Predsjednik Donald Trump izjavio je da su Sjedinjene Države vodile razgovore s Iranom, što je podiglo nade da bi se višesedmični rat koji potresa Bliski istok mogao približiti kraju.
Ali ostaje nejasno da li su ti navodni razgovori, koje je Teheran odbacio kao "lažne vijesti", znak mogućeg iskoraka, pokušaj smirivanja preplašenih finansijskih i globalnih energetskih tržišta ili tek način da Trump kupi još vremena.
Čak i da postoji ozbiljan diplomatski napor, ogroman jaz i dalje dijeli Sjedinjene Države i Iran. Iranska kontrola nad Hormuškim moreuzom, ključnom svjetskom naftnom arterijom, daje Teheranu dodatnu pregovaračku moć, kažu stručnjaci.
Uprkos govoru o diplomatiji, 24. marta nije bilo znakova smirivanja sukoba. Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su novi talas zračnih udara na Iran, koji je ispalio rakete na Izrael i pogodio energetsku infrastrukturu u Persijskom zalivu.
"Ne mislim da Trump u ovom trenutku traži izlaz iz rata", rekao je Farzan Sabet, viši istraživač na Ženevskom institutu za međunarodne i razvojne studije.
Čitajte: Masovna hapšenja širom IranaTrump, kaže Sabet, i dalje ima "eskalacijske opcije kako bi pokušao ponovo otvoriti Hormuški moreuz i prisiliti Islamsku Republiku da prihvati njegove uslove", uključujući i mogućnost korištenja američkih trupa za zauzimanje iranskog ostrva Kharg, ključnog naftnog terminala, ili zauzimanje iranske teritorije kako bi se okončala iranska blokada tog uskog prolaza.
Američki mediji su prošle sedmice izvijestili da su dvije američke ekspedicione jedinice, sa hiljadama marinaca te pratećim brodovima i avionima, na putu za Bliski istok.
Stručnjaci kažu da je Trumpova tvrdnja o razgovorima s Teheranom omogućila američkom predsjedniku da se povuče iz prijetnje da će "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ako Teheran ne otvori Hormuški moreuz, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i LNG‑a.
Trump, koji je 21. marta dao rok od 48 sati, rekao je da odgađa napade kako bi dao prostora za uspjeh diplomatije.
"Povlačenje te prijetnje vjerovatno ima više veze s rizicima takvog napada, koji bi mogao navesti Teheran da gađanjem recipročnih ciljeva u Zalivu izazove humanitarne i ekonomske posljedice katastrofalnih razmjera", rekao je Sabet.
"Vjerovatno je bio pod snažnim pritiskom da ne sprovede tu prijetnju u djelo", dodao je. "A moguće je i da je pokušao manipulisati globalnim cijenama energenata tako što je stvorio privid deeskalacije, kako bi ih privremeno oborio."
"Vrlo snažni razgovori"
Trump je 23. marta na Truth Socialu napisao da su Sjedinjene Države i Iran vodile "vrlo dobre i produktivne" razgovore o "potpunom i sveobuhvatnom okončanju neprijateljstava na Bliskom istoku".
Kasnije je rekao novinarima da su njegov specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner vodili razgovore s jednim visokim iranskim zvaničnikom proteklih dana.
"Vodimo vrlo, vrlo snažne razgovore. Vidjećemo kuda vode. Imamo velike tačke saglasnosti, rekao bih, gotovo sve tačke saglasnosti", rekao je Trump.
Čitajte: Centralna Azija se pojavljuje kao strateški energetski igrač u jeku naftne krizeTrumpove izjave odmah su oborile cijene nafte ali su se ponovo popela iznad 100 dolara po barelu nakon što je Iran saopštio da nije bilo nikakvih direktnih razgovora s Washingtonom.
"Nikakvi pregovori nisu održani sa SAD‑om, a lažne vijesti koriste se da se manipuliše finansijskim i naftnim tržištima i izbjegne ćorsokak u kojem su se našli SAD i Izrael" napisao je na X‑u Mohammad Baqer Qalibaf, moćni predsjednik iranskog parlamenta.
Kasnije je Bijela kuća saopštila da je situacija "fluidna" i upozorila da nisu zakazani nikakvi formalni sastanci američkih i iranskih zvaničnika.
Uprkos kontradiktornim tvrdnjama, čini se da je došlo barem do početnog kontakta između strana preko posrednika, navode američki mediji.
"Trajna politička rješenja"
Čak i ako postoji iskren napor da se rat okonča, jaz između Sjedinjenih Država i Irana ostaje ogroman, a vjerovatnoća napretka mala, kažu stručnjaci.
Trump zahtijeva okončanje kompletnog iranskog obogaćivanja uranija i eliminaciju svih zaliha koje bi se mogle iskoristiti za izradu nuklearne bombe.
Iranski zvaničnici iznijeli su svoje zahtjeve: garancije da SAD i Izrael neće ponovo napasti Iran, ukidanje američkih sankcija, zatvaranje američkih baza u Persijskom zalivu i ratne reparacije iz Washingtona i Izraela.
"Iranci žele trajnije političko rješenje, a ne samo deeskalaciju ili prekid vatre", rekao je Sina Azodi, stručnjak za iransku vojsku i predavač na Univerzitetu George Washington.
Zvaničnici u Teheranu kažu da ne žele ponavljanje 12‑dnevnog rata s Izraelom i SAD‑om iz juna 2025, koji se završio primirjem, da bi već 28. februara izbio novi rat.
"Vjeruju da bi, ako sada stanu, Izrael i SAD ponovo napali za šest mjeseci ili godinu", rekao je Azodi. "Njihov cilj je odvraćanje budućih napada jer smatraju da se bore za vlastiti opstanak."
Prema ocjenama analitičara, Iranci u pregovore ulaze uvjereni da imaju jaču pregovaračku poziciju.
Američko‑izraelski udari su umanjili, ali ne i uništili iransku sposobnost da gađa Izrael i američke saveznike u Zalivu. Teheran i dalje drži čvrstu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, a zalihe visoko obogaćenog uranija ostaju zakopane pod nuklearnim postrojenjima oštećenim udarima.
"U ovom trenutku Iran ima prednost jer može spriječiti Sjedinjene Države da dođu do pobjede", rekao je Azodi.
Čitajte: Hoće li rat u Iranu dati zeleno svjetlo ruskom gasovodu Snaga Sibira‑2?