Istog dana kada je Rusija po treći put u nedelju dana zasula Kijev napadima, 8. jula predsednik Ukrajine bio je 1.200 kilometara dalje, tražeći dozvolu da proizvodi oružje koje bi zaustavilo, ili barem ublažilo, najteže ruske napade.
Ukrajini je ovih dana potrebno mnogo toga, dok pokušava da se odbrani od ruske invazije koja traje 52 meseca. Ipak, najviše joj je potreban način da obori najrazornije oružje koje Rusija ispaljuje: balističke rakete.
Donedavno se američki sistem protivvazdušne odbrane Patriot smatrao jedinim pouzdanim načinom za presretanje balističkih raketa.
Međutim, ukrajinske zalihe presretača za ovaj sistem se smanjuju, dok su se i američke zalihe istrošile – kao posledica toga što su ih američke snage na Bliskom istoku koristile za odbranu od iranskih napada.
Kijev sada želi da proizvodi sopstvene presretače za sistem Patriot.
Problem? Potrebno je da SAD daju dozvolu za to.
Volodimir Zelenski je 8. jula dobio zeleno svetlo.
"Daćemo im pravo da proizvode Patriote", rekao je predsednik SAD Donald Tramp (Trump), sedeći pored Zelenskog na marginama samita NATO-a u Turskoj.
"Daćemo vam licencu da proizvodite Patriote", rekao je. "Tako ne možete da se žalite da vam ih ne dajemo dovoljno. Ja ću reći: 'Pa, napravite ih sami.'"
Ako Tramp ispuni obećanje, ovaj potez bi bio veliki podsticaj za Zelenskog, a pogotovo za ukrajinski oslabljeni sistem protivvazdušne odbrane.
Kijev je pretrpeo niz napada u kojima su korišćeni talasi ruskih dronova, krstarećih i balističkih raketa. Napad 2. jula, u kojem je poginulo više od 30 ljudi, bio je jedan od najsmrtonosnijih od početka invazije u februaru 2022. godine.
Vaš browser nepodržava HTML5
Rusija izvela drugi smrtonosni napad na Kijev za manje od sedam dana
Ukrajinska protivvazdušna odbrana značajno se poboljšala tokom rata –vazduhoplovstvo, koje je odgovorno za odbranu, postalo je veoma sposobno u obaranju ruskih dronova, kao i krstarećih raketa. Ukrajinska odbrambena industrija ubrzano radi na izgradnji novih sistema naoružanja, kako za protivvazdušnu odbranu, tako i za druge namene.
Od januara, prema proceni londonskog Centra za informacionu otpornost (Center for Information Resilience), Ukrajina je presrela 90 odsto ruskih dronova dugog dometa – za razliku od dronova kraćeg dometa koji se intenzivno koriste na liniji fronta – kao i 80 odsto od 722 ispaljene krstareće rakete.
Međutim, od 522 ispaljene ruske balističke rakete ove godine, 70 odsto je prošlo.
Glavna ruska balistička raketa je kopnena raketa Iskander-M, dometa oko 500 kilometara i brzine do 7 Maha – što omogućava da do ciljeva stigne za svega nekoliko minuta.
U napadu 6. jula, ukrajinska odbrana nije oborila nijednu od 23 Iskander-M rakete, prema navodima ukrajinskog vazduhoplovstva. Šest hipersoničnih krstarećih raketa poznatih kao Cirkon (Tsirkon) takođe je pogodilo ciljeve, ponovo zbog nedostatka presretača.
"Da biste oborili balističke rakete, morate imati sredstva za to. Imamo dovoljno sistema, ali ono što nam je potrebno jeste stabilno snabdevanje raketama", rekao je pukovnik Jurij Ihnat, portparol vazduhoplovstva, u televizijskom obraćanju nakon napada 2. jula.
"Rusija koristi činjenicu da se Ukrajina – kao i ceo svet – suočava sa ozbiljnim nedostatkom presretačkih raketa za [Patriot]", rekao je. "Zato se sve više fokusira na napade balističkim raketama."
Posledice poslednjeg masivnog napada na Kijev, 6. jul 2026.
'Patriot rakete su izuzetno složene'
Sistem Patriot, koji proizvode američki odbrambeni giganti Lokid Martin (Lockheed Martin) i Rejton (Raytheon), sastoji se od samih presretačkih raketa, lansera, radara, visokofrekventne antene, kontrolne stanice i generatora za napajanje.
Ukupna cena sistema iznosi oko 1,1 milijardi dolara, prema Centru za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies): 400 miliona dolara za lanser i ostale komponente, a 690 miliona dolara za rakete.
Veruje se da Ukrajina ukupno ima najmanje sedam sistema Patriot: tri koje su isporučile Sjedinjene Američke Države, tri iz Nemačke i najmanje jedan od grupe evropskih saveznika.
Međutim, nisu svi oni operativni istovremeno, uglavnom zbog potrebe za održavanjem.
Ukrajina takođe ima francusko-italijanski sistem protivvazdušne odbrane poznat kao SAMP/T. Taj sistem dobro funkcioniše protiv krstarećih raketa i dronova, ali je manje pouzdan protiv balističkih raketa, koje lete više i brže.
Ono čega Ukrajini ponestaje jesu upravo presretači koji se ispaljuju iz baterije Patriot: PAC-2 i noviji model PAC-3.
Ukrajinski zvaničnici već mesecima lobiraju kod američke administracije. Takođe su pokušavali da pridobiju podršku evropskih saveznika.
"Ukrajinci nam govore da mogu da razviju presretač koji je praktično ekvivalent PAC-2 za manje od godinu dana i da mogu da ih proizvode u velikim količinama", rekao je visoki diplomata NATO-a za Radio Slobodna Evropa (RSE) "Ako budu sposobni da to urade, mi to pozdravljamo."
Međutim, stručnjaci sumnjaju da bi Ukrajina zaista mogla uskoro da pokrene punu proizvodnju presretača.
"Ne delim mišljenje da bismo mi u Ukrajini mogli da uspostavimo licenciranu proizvodnju raketa PAC-3", rekao je Valerij Romanenko, bivši ukrajinski oficir protivvazdušne odbrane koji sada predaje na Nacionalnom vazduhoplovnom univerzitetu u Kijevu.
Čitajte:
Ukrajina pobeđuje u ratu protiv ruskih rafinerija, na frontu se vodi krvava borba iscrpljivanja"Prvo, sva naša preduzeća su pod napadima ruskih balističkih raketa i trenutno ne možemo da ih zaštitimo", rekao je on. "Drugo, imali bismo iste probleme kao proizvođač, odnosno nedostatak komponenti."
"Tramp je možda dao odobrenje, ali plan i dalje nije izvodljiv", rekla je Dženifer Kavanag (Jennifer Kavanagh), viša saradnica i direktorka za vojnu analizu u američkom istraživačkom centru Defense Priorities. "Ukrajina će i dalje morati da izgradi proizvodne pogone koji ispunjavaju [izvozne] zahteve, da prevaziđe nedostatak delova i prođe kroz mnoge nivoe američkih pravnih prepreka."
"Ako Ukrajina bude proizvodila rakete Patriot, to će biti u malim količinama i tek za godinu ili više. To nije nešto što će pomoći Ukrajini u bliskoj budućnosti", rekla je.
Kavanag je navela da postoji i rizik da poverljiva tehnologija dospe do protivnika.
"Postoje ogromni rizici u davanju ove tehnologije Ukrajini. Po mom mišljenju, veoma je verovatno da bi, ukoliko bi licence bile date Ukrajini, tehnologija završila u ruskim i kineskim rukama", rekla je ona.
Ljudi se skrivaju u podzemnoj garaži tokom ruskog napada raketama i dronovima, u Kijevu, 6. jula 2026.
Za Ukrajinu bi bolja strategija bila nabavka većeg broja raketa dugog dometa za napade na ruske odbrambene fabrike, smatra Romanenko, poput američkih raketa Tomahavk (Tomahawk).
Prošle godine američko Ministarstvo odbrane dalo je odobrenje za isporuku Tomahavka Ukrajini, ali konačna odluka je zadržana u Beloj kući.
"Podržavam aktivnu odbranu... Moramo da napadamo ruske proizvođače raketa i raketne jedinice koje lansiraju ove balističke rakete", rekao je Romanenko. "Ali za efikasne napade na ruska vojna postrojenja potrebne su nam moćne rakete dugog dometa" – Tomahavk ili krstareće rakete koje se lansiraju iz vazduha.
Ukrajinska kompanija za proizvodnju oružja Fajer Point (Fire Point) – koja je imala uspeha u proizvodnji dronova dugog dometa i krstareće rakete Flamingo – razvija domaći sistem protivvazdušne odbrane koji bi dopunio ili čak zamenio Patriot.
Prošlog meseca kompanija je objavila uspešan test sistema nazvanog Freja (Freya). Međutim, analitičari upozoravaju da će proći meseci pre nego što kompanija bude raspolagala operativnom baterijom.