Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da bi Ukrajina trebalo da "dobije novog lidera", okrivljujući predsjednika Volodimira Zelenskog za izostanak sporazuma o okončanju ruskog rata protiv njegove zemlje i zahtijevajući od Kijeva da "konačno prestane" sa napadima na ruske rafinerije nafte.
Trumpove izjave od 10. oktobra uslijedile su nekoliko sati nakon što je u ruskim napadima poginulo najmanje 20 ljudi u jugoistočnom gradu Zaporožju, i dan nakon što je on objavio dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o plasiranju ruskog dizela na svjetsko tržište.
To je bila Trumpova najoštrija kritika Zelenskog otkako su njih dvojica poboljšali odnose nakon veoma napetog sastanka u Bijeloj kući u februaru 2025. godine, a takođe je dodatno otežala situaciju ukrajinskom lideru suočenom sa neprestanim ruskim napadima.
"Zelenski je mogao da okonča ovaj rat mnogo puta, mnogo, mnogo puta, ali je odlučio da to ne učini. Veoma teška situacija", rekao je Trump novinarima u Washingtonu, sugerišući da bi Ukrajina trebalo da "dobije novog lidera koji može da postigne dogovor".
Putin je pokrenuo sveopštu invaziju Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, osam godina nakon što je Rusija okupirala Krim i podstakla rat u istočnom regionu poznatom kao Donbas. Trump je ponovio svoju tvrdnju da taj sveopšti rat ne bi ni počeo da je on bio na vlasti.
"To je rat koji nikada nije trebalo da počne i mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika", rekao je on.
Zelenski je izabran na petogodišnji mandat 2019. godine, ali ostaje na funkciji jer su izbori zabranjeni tokom vanrednog stanja, koje je uvedeno na početku sveopšte invazije i više puta produžavano.
Putin je iskoristio izostanak izbora kako bi sugerisao da Zelenski nije legitiman lider.
Trump je okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postavio kao prioritet kada je započeo svoj tekući mandat u januaru 2025. godine.
Međutim, stavovi Kijeva i Moskve u pregovorima ostaju veoma udaljeni; Kremlj ne nudi nikakve ustupke, više puta odbija pozive na potpuni prekid vatre i insistira na zahtjevima koji uključuju rusku kontrolu nad onim dijelom Donbasa koji nije uspio da zauzme u borbama. Trumpovi komentari uslijedili su nakon što je Zelenski kritikovao njegov dogovor sa Putinom o privremenom ublažavanju ograničenja na izvoz ruskog dizela, ocijenivši ga kao "slab" i kao "poklon" Kremlju koji će samo podstaći dalje napade.
Čitajte:
Trump postigao dogovor s Putinom o izvozu dizela, Ukrajina to naziva 'poklonom'Upozorio je da bi to omogućilo Rusiji da zaradi više od izvoza goriva i dodatno pomoglo u održavanju njene sveopšte invazije na Ukrajinu.
Pored ofanzive na ratištu u istočnoj i južnoj Ukrajini, Rusija neprestano napada energetsku i civilnu infrastrukturu te zemlje, ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje tokom zimskih mjeseci.
Kijev sve češće uzvraća kampanjom napada dugog dometa, gađajući ruske vojne i energetske objekte u pokušaju da smanji prihode za finansiranje invazije i prenese posljedice rata na ruske civile izazivanjem nestašice goriva.
Trump je izjavio da Zelenski "želi da stvori probleme svijetu" i američkim potrošačima dizela napadima na naftne rafinerije, i to u trenutku kada vlada nestašica uzrokovana uglavnom američkim sukobom sa Iranom i poremećajima u pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu.
Nestašice su dovele do rasta cijena benzina i dizela, stvarajući izazov za Trumpovu Republikansku stranku uoči izbora za američki Senat i Predstavnički dom, zakazanih za 3. novembar.
"Neka ne gađa rafinerije, jer to stvara svjetski problem, a on želi da pravi probleme svijetu", rekao je on, upozoravajući Zelenskog da bi "bolje bilo da s tim, dođavola, prestane".
"On želi da stvori probleme našim poljoprivrednicima i stočarima u vezi sa dizel gorivom, jer Rusija snabdijeva veliki dio svijeta gorivom".
Čitajte:
'Ključne mete': Ruski plan za hladnu i mračnu zimu u UkrajiniTrumpovi protivnici u Kongresu kritikovali su sporazum sa Putinom o dizel gorivu, navodeći da bi SAD trebalo da vrše pritisak na Rusiju da okonča rat, a pristalice Ukrajine takođe su se usprotivile njegovim kritikama na račun Zelenskog.
Republikanski predstavnik Brian Fitzpatrick napisao je na platformi X da Zelenski uživa "ogromnu podršku" u Kongresu, ističući da "Rusija snosi isključivu odgovornost za svu štetu i razaranje – kako ljudskih života, tako i materijalnih dobara – koji su proizašli iz Putinovog ničim izazvanog napada".
U međuvremenu, Evropska unija će nastaviti da smanjuje zavisnost od ruskih fosilnih goriva i ne želi da pomaže u finansiranju rata Moskve protiv Ukrajine, izjavio je portparol Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE) u pisanoj izjavi 10. oktobra.
"Evropa je veoma svjesna skrivenih troškova povezanih sa prevelikom zavisnošću od ruskih energenata", rekao je portparol, dodajući da EU i dalje smatra da je potreban prekid vatre koji bi zaštitio globalno snabdijevanje hranom i energetsku infrastrukturu u Ukrajini i Rusiji.
Zvaničnici SAD, Ukrajine i Evrope održali su razgovore u Majamiju 9. oktobra. Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji je zajedno sa Jaredom Kushnerom predvodio pregovore SAD sa Kijevom i Moskvom, opisao je te razgovore kao konstruktivne.
Naveo je da su razmatrani načini za deeskalaciju sukoba prije zime, energetska otpornost, izvoz žitarica, bezbjednosne garancije i posljeratna obnova Ukrajine.
Razgovori su završeni bez značajnijeg pomaka, a Zelenski je u jednom trenutku izjavio da vjeruje kako se ukrajinska delegacija "jednostavno koristi kao paravan".
Zelenski je 10. oktobra na platformi X napisao da je "Rusija izrazila zahvalnost za ukidanje sankcija na izvoz dizela tako što je bacila pet navođenih bombi na stambene zgrade u Zaporožju".
U napadima na Zaporožje poginulo je najmanje 20 ljudi, uključujući troje djece, saopštili su zvaničnici, dok su napadi na Kijev poremetili snabdijevanje strujom i vodom u glavnom gradu, koji je Rusija posljednjih nedelja snažno gađala.
Čitajte:
U ruskom napadu na Zaporožje poginulo najmanje 17 osoba, uključujući troje djece, saopštio Kijev"Ovo još jednom jasno pokazuje prave namjere Rusije", napisao je Zelenski povodom napada. "Oni računaju na produžavanje rata, terorisanje običnih ljudi i uništavanje infrastrukture".
Prema navodima Državne službe za vanredne situacije Ukrajine, ruska avionska bomba uništila je čitav ulazni dio stambene zgrade u Zaporožju i oštetila druge zgrade i privatne kuće. Navedeno je da se akcije potrage i spašavanja nastavljaju.
Vršilac dužnosti načelnika regionalne vojne uprave, Mihajlo Semikin, izjavio je da su spasioci izvukli živu ženu iz ruševina uništene zgrade i da je prevoze u bolnicu. Prethodni izvještaji su ukazivali na to da bi čak 12 ljudi i dalje moglo biti zarobljeno pod ruševinama.
Zaporožje je česta meta ruskih vazdušnih napada, koji su postali gotovo svakodnevna pojava sa dolaskom hladnog vremena u Ukrajinu. Ukrajinske vlasti su proglasile 11. oktobar danom žalosti u tom gradu.
U odvojenim napadima, sedam osoba je povrijeđeno u kijevskoj četvrti Obolon, a došlo je i do prekida u snabdijevanju strujom i vodom u glavnom gradu, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Pet povrijeđenih osoba je hospitalizovano, od kojih je troje u teškom stanju.
Ministarstvo energetike Ukrajine saopštilo je da su napadi na energetske objekte u Kijevu i okolini ostavili dijelove tog područja bez struje, dodajući da će ekipe za popravku uspostaviti snabdijevanje čim bezbjednosni uslovi to dozvole.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija tokom noći lansirala 160 borbenih dronova na tu zemlju, uključujući 110 dronova tipa Šahed sa mlaznim pogonom. Pogođeno je 14 lokacija, dok je pad dilova letjelica prijavljen na još 10 mjesta.