Predsjednik Donald Trump branio je svoju odluku da odustane od uvođenja sveobuhvatnih sankcija Rusiji, objašnjavajući to kao pokušaj da se Moskva zadrži za pregovaračkim stolom. Ova odluka naišla je na oštre kritike iz Kijeva, kao i od strane pojedinih američkih zakonodavca, koji smatraju da se time Kremlju šalje pogrešna poruka.
Kasno uveče 16. oktobra, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se obustavljaju nove sankcije, predviđene zakonom koji nosi ime pokojnog američkog senatora Lindseyja Grahamma, inače snažnog zagovornika Ukrajine. Ovaj potez uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je Trump odobrio privremeno ublažavanje sankcija na ruski dizel.
Trump je prošlog mjeseca potpisao taj zakon na insistiranje zakonodavca koji žele da izvrše pritisak na Moskvu zbog sveopšte invazije na Ukrajinu, započete u februaru 2022. godine.
Međutim, nedavne mjere ublažavanja sankcija izazvale su oštre kritike sa raznih strana; pojedini tvrde da Trump time pruža priliku Kremlju da finansira svoju ratnu mašineriju – optužba koju je predsjednik odbacio.
"U procesu sam pregovaranja o miru u ratu između Rusije i Ukrajine i ne želim da učinim ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola", napisao je Trump 18. oktobra na društvenoj mreži Truth Social.
Okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postalo je prioritet za Trampa na početku njegovog aktuelnog mandata u januaru 2025. godine, ali stavovi Kijeva i Moskve u pregovorima ostaju veoma udaljeni, zbog čega su razgovori zapali u ćorsokak.
Kremlj ne nudi nikakve ustupke, više puta odbija pozive na potpuni prekid vatre i ostaje pri svojim zahtjevima – koji, između ostalog, uključuju rusku kontrolu nad teritorijama koje Moskva nije uspjela da zauzme u borbama.
Usljed ovog zastoja, obje strane su intenzivirale napade. Moskva žestoko granatira Kijev i druge velike gradove, gađajući energetsku infrastrukturu i nanoseći ozbiljna oštećenja komunalnim sistemima u trenutku kada se Ukrajina priprema za zimu.
Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, kasno uveče 18. oktobra na Kijev je ispaljeno nekoliko balističkih raketa, pri čemu je pogođena i zgrada jednog medicinskog centra; Kličko je naveo da je u napadu poginula najmanje jedna osoba.
Kao odgovor, ukrajinske oružane snage gađale su ruska postrojenja za preradu nafte, nastojeći da tako ometaju ruske vojne operacije.
Ti napadi su razbjesnili Trumpa, čija se Republikanska stranka nalazi u neizvjesnoj borbi za kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom, i to u trenutku kada rast cijena goriva izaziva nezadovoljstvo među mnogim glasačima. Trump je takođe okrivio svog ukrajinskog kolegu, Volodimira Zelenskog, za nedostatak spremnosti da se okonča ruski rat protiv njegove zemlje, tvrdeći da on "ne želi da okonča ovaj rat, a vjerovatno to nikada nije ni želio".
Čitajte:
Ukrajinski zvaničnici kritikuju Trumpova izuzeća za sankcije Rusiji, Rubio brani potezZelenski je upozorio na teške posljedice po Ukrajinu ukoliko izostane podrška SAD.
"Ako Sjedinjene Države stanu na stranu Rusije, naravno da nećemo pobijediti", rekao je Zelenski 18. oktobra u emisiji Meet the Press na televiziji NBC.
"Želimo da imamo povjerenja u njega i nadam se da će promijeniti svoje odluke... Jer smatram da su to sve greške koje nam neće pomoći. A neće pomoći ni Sjedinjenim Državama".
Dodao je da je razmjena obavještajnih podataka, za koju je Ukrajina ranije ove nedelje navela da je bila prekinuta, sada, po svemu sudeći, ponovo uspostavljena.
"Veoma smo zahvalni na tome", rekao je Zelenski. "Sada funkcioniše".
Prije nedelju dana, kada je Trump na društvenim mrežama jednostrano najavio "energetsko primirje", činilo se da Zelenski podržava obustavu napada, ali je napomenuo da očekuje da isto učini i Moskva.
Međutim, s obzirom na to da su ruski napadi na ukrajinske energetske objekte nastavljeni, ukrajinski predsjednik je izjavio da je Kijev "završio" sa jednostranim obustavljanjem dejstava.
Nije bilo naznaka da je Moskva podržala primirje koje je najavio Trump.
Putin, koji je, prema navodima ruskih medija, ranije tokom nedelje posjetio jedno komandno mjesto, naredio je ruskoj vojsci da nastavi sa "masovnim i koordinisanim" napadima na ciljeve u Ukrajini.
Moskva je ranije pokušavala da izvrši pritisak na Kijev kako bi ga primorala da prihvati njene beskompromisne zahtjeve, napadajući energetsku infrastrukturu te zemlje i ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje u uslovima ledenih temperatura.
Trumpovo ublažavanje sankcija naišlo je na kritike mnogih zakonodavaca iz obe stranke u Sjedinjenim Državama, kao i međunarodnih partnera Ukrajine.
Dok su zvaničnici Trumpove administracije, uključujući američkog ministra finansija Scotta Bessenta, branili poteze predsjednika, republikanski zakonodavac Don Bacon izjavio je da će odluke koje idu u prilog Kremlju "ostati zabilježene kao veoma sramotno poglavlje u istoriji SAD".
Čitajte:
Ukrajinci se pripremaju za najgore u zimi koja dolaziNajnoviji Trumpovi komentari ukazali su na rastuće tenzije između Vašingtona i Kijeva povodom pristupa administracije prema Rusiji. Zelenski je prethodno saopštio da je razgovarao sa američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom.
Dodao je da Ukrajina i Sjedinjene Države "pripremaju naredne korake u diplomatiji" i da njegova zemlja ostaje "spremna za konstruktivan i iskren rad, usmjeren ka postizanju stvarnog rezultata".
"Mir se postiže samo snagom i saradnjom izgrađenom na povjerenju", naveo je Zelenski u objavi na društvenim mrežama povodom tih razgovora.
"Činimo sve što je do nas da se to ostvari, kao i da osiguramo da pozicija Amerike bude snažna i da doprinese približavanju mira. Mira koji svi, osim Rusije, čekaju već četiri i po godine".