Studenti u blokadi su na svom profilu na društvenoj mreži X napisali da će Srbija zadržati "principijalno stanovište o neuvođeenju restriktivnih mera prema Ruskoj Federaciji".
U objavi naslovljenoj "Studentski program o pitanju spoljne politike i sankcijama" navodi se da će Republika Srbija nastaviti da se "pridržava doslednog stava da uvođenje sankcija bilo kojoj državi, entitetu ili pojedincu predstavlja odraz političkog stava, koji nije pokazatelj uverenja da sankcione mere doprinose rešavanju političkih i bezbednosnih izazova, posebno imajući u vidu sopstveno istorijsko iskustvo i direktnih implikacija pomenutih mera na lokalno stanovništvo".
Nakon toga, naveli su niz pitanja nakoja će se fokusirati:
"1. Kada će odgovorni za urušavanje nadstrešnice biti sankcionirani? 2. Kada ćemo dobiti dvominutni video s rampe naplatne kućice Doljevac? 3. Tko je kriv za (ne)osiguravanje Gazivoda? 4. Zašto kandidati s liste koju predvodite napadaju i tuku građane?"
Istakli su da "Za ova pitanja nije potrebna rasprava, već konkretni odgovori".
Lista učesnika na parlamentarnim izborima, zakazanim za 25. oktobar, još nije zaključena, dok se kao najozbiljniji protivnik bivšem predsedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj Srpskoj naprednoj stranci smatra lista "Studenti pobeđuju".
Tu listu podržavaju studenti u blokadi, koji su predvodili proteste i organizovali višemesečne blokade fakulteta širom zemlje.
Stradanje 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu pokrenulo je masovne proteste i zahteve za odgovornošću vlasti.
Demonstranti, predvođeni studentima u blokadi, tražili su smenu vlasti smatrajući da su traljava rekonstrukcija i korupcija doveli do tragedije.
Srbija pod Vučićevim vođstvom beleži pad sloboda što je konstatovano i u poslednjem izveštaju međunarodne organizacije Freedom House.
U tom izveštaju, Srbija je svrstana među zemlje sa najvećim padom sloboda.
U međuvremenu, Srbija stagnira u evropskim integracijama, pa od nekadašnjeg predvodnika uz Crnu Goru, dospeva skoro na začelje.
Od kraja 2021. nije otvoreno nijedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji.
Nazadovanje demokratije, nerešeni odnosi sa Kosovom i, pre svega, neuvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu glavni su razlozi tog zastoja.