Američki predsjednik Donald Trump kaže da bi iranski pregovarači trebali "uskoro postati ozbiljni" u vezi s razgovorima sa Sjedinjenim Državama o okončanju rata "prije nego što bude prekasno", dok se približava rok koji je postavio Iranu da otvori ključni Hormuški moreuz.
"Oni nas 'mole' da postignemo dogovor, što i treba da rade jer su vojno potpuno uništeni, bez ikakve šanse za povratak, a ipak javno tvrde da samo 'razmatraju naš prijedlog'", napisao je Trump na društvenim mrežama 26. marta.
Njegovi najnoviji komentari dolaze dan nakon što je Iran saopštio da razmatra američki mirovni plan od 15 tačaka i iznio ono što je opisao kao pet uslova koji moraju biti ispunjeni da bi sukob bio okončan.
Detalji američkog plana nisu objavljeni, ali su zapadni mediji naširoko izvještavali da prijedlog uključuje neke od ključnih zahtjeva koje Washington zagovara još prije nego što je aktuelni sukob počeo američko-izraelskim zračnim napadima na Iran 28. februara.
"Bolje im je da uskoro postanu ozbiljni, prije nego što bude prekasno, jer kada se to desi, nema povratka, i neće biti lijepo", dodao je Trump u objavi.
Čitajte: Šta se nalazi u mirovnim planovima za Iran?Prema navodima medija, plan je navodno predlagao demontiranje iranskih nuklearnih postrojenja, ograničavanje njenih raketnih kapaciteta i okončanje podrške regionalnim posredničkim snagama. Također se vjerovalo da sadrži nove elemente, uključujući i one koji se odnose na Hormuški moreuz, koji Iran trenutno blokira.
Iran je oštro reagovao, rekavši da su američki uslovi pretjerani te da će rat okončati kada to sam odluči i ako njegovi uslovi budu ispunjeni. Teheran je insistirao na svom pravu da slobodno razvija program balističkih raketa i na svom suverenitetu nad Hormuškim moreuzom.
Dana 26. marta, visoki iranski zvaničnik rekao je za Reuters da Teheran na plan gleda kao na prijedlog koji služi isključivo interesima Sjedinjenih Država i Izraela, nazvavši ga "jednostranim i nepravednim".
Dan ranije, sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je novinarima da u medijskim izvještajima ima "elemenata istine", ali nije potvrdila nikakve detalje.
Također je nagovijestila da će Trump razmotriti šire napade na Iran ako Teheran ne "shvati da je vojno poražen".
Dana 26. marta, Axios je, pozivajući se na dva američka zvaničnika i dodatne izvore, objavio da se američka vojska priprema za niz opcija za potencijalni "konačni udar" protiv Irana.
Prema izvještaju, moguće opcije uključuju američku invaziju ili blokadu ostrva Kharg, glavnog iranskog čvorišta za izvoz nafte, kao i invaziju na ostrvo Larak, koje igra ključnu ulogu u iranskoj kontroli nad Hormuškim moreuzom.
Kao ključna ruta za tranzit nafte i gasa, Hormuški moreuz postao je centralno pitanje u američko-izraelskom ratu s Iranom. Pomorski saobraćaj u tom prolazu, jednoj od glavnih arterija globalnog snabdijevanja naftom i gasom, gotovo je potpuno zaustavljen zbog iranskih napada na neke brodove i prijetnji novim napadima iz Teherana.
Dana 21. marta, Trump je Iranu dao rok od 48 sati da otvori Hormuški moreuz, ali ga je sljedećeg dana produžio za još pet dana, do 26. marta. Odvojeno od toga, Trump je vršio pritisak na američke saveznike da pomognu Sjedinjenim Državama u otvaranju vitalnog prolaza. Nekoliko evropskih zemalja reklo je da bi mogle razmotriti pomoć tek nakon završetka sukoba, dok su druge u potpunosti odbile zahtjev, koji nije sadržavao konkretne detalje.
Dana 26. marta, Trump je kritikovao svoje NATO saveznike što nisu pomogli Sjedinjenim Državama u kampanji, dodajući da "SAD ne trebaju ništa od NATO-a".
"NATO države nisu uradile apsolutno ništa da pomognu protiv ludačke države, sada vojno uništene, Irana", napisao je velikim slovima.
U razgovoru za Fox News prošlog vikenda, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da razumije Trumpovu frustraciju, dodajući da alijansa nastoji sarađivati na tom pitanju sa Japanom, Južnom Korejom, Australijom, Novim Zelandom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom.
U svom godišnjem obraćanju 26. marta, Rutte nije spomenuo moreuz Hormuz, ali je upozorio na iranske veze s Rusijom.
Čitajte: NATO u godišnjem izveštaju identifikovao Rusiju kao 'najznačajniju i najdirektniju pretnju'Također je ponovio da je isporuka američkog oružja Ukrajini, koju finansiraju evropski saveznici Kijeva, "kritična", budući da se globalna pažnja u velikoj mjeri preusmjerila s ruske invazije na sukob na Bliskom istoku.
Uz izvještavanje Axios-a, Reuters-a i Fox News-a.