Toplotni talas se preselio na Zapadni Balkan

Tinejdžeri skaču u jezero na Adi kako bi se osvežili tokom toplotnog talasa u Beogradu, Srbija.

Toplotni talas koji je izazvao na stotine smrti i poremetio svakodnevni život duže od nedelju dana širom evropskog kontinenta stigao je 29. i 30. juna i do zemalja Zapadnog Balkana.

Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorili su na izuzetno visoke temperature koje bi trebalo da traju do 2. jula, sa temperaturom u intervalu od 36 do 40 stepeni celzijusa.

Za glavni grad Beograd je takođe izdato upozorenje na visoke temperature i do oko 38 stepeni celzijusa, uz najavu da će temperature pasti ispod 30 stepeni od četvrtka, 2. jula.

Ljudi se kupaju na bazenu tokom toplotnog talasa, 29. jun, Beograd, Srbija.

Narandžasto upozorenje na izuzetno visoke temperature izdao je i Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine za period od 27. juna do 30. juna, dok je hidrometeorološki zavod Republike Srpske upozorio na vrhunac toplotnog talasa 29. i 30. juna.

Čovek pokušava da se osveži u fontani tokom toplotnog talasa u Beogradu, Srbija, 29. jun.

U Hrvatskoj je meteorološka služba u ponedeljak izdala crveno upozorenje za regione uključujući glavni grad Zagreb i turističke destinacije Split i Dubrovnik.

Desetine vatrogasaca, uz pomoć četiri aviona, borile su se sa požarom u borovim šumama na turističkom ostrvu Vis u Jadranskom moru, oko 34 milje (55 km) jugozapadno od Splita.

Južnije, Albanija je obuzdala požar koji je tokom vikenda progutao hektare žbunja i maslina u blizini južnog sela Klos.

Suncobrani i ležaljke na plaži na Jadranskom moru u Šenđinu, severna Albanija, 30. jun.

Za Zapadnu Evropu, gde su temperature opale u odnosu na rekordne vrednosti iz juna, takođe je izdato upozorenje da će se vrućina verovatno ponovo pojačati sledeće nedelje.

U Italiji je 22 grada u ponedeljak bilo pod crvenim upozorenjem zbog vrućine, od Bolcana na severu do Palerma na južnom ostrvu Siciliji.

Regionalni direktor za Evropu Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Dr Hans Henri P. Kluge saopštio je da se Evropa zagreva više od dvostruko brže od globalnog proseka, a da toplotni talasi više nisu jednokratni, neuobičajeni događaji.

Čitajte:

Evropa se topi pod rekordnim temperaturama

Ističe da je pozitivna stvar što procene pokazuju da prevencija deluje, odnosno da bi broj smrti povezanih sa vrućinom u Evropi 2023. mogao biti za oko 80 odsto veći bez mera prilagođavanja koje su na snazi.

"U ponedeljak, 6. jula, na vanrednom sastanku okupiću nacionalne kontakt tačke odgovorne za vanredne situacije, životnu sredinu i klimatske promene iz svih država članica SZO u evropskom regionu. Na dnevnom redu biće jedno pitanje: šta smo naučili iz ovog toplotnog talasa, da li smo spremni za sledeći i kako SZO može više da pomogne?", navodi se u saopštenju evropskog direktora SZO.