Evropska komisija podsetila je Srbiju da Evropska unija (EU) namerava da do kraja naredne godine postepeno i efikasno obustavi uvoz ruskog gasa i nafte, te da isto očekuje i od država kandidata.
"Kao zemlja kandidat, od Srbije se očekuje da svoje politike uskladi sa ciljevima EU, uključujući energetsku i spoljnu politiku, i da bude pouzdan partner koji teži istom strateškom pravcu", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier).
Podsetio je da evropske institucije jačaju podršku zemljama Zapadnog Balkana u oblasti energetske bezbednosti, jer je cilj da se smanji zavisnost od fosilnih goriva i podrži diverzifikacija pravaca snabdevanja, kako bi partneri iz regiona imali bolju integraciju energetskih mreža i pristup energiji iz više izvora.
"Nakon početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine videli smo koliko je to važno i kakve probleme može da izazove za bilo koju evropsku zemlju, uključujući Srbiju", podvukao je Mersije.
Briselski portparol izneo je ove navode nakon telefonskog razgovora koji je 26. septembra sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom vodio Aleksandar Vučić, sada već bivši predsednik Srbije. Do razgovora je došlo dan pre nego što je Vučić podneo ostavku na mesto predsednika, jer je nosilac liste SNS-a za budućeg premijera na predstojećim izborima raspisanim za 25. oktobar.
Kratkoročni sporazum o isporuci ruskog gasa Srbiji ističe 30. septembra, a zemlja više od 80 odsto tog energenta uvozi iz Rusije.
Srbija nije postigla sporazum o dugoročnom ugovoru otkako je prethodni, trogodišnji, istekao u leto 2025, pa Moskva od tada anekse ugovora produžava kratkoročno. Aranžman koji sada ističe produžen je u junu za tri meseca.
Vučić je nakon razgovora izrazio uverenje da će aneks ugovora o gasnom aranžmanu Moskve i Beograda biti produžen.
Evropska komisija potvrdila je da je upoznata s telefonskim razgovorom.
"Naš stav je oduvek bio potpuno jasan prema našim partnerima, uključujući zemlje kandidate poput Srbije: odnosi sa Rusijom ne mogu se odvijati kao da je sve po starom sa Putinovim režimom, i to u senci ničim izazvanog i neopravdanog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine", podvukao je Mersije.
Osvrćući se na Vučićevu izjavu da je siguran da će budući predsednici Srbije „umeti da vode računa o interesima Srbije i držanju te vrste balansa i te vrste odgovornosti prema svim važnim subjektima međunarodne politike", portparol je podsetio na obaveze koje Srbija ima kao zemlja kandidat za punopravno članstvo.
Odluka da podnese zahtev za članstvo, podseća Mersije, podrazumeva da se zemlja obavezala da će svoje politike uskladiti sa EU, uključujući i oblast spoljne i bezbednosne politike.
"Usklađenost Srbije sa našom Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom i dalje je znatno niža nego kod drugih zemalja kandidata na Zapadnom Balkanu. Srbija bi zato, kao prioritet, trebalo da intenzivira napore ka doslednijem i značajno višem nivou usklađenosti, uključujući i kada je reč o sankcijama protiv Rusije. Želimo da možemo da računamo na Srbiju kao na pouzdanog partnera", poručio je on.
Vučić je inače razgovarao telefonom s Putinom, koji je na Zapadu izolovan, a čija je zemlja pod sankcijama zbog invazije na Ukrajinu koja traje skoro pet godina.
Pregovori o članstvu između Brisela i Beograda u zastoju su, između ostalog, i zbog nedovoljne usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Srbija je izgubila status lidera u pristupnom procesu, jer nije uvela sankcije Rusiji kao odgovor na agresiju na Ukrajinu, a stepen njene usklađenosti sa sankcionom politikom EU iznosi oko 60 odsto.