Prije dvije godine Anastasija, 35‑godišnja informatičarka iz Ukrajine, napustila je rodno Zaporožje i ostavila majku i sestru kako bi potražila posao u Njemačkoj.
Sveobuhvatni ruski rat protiv Ukrajine natjerao ju je da napusti posao u tom gradu na jugoistoku zemlje, koji se suočavao s čestim nestancima struje, a uz to i redovnim granatiranjima. Nada da će pronaći dobro plaćen posao koji bi ujedno mogao doprinijeti ratnim naporima uvjerila ju je da ostavi porodicu i preseli se u inostranstvo.
Danas je dio tima mlade kompanije smještene u neupadljivom skladištu na rubu aerodroma u širem području Minhena, koja proizvodi dronove za snabdijevanje ukrajinske vojske.
Riječ je o zajedničkom ulaganju kijevske kompanije Frontline Robotics i njemačke tehnološke firme Quantum Systems - projektu prvom te vrste - koji zasad zapošljava pedesetak ljudi.
Oko 80 posto zaposlenih su Ukrajinci, a mnogi su izbjeglice iz rata.
"Većina, ako ne i svi, rade od 10 do 12 sati dnevno, šest dana u sedmici", rekla je Anastasija, koja je zbog sigurnosti zatražila da se koristi samo njeno ime. Kako kaže, mnogi su izuzetno posvećeni poslu i često zaborave čak i na pauzu za ručak.
"Za mene je ovo više od posla", rekla je. "Dolazimo čak i subotom jer imamo cilj - da oslobodimo našu zemlju. Vidim koliko ljudi naporno rade. Čak moram insistirati da naprave pauzu za ručak jer se teško mogu odvojiti od posla."
Poduhvat je dio inovativnog nastojanja da se iskoristi duboka stručnost Ukrajine u razvoju i proizvodnji novih tehnologija bespilotnih letjelica. To nastojanje ne odvija se samo u Njemačkoj i Evropi, već i, iznenada, na Bliskom istoku i u zaljevskom regionu, gdje se zemlje utrkuju da osiguraju ukrajinsko znanje kako bi se zaštitile od iranskih dronova i raketa.
Čitajte:
Magični metak? Naučnofantastično lasersko oružje postaje stvarnost u borbi protiv dronovaU Njemačkoj se ova, uz podršku države, pokrenuta inicijativa zove Build With Ukraine, a najavljena je u decembru 2025. godine. Vlada je ove godine izdvojila oko dvije milijarde eura (2,3 milijarde dolara) za subvencioniranje ukrajinske vojne proizvodnje, bilo u Ukrajini ili u Njemačkoj.
Konkretni projekat u blizini Minhena dobio je snažnu političku podršku Berlina u februaru, kada je njemački ministar odbrane Boris Pistorius zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prisustvovao ceremoniji svečanog otvaranja pogona.
"Imati ovu vrstu proizvodnje u Njemačkoj predstavlja veliku promjenu", rekao je Mikita Rozhkov, 35‑godišnji direktor za razvoj poslovanja u kompaniji Frontline Robotics. "Mi se bavimo stvaranjem masovne robotike - kako bismo izgradili štit između Evrope i Rusije."
Ukrajinski vojnici hodaju pored teškog borbenog drona na poligonu za obuku u oblasti Zaporožja, u martu.
Moskva je to već primijetila.
"I s ponosom, s radošću, oni demonstriraju kako će njemački dronovi, proizvedeni u njemačkim fabrikama, sada ubijati Ruse", rekao je Vladimir Solovjov, izuzetno bombastični ruski TV voditelj, u svojoj emisiji na državnoj televiziji ubrzo nakon ceremonije. "Dronovi koji će donositi smrt civilnom stanovništvu Rusije nosit će ne samo ukrajinsku, već i njemačku zastavu!"
"Ukrajina je glavni pokretač cijele industrije dronova"
Model drona koji se sastavlja u ovom konkretnom skladištu zove se Linza, težak je oko četiri kilograma i može letjeti do 15 kilometara. To nije "kamikaza" dron kakve koristi Iran, poznat kao Shahed, niti ruska verzija tog modela, nazvana Geran.
Riječ je o "logističkim" dronovima - laganim kvadkopterima koji prenose male terete do i od ukrajinskih linija fronta: flaširanu vodu, komplete prve pomoći, mobilne telefone, baterije, cigarete i druge potrepštine. Njima se upravlja pomoću laptopa i komandne palice smještenih u teškom koferu. Iz kompanije Frontline Robotics navode da se Linza može koristiti i kao "bombaški dron", odnosno da može ispuštati eksploziv na metu.
Najvažnije je da ovi modeli koriste tehnologiju protiv ometanja signala, kako bi se suprotstavili ruskom elektronskom ratovanju - signalima čiji je cilj poremetiti navigaciju dronova.
"Ukrajina je sada glavni pokretač cijele industrije dronova", rekao je Matijas Lehna, bivši major njemačke vojske i direktor zajedničkog preduzeća Quantum Frontline Industries.
"Ukrajinska tehnologija dronova je najbolja na svijetu, a oni također pokazuju da se ne radi samo o pojedinačnim sposobnostima… već i o tome da se, na velikoj skali, mogu razvijati efikasne protumjere."
Čitajte:
Ukrajina traži novac i tehnologiju u zamjenu za pomoć Bliskom istoku u borbi protiv dronovaInteresovanje za ukrajinsko iskustvo u ratovanju dronovima, stečeno tokom više od četiri godine rata koji traje od 2022. godine, već je privuklo značajan interes i investicije izvan Ukrajine, ali i unutar nje.
Među poznatijim investitorima je i bivši predsjednik Uprave Googlea, Eric Schmidt, koji je prošlog jula najavio partnerstvo s ciljem snabdijevanja Ukrajine dronovima koji koriste vještačku inteligenciju - inovacijom koja bi, barem u teoriji, trebala značajno smanjiti mogućnost njihovog ometanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obišao je nekoliko zaljevskih zemalja, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, promovišući iskustvo Kijeva u ratovanju dronovima.
U međuvremenu, rat s Iranom povećao je potražnju za ukrajinskim iskustvom. Tokom protekle dvije sedmice, Zelenski je obišao zaljevske i bliskoistočne zemlje, potpisujući sporazume o odbrani i promovišući sposobnosti Kijeva. Kako je rekao, više od 200 ukrajinskih stručnjaka za protivzračnu odbranu upućeno je u zaljevsku regiju.
"Ukrajina ima najveće iskustvo u svijetu u suzbijanju napadačkih dronova", rekao je 10. marta. "Spremni smo pomoći onima koji pomažu nama, pomažu Ukrajini", dodao je.
Iako zajedničko ulaganje Quantum–Frontline i šira inicijativa Build With Ukraine imaju podršku vlade u Berlinu, nisu svi njemački proizvođači u potpunosti naklonjeni tom pristupu.
U intervjuu za magazin The Atlantic, direktor Rheinmetalla, velikog njemačkog proizvođača tenkova i artiljerije, omalovažio je ukrajinske inovacije, poredivši ih s Lego kockicama. Armin Papperger je, također podrugljivo, razvoj dronova uporedio s "ukrajinskim domaćicama" koje koriste "3D štampače u kuhinji".
Takve izjave izazvale su negodovanje ukrajinskih zvaničnika.
Quantum Systems, njemačka matična kompanija zajedničkog ulaganja, već ima više proizvodnih linija u Ukrajini. Zajednički projekat s Frontline Roboticsom, u međuvremenu, smješten je u dijelu skladišta s visokim metalnim plafonima, čiji su zidovi ukrašeni ukrajinskim i njemačkim zastavama.
Ispod antidron mreža koje štite linije fronta u Ukrajini
Tokom nedavne posjete, radnici su bili pognuti nad metalnim stolovima, vareći i sastavljajući dijelove dronova, dok su drugi pomoću laptopa testirali kamere i navigacione sisteme. Sastavljeni dronovi bili su poredani na jednoj strani glavne hale, poput aviona spremnih za polijetanje. Većina razgovora koji su se mogli čuti bila je na ukrajinskom jeziku.
Dok su mnogi zaposleni izbjeglice nakon invazije iz 2022. godine, posebno oni protjerani iz svojih domova u istočnoj Ukrajini, neki od njih već duže vrijeme žive u Njemačkoj.
"Možete vidjeti da u ovom poslu vide svrhu", rekao je Lehna. "Žele učiniti nešto za svoju zemlju, zbog čega su vrlo motivisani. Znaju zašto rade to što rade, i ne moram mnogo objašnjavati kada ih pitam žele li raditi vikendom."
Od februara 2022. godine Ukrajina i Rusija ubrzano rade na osmišljavanju i proizvodnji novih vrsta dronova - što je, kako kažu stručnjaci, dovelo do revolucije u ratovanju.
"Surova stvarnost"
Jedan od vodećih članova tima je 40‑godišnji Ukrajinac porijeklom iz Kijeva.
Zatražio je da se ne objavljuje njegovo ime jer je prije rata bio strastveni graditelj modela aviona, a ta zajednica entuzijasta prelazila je granice i kulture; neki od njegovih nekadašnjih poznanika iz Rusije, kako kaže, vjerovatno su mobilisani kako bi radili na sličnim projektima.
"Ovo je rat dronova. Ljudi ne žele ići na linije fronta; žele slati robote. Krećemo se prema robotskom ratovanju, robotskoj odbrani i robotskim napadima", rekao je, dodajući da već nekoliko godina živi u Njemačkoj.
"Dronovi nose sve teži teret, lete sve dalje, tehnologija se unapređuje, a sistemi upravljanja postaju sve bolji", rekao je. "To je odigralo ogromnu ulogu u ratu. I na našoj i na (ruskoj) strani bilo je mnogo ljudi s iskustvom u modelarskom avionarstvu - oni su se brzo preorijentisali na dronove."
Kompanija je u martu počela isporučivati dronove proizvedene u Njemačkoj Ukrajini - otprilike mjesec dana nakon što je dobila izvoznu dozvolu od ukrajinskih vlasti, te oko šest mjeseci nakon pokretanja projekta.
Lehna, koji je rekao da je od početka invazije Ukrajinu posjetio više od 15 puta, naveo je da se proizvodnja širi s ciljem izrade 10.000 dronova Linza godišnje. Kompanija planira imati 200 zaposlenih do kraja 2026. godine.
Većinu zaposlenih u skladištu kod Minhena, gdje se sklapaju dronovi za Ukrajinu, čine Ukrajinci.
Na kraju, rekao je Lehna, rukovodioci planiraju plasirati dronove i izvan Ukrajine, uključujući isporuke njemačkoj vojsci. Međutim, dodao je da se njemačka i evropska odbrambena industrija razvijaju i prihvataju nove tehnologije znatno sporijim tempom nego što je to slučaj u Ukrajini.
"Trenutno se ne radi samo o nabavci tenkova, već i o nabavci bespilotnih sistema", rekao je.
Ukrajinske inovacije, kako je naveo, u velikoj mjeri proizlaze iz stalnog pritiska ratnih okolnosti, što mlade tehnološke firme primorava da djeluju brže.
"Kao da je svaka naučena lekcija plaćena krvlju, i to je surova stvarnost, koja dodatno stvara pritisak da se prilagođavanje ubrza na način koji je, mislim, nenadmašiv", rekao je Lehna.
"Svaka greška ovdje ima direktan uticaj na bojište", dodao je, "a Ukrajina nije u poziciji da sebi priušti mnogo grešaka."