Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je imao "suštinsku raspravu" s članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora usred pritiska Sjedinjenih Država da se glasanje održi uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju 10. decembra, Zelenski je rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne sigurnosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Washingtona.
"Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Washingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju", rekao je, odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
"Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba... Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće", dodao je, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Izbori tokom ratnog stanja
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore – Trump je rekao za Politico u intervjuu objavljenom 9. decembra da je "vrijeme" – iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je 9. decembra rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.
Čitajte: Zelenski kaže da je Ukrajina spremna za izbore ako partneri zajamče sigurnostMogućnost održavanja izbora redovno je odbacivana, uz obrazloženje zvaničnika da bi to bilo nemoguće s obzirom na svakodnevne ruske zračne napade širom zemlje, hiljade vojnika na frontu i milione raseljenih Ukrajinaca.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina Ukrajinaca protiv održavanja izbora u ratnim uslovima, iako neki, s obzirom da su posljednji izbori održani 2019. godine, žele promjene u vlasti kako bi se unijele nove ideje. Iako je Zelenski i dalje veoma popularan, njegova podrška opada posljednjih sedmica zbog velike korupcijske afere koja je dovela do ostavke uticajnog savjetnika Andrija Jermaka.
Na bojnom polju i u pregovorima, ruski zvaničnici vjeruju da imaju prednost, a plan od 28 tačaka koji su predložile Sjedinjene Države odražava većinu tvrdih stavova koje Moskva zastupa još od prije invazije.
Koalicija voljnih
Ukrajinski evropski saveznici, u međuvremenu, nisu pokazali entuzijazam za prijedlog Washingtona. Prije planiranog sastanka takozvane Koalicije voljnih - koja uključuje Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju - sa Zelenskim 11. decembra, lideri triju zemalja održali su telefonski razgovor s Trumpom.
Trump je rekao da je razmijenio "prilično oštre riječi" s liderima Francuske, Britanije i Njemačke o Ukrajini, što je još jedan znak sve većeg razdora oko toga kako okončati rat koji se približava četvrtoj godišnjici.
"Razgovarali smo o Ukrajini prilično oštro", rekao je Trump novinarima kada su ga pitali o razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
Čitajte: Šef NATO-a: Mi smo sljedeća meta RusijeZelenski je, u međuvremenu, rekao da je Ukrajina postigla dogovor o ključnim tačkama mogućeg plana obnove u razgovorima s američkim ministrom finansija Scottom Bessentom i drugim visokim zvaničnicima, uključujući Trumpovog zeta Jareda Kushnera i izvršnog direktora BlackRocka Larryja Finka.
"Principi ekonomskog dokumenta su potpuno jasni i u potpunosti smo usklađeni s američkom stranom", rekao je Zelenski.
"Važan zajednički princip je da, kako bi obnova bila kvalitetna i ekonomski rast nakon ovog rata opipljiv, prava sigurnost mora biti u središtu. Kada postoji sigurnost, postoji i sve ostalo."
Sporne tačke mirovnog plana
U pregovorima je bilo nekoliko glavnih spornih pitanja, uključujući veličinu ukrajinskih oružanih snaga, zapadne sigurnosne garancije i rusko insistiranje da Ukrajini bude trajno zabranjeno traženje članstva u NATO-u. Prijedlog mirovnog plana Bijele kuće, za koji se vjeruje da snažno favorizuje ruske interese, izazvao je kritike nekih republikanskih zakonodavaca u Kongresu.
Predsjednik Vladimir Putin "ismijava predsjednika Trumpa i kupuje vrijeme da nastavi ubijati ukrajinske porodice", rekao je kongresmen Joe Wilson.
Bloomberg i Axios, pozivajući se na američke i ukrajinske izvore, izvijestili su da je Ukrajina 10. decembra poslala revidirani mirovni plan Washingtonu.
Prema izvještaju Axiosa, Kijev je poslao SAD-u odgovor s komentarima, predloženim amandmanima i novim idejama za rješavanje spornih pitanja poput teritorije i nuklearne elektrane Zaporožje kako bi plan bio izvodljiv.
Čitajte: Ključne razlike između spoljnopolitičkih planova Bele kuće i KongresaU međuvremenu, Predstavnički dom SAD-a usvojio je 10. decembra masivan zakon o odbrambenoj politici kojim se odobrava rekordnih 901 milijardu dolara godišnje vojne potrošnje, uključujući podršku Ukrajini.
Prijedlog zakona, Nacionalni zakon o odbrambenoj autorizaciji (NDAA), dodjeljuje 800 miliona dolara Ukrajini – 400 miliona za svaku od naredne dvije godine – kroz Inicijativu za sigurnosnu pomoć Ukrajini.
Ova inicijativa plaća američkim kompanijama da opskrbljuju ukrajinsku vojsku oružjem.
Očekuje se da Senat SAD-a usvoji zakon sljedeće sedmice, a Trump kaže da će ga potpisati čim stigne u Bijelu kuću.