Tri dana ukrajinskih napada dronovima na luke i rafinerije u Lenjingradskoj oblasti Rusije dovela su do onoga što je jedan analitičar opisao kao "najozbiljniju prijetnju" ruskom izvozu nafte od početka Putinove pune invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Napadi su počeli 23. marta udarom drona na baltičku luku Primorsk, nastavili se dva dana kasnije na još jednu ključnu izvoznu naftnu terminalnu luku u Ust‑Lugi, a zatim 26. marta pogodili jednu od najvećih ruskih rafinerija u Kiršiškom okrugu.
Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko redovno je izvještavao o napadima na svom Telegram kanalu, dokumentujući požare tokom prva dva dana, kao i "štetu u industrijskoj zoni" Kiršiškog okruga u posljednjem incidentu.
Nezavisni analitičari sugerišu da je Ukrajina zadala ozbiljan udarac ruskom izvozu nafte u trenutku kada je Moskva nastojala profitirati od rasta globalnih cijena nafte i američkog odricanja od dijela sankcija zbog rata s Iranom.
"Ovo je najozbiljnija prijetnja izvozu ruske nafte i naftnih derivata od početka rata", rekao je energetski analitičar Boris Aronstein za Current Time 26. marta.
Vaš browser nepodržava HTML5
Još jedna ruska naftna luka u plamenu nakon ukrajinskog napada dronom
"Promišljenost, obim i smjer napada, kao i tajming njihove izvedbe, sve to zajedno stvorilo je efekat kakvog se lično ne sjećam u više od četiri godine rata", dodao je.
Ozbiljan poremećaj
Analiza Reutersa od 25. marta, urađena prije najnovijeg napada, procjenjuje da je 40 posto ruskog izvoznog kapaciteta obustavljeno, opisujući to kao "najozbiljniji poremećaj u snabdijevanju naftom u modernoj istoriji Rusije".
Aronstein kaže da bi ta cifra mogla biti bliža 50 posto.
Procjene uzimaju u obzir ne samo štetu od napada na sjeveru Rusije, već i smanjeni izvoz preko drugih pravaca, uključujući crnomorsku luku Novorosijsk i naftovod Družba koji prolazi kroz Ukrajinu, kao i poremećaje uzrokovane zapljenama ruskih tankera iz takozvane "flote iz sjene".
Družba je van funkcije otkako je oštećena u ruskom napadu u januaru, prema navodima ukrajinskih vlasti. Kroz cjevovod se isporučivala nafta u Mađarsku i Slovačku.
Nekoliko tankera ruske "flote iz sjene" zaplijenjeno je posljednjih mjeseci.
Dana 25. marta, britanski premijer Keir Starmer rekao je da će i brodovi Kraljevske mornarice ubuduće zapljenjivati te tankere, nakon što su to već učinile Sjedinjene Države, Francuska, Finska, Švedska i Estonija.
"Moramo još snažnije djelovati protiv 'flote iz sjene'", rekao je Starmer na jednom diplomatskom sastanku u Helsinkiju. U video obraćanju sa istog skupa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske zemlje da konfiskuju naftu s ruskih tankera.
Neki tankeri napadnuti su ukrajinskim dronovima i u Crnom moru. Novi incident desio se 26. marta, kada je tanker koji je prevozio rusku sirovu naftu napadnut dronom u vodama blizu Istanbula.
"Eksplozija je prijavljena u mašinskom prostoru broda pod stranom zastavom, kojim upravlja turska kompanija, a koji je nedavno napustio Rusiju. Sumnjamo da je eksploziju izazvalo besposadno podvodno vozilo", rekao je turski ministar saobraćaja Abdulkadir Uraloglu za lokalnu televiziju 24TV.
Dugoročna šteta?
Nije jasno na koliko dugo će najnoviji niz napada u Lenjingradskoj oblasti onesposobiti rusku infrastrukturu za izvoz nafte.
"Koliko znamo, u obje luke došlo je do ozbiljne štete na samim terminalima, a posebno na skladištima nafte. Nekoliko ih je gorilo i u Primorsku i u Ust‑Lug", rekao je vojni analitičar Jan Matvejev za Current Time.
"Glavno pitanje je koliko je teško oštećena infrastruktura za pretovar nafte i naftnih derivata… Ako je oprema oštećena, to bi moglo dovesti do ozbiljne pauze u utovaru nafte i goriva", dodao je.
Trag o tome koliko bi poremećaj mogao da potraje može se naći u ranijim, sličnim ukrajinskim napadima. U novembru su pomorski dronovi pogodili postrojenje za utovar nafte kod Novorosijska. Tek krajem januara postrojenje je ponovo počelo raditi punim kapacitetom.
Ovog mjeseca došlo je do još jednog pada u utovaru u Novorosijsku nakon ukrajinskog napada dronom na pumpnu stanicu koja opslužuje luku. Ukrajinski napadi također su pogodili naftne objekte u Kaspijskom moru.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukrajinski napadi dronovima zaustavili veliko rusko postrojenje za gas
Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) saopštio je da u Primorsku, Ust‑Lugi i Novorosijsku posljednjih pet dana nije utovaren nijedan barel nafte.
"Iako je Rusija ranije uspijevala obnoviti oštećene rafinerije u roku od nekoliko sedmica, ukrajinska kampanja ponovljenih napada dronovima namjerno usporava vrijeme oporavka", rekao je analitičar CREA Isaac Levy za RSE.
"Rafinerije se ponovo gađaju tokom popravki ili ponovnog pokretanja, često u ciklusima od dvije do tri sedmice, držeći ključne lokacije van pogona i pretvarajući rutinsko održavanje u dugotrajne zastoje", dodao je.
Kakva je korist od visokih cijena nafte?
Podaci CREA pokazuju porast od 20 posto u dnevnim prihodima Rusije od nafte u 24 dana nakon početka američko‑izraelskog rata s Iranom, u poređenju s februarskim prosjekom. Tankeri pod ruskom zastavom sada istovaruju naftu i ponovo su dostupni za nove isporuke, rekao je Levy.
Govoreći o energetskim pitanjima u Moskvi 26. marta, ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak nije direktno komentarisao u kojoj mjeri su ruski naftni izvozi pogođeni ukrajinskim napadima i zapljenama tankera.
Čitajte: Hoće li rat u Iranu dati zeleno svjetlo ruskom gasovodu Snaga Sibira‑2?Međutim, istakao je da Rusija ima "raznolike rute" za izvoz nafte, spominjući naftovod Istočni Sibir–Tihi ocean (ESPO) i naftovod Skovorodino–Mohe, koji oboje snabdijevaju Kinu.
"Imamo ove alternativne pravce i koristićemo ih", dodao je.
Kina je također značajan uvoznik ruske nafte koja stiže morskim putem, ali njen kapacitet da apsorbuje velike količine je ograničen. Zemlja već mjesecima gomila rezerve nafte, a tankeri natovareni ruskom i iranskom sirovom naftom čekaju u vodama kod kineskih luka u Žutom moru.
Neki analitičari dovode u pitanje koliko Rusija uopšte može dugoročno profitirati od visokih cijena nafte.
"Sa oko 5 milijardi dolara mjesečno, ratna dobit od nafte zapravo je tek flaster na fiskalni deficit koji je u januaru i februaru iznosio čak 40 milijardi dolara", napisala je Agathe Demarais u analizi za Evropsko vijeće za spoljne odnose 24. marta.
"Nakon više od 12 godina sankcija, ruska naftna infrastruktura propada, s tek 300.000 barela dnevno slobodnog kapacitet, što je premalo da bi nadoknadilo 10–15 miliona barela dnevno izgubljenih u izvozu iz Zaliva. Bez ikakve garancije da će rat potrajati, malo je vjerovatno da će ruske naftne kompanije uskoro povećati ulaganja. Ukrajinski napadi dronovima, koji sada dosežu čak i Kaspijsko more, samo dodatno povećavaju pritisak", dodala je.
Čitajte: Države Zapadnog Balkana pred rastom cena nafte i gasa