove, infrastrukturu i privredu", rekao je Korecki. "To je čist teror, usmeren na to da slomi duh i otpornost Ukrajinaca, da život u Kijevu, glavnom gradu, i u gradovima s milionskim stanovništvom učini nepodnošljivim, nemogućim".
Zbog ruskih napada koji izazivaju velike nestanke struje i grejanja, kako je rekao, "glavni fokus je na tome kako predvideti i sprečiti najnegativnije moguće posledice".
Čitajte:
'Ključne mete': Ruski plan za hladnu i mračnu zimu u Ukrajini"Još nije zima... Ali svakim danom napredujemo, radimo na (ispravljanju) grešaka" u pripremama za ruske napade, rekao je on.
Vlada radi na tome da pronađe sredstva za, kako je predsednik Volodimir Zelenski rekao, budžetsku rupu od 70 milijardi evra u 2027. godini: 30 milijardi evra za pokrivanje budžetskog deficita i 40 milijardi za "vanbudžetske vojne potrebe", rekao je premijer.
"Verovatno neću uskoro objaviti šta ćemo dobiti. Ali verujte mi, ima napretka", rekao je Korecki, dodajući da bi do kraja novembra ili početka decembra trebalo da postoji "jasan plan gde i kako ćemo moći da pokrijemo te potrebe".
Sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, poznate kao Ramštajn, održaće se 17. novembra u Briselu, a potom i sastanak Koalicije voljnih u Berlinu kasnije tokom nedelje.
"Biće sastanak Ramštajna i on mora da donese rezultate", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 15. novembra. "To će biti snažan signal, signal Rusiji da Ukrajina neće ostati bez podrške".
Ramštajn koordinira vojnu podršku Ukrajini među zapadnim saveznicima. Predstojećim sastankom rukovodiće ministri odbrane Nemačke i Velike Britanije.
Čitajte:
Ukrajinci se pripremaju za najgore u zimi koja dolaziZelenski je rekao da su prioriteti Kijeva jačanje protivvazdušne odbrane, uključujući nabavku dodatnih sistema Patriot i NASAMS (Napredni nacionalni sistem raketa zemlja–vazduh).
"Ruska pretnja balističkim projektilima i dalje je veoma ozbiljna, a imamo obaveštajne podatke da se pripremaju novi udari", rekao je Zelenski.
Ukrajina se muči da odbrani svoje gradove od raznoraznog oružja, uključujući dronove na mlazni pogon koji mogu da lete skoro dvostruko brže od starijih modela, i traži bržu isporuku naprednijeg zapadnog odbrambenog oružja.
Sastanak koalicije 'mogao bi biti istorijski'
Zelenski je rekao da je sastanak Koalicije voljnih važan i da "može biti istorijski".
Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz), francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i britanski premijer Endi Barnam (Andy Burnham) predvodiće novi skup neformalne grupe formirane početkom 2025. od zemalja koje su se obavezale da pomažu Kijev i potencijalno učestvuju u multinacionalnim mirovnim snagama ako dođe do prekida vatre.
Merc je rekao da se očekuje više od 20 šefova država i vlada. "Naš cilj je da postignemo dve stvari: prvo, da obezbedimo finansiranje odbrane Ukrajine za 2027, i drugo, da postignemo jedinstven stav o predstojećim mirovnim pregovorima".
"Imamo priliku da uspostavimo zaista snažan i ujedinjen evropski stav za pregovore", rekao je Zelenski povodom sastanka.
Merc i Zelenski su mislili na razgovore pod vođstvom SAD koji su deo napora predsednika Donalda Trampa (Trump) da okonča rat, što je cilj koji je stavio kao prioritet kada je po drugi put preuzeo dužnost u januaru 2025.
Prvi put od februara, 10. i 11. novembra su održani razgovori SAD, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju. SAD i Ukrajina žele da Evropa bude zastupljena u budućim rundama, ali je pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina nagovestio da Moskva nije pristala da uključi evropske pregovarače.
Čitajte:
Rusija i Ukrajina razmenile vazdušne napade"Ono o čemu se trenutno razgovara jeste održavanje sledeće runde u trilateralnom formatu", rekao je Jurij Ušakov. "Datum još nije dogovoren, a (što se tiče) proširenja formata... ono nije dogovoreno s nama".
"Mnogo toga bi moralo da se uradi pre nego što bi to moglo da se dogovori", dodao je Ušakov upitan o uslovima za učešće Evrope. "Konkretno, možda će biti potrebno održati još jednu rundu, ili čak i više od jedne, trilateralnih razgovora".
Posle razgovora u Abu Dabiju, specijalni izaslanici SAD Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner) sastali su se 12. novembra s Putinom u Moskvi, a potom i sa Zelenskim, koji je bio u poseti u Dablinu.
Kušner je rekao da su on i Vitkof 16. novembra razgovarali s Ušakovim i s "Ukrajinom i našim evropskim partnerima, uključujući savetnike za nacionalnu bezbednost Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Poljske i Italije, kao i predstavnike EU i NATO-a".
On je na mreži X napisao da su "razgovarali o tome kako olakšati direktno angažovanje između Evrope i Rusije, koje je tokom poslednje četiri godine uglavnom izostajalo", kao i da su "počeli da pripremaju dnevni red za sledeći multilateralni sastanak, koji nastojimo da sazovemo u skorije vreme".
"Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtevaće teške odluke", napisao je Kušner. "Ali ostvarujemo napredak u bliskoj koordinaciji s Rusijom, Ukrajinom i Evropom, ka ishodu koji može da okonča ovaj rat, ojača evropsku bezbednost i stvori temelje za trajan mir".
Osim dogovora o razmeni zarobljenika, koji javno još nije zakazan, razgovori prošle nedelje nisu doneli vidljiv napredak ka okončanju rata, a Rusija je poslala jasno beskompromisne signale po ključnim pitanjima.
Taj sastanak je bio značajan po tome što je tema razgovora pod vođstvom SAD proširena na sveobuhvatna pitanja evropske bezbednosne arhitekture, u kojoj Putin traži veću rusku ulogu.
Za Kijev i njegove evropske pristalice to je povećalo hitnost evropskog učešća u procesu. Ukrajina i Evropska unija izrazile su i zabrinutost zbog samita Trampa, Putina i kineskog predsednika Si Điningpinga 19. novembra, na marginama sastanka APEC-a u Kini.
Ušakov je najavio mogući bilateralni sastanak Trampa i Putina, mada Bela kuća to nije potvrdila.
Zvaničnici SAD su rekli da rat Rusije protiv Ukrajine nije na dnevnom redu, ali je Tramp 16. novembra novinarima rekao da će se razgovarati o njegovoj "omiljenoj temi, Ukrajini".
Tramp je takođe rekao da misli da Putin "malo popušta".
"Mislim da bi mogao biti oštriji. Mislim da bi mogao biti mnogo oštriji, iskreno. Mislim da popušta. Iskreno, mislim da bi voleo da se to završi", rekao je predsednik SAD.
Čitajte:
Ukrajina navodi da ograničenja Starshielda i dalje traju, otežana odbrana od dronovaRuski napadi su ipak nastavljeni, a najviši ukrajinski diplomata u Vašingtonu Denis Sijenik rekao je za RSE 16. novembra da su ograničenja u korišćenju sistema satelitske komunikacije Starshield kompanije SpaceX za Ukrajinu nastavljane i sedmi dan zaredom.
Pentagon, koji je zadužen za Starshield, naveo je da "nije bilo promene" u njegovoj "politici u pogledu podrške Ukrajini, uključujući satelitske komunikacije".
Upitan 16. novembra o ograničenjima za Starshield u Ukrajini, Tramp je rekao: "Nisam čuo za to".
Ograničenja brzine kojom ukrajinska vojska može da koristi sistem ometaju njenu mogućnost da presreće ruske dronove na mlazni pogon blizu linije fronta i pružaju Moskvi dodatne mogućnosti da gađa ukrajinske ciljeve.
U ruskom napadu na grad Dnjepar 16. novembra ubijena je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, dok je drugi napad pogodio ključni industrijski objekat u Viničkoj oblasti u zapadno-centralnoj Ukrajini, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
U jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti, u ruskom napadu dronom ubijena je 64-godišnja žena i povređeno dvoje ljudi, dok su dve osobe poginule u ruskom napadu na Černihiv na severu, kazali su zvaničnici. Prema njihovim rečima, ruski napadi dronovima bili su usmereni i na energetske objekte u Čerkaskoj oblasti u centralnoj Ukrajini, zbog čega su neki potrošači ostali bez struje.
S druge strane, vlasti Krima pod ruskom kontrolom izvestile su o napadu na Kerčki most, koji povezuje okupirano ukrajinsko poluostrvo s Rusijom, u jutarnjim časovima 16. novembra, zbog čega su uvedena ograničenja saobraćaja.
Čitajte:
Ruski zahtjevi velika prepreka za mirovni sporazum sa UkrajinomRusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage presrele 1.336 ukrajinskih dronova iznad oko 20 regiona tokom noći, što je relativno veliki broj. Gotovo 600 dronova bilo je tokom noći usmereno na moskovski region, od kojih je 191 presretnut u blizini Moskve, naveo je gradonačelnik Sergej Sobjanjin u objavi na Telegramu 16. novembra.
Poseban napad dronovima navodno je izazvao požar kod dva skladišta nafte u južnoruskom gradu Azovu u Rostovskoj oblasti, navode Telegram kanali koji prate situaciju.
Vlasti Rostovske oblasti saopštile su da je u Azovu proglašeno lokalno vanredno stanje posle udara dronova. Izbili su požari u četiri industrijska objekta u gradu, dodali su zvaničnici, bez daljih detalja.
Ukrajinski Generalštab potvrdio je napad, navodeći da su njegove snage pogodile skladište nafte kod Rostova na Donu, koje je opisao kao ključno logističko čvorište za rusku južnu vojnu grupaciju.
Govoreći o ukrajinskim udarima velikog dometa na ruske energetske objekte, Zelenski je rekao da je Ukrajina onesposobila više od 55 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte.
"To je naš opravdani odgovor na rusko odbijanje deeskalacije i njene udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu", dodao je on.
Zelenski je na mreži X napisao da su ruske snage 15. novembra napale najmanje devet regiona, gađajući energetsku, civilnu i železničku infrastrukturu i povredivši najmanje 16 ljudi.