Ministarstvo pravde Srbije nije ni potvrdilo ni demantovalo za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Uglješa Mrdić, parlamentarac iz redova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) imenovan za člana Radne grupe formirane nakon negativnog mišljenja Venecijanske komisije o izmenama pravosudnih zakona.
Te izmene pet zakona, koje je kritikovao deo stručne javnosti, ali i Evropska unija, inicirao je upravo Uglješa Mrdić, pa su po njemu kolokvijalno poneli ime "Mrdićevi zakoni".
Informaciju o njegovom imenovanju u Radnu grupu za usklađivanje sa preporukama Venecijanske komisije objavio je magazin "Nedeljnik". RSE je kontaktirao Uglješu Mrdića, ali on nije želeo da govori.
U međuvremenu, Visoki savet tužilaštva je u Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u Beogradu uputio pet tužilaca.
Vraćanje tužilaca čija su privremena upućivanja prerano okončana jedna je od devet preporuka koje je Venecijanska komisija, ekspertsko telo Saveta Evrope, uputila Srbiji nakon što je vladajuća većina u januaru donela sporne izmene seta pravosudnih zakona.
Izmene je kritikovala Evropska unija, iz koje je stiglo upozorenje da bi Srbiji mogla biti uskraćeno 1,5 milijardi evra sredstava iz Plana rasta. Brisel do sada nije doneo zvaničnu odluku o zamrzavanju sredstava.
Državni zvaničnici najavili su da bi preporuke Venecijanske komisije mogle biti usvojene pre juna, kada bi Srbiji trebalo da bude isplaćen deo EU novca.
Upućivanje tužilaca
"To je formalno ispunjenje obaveza Venecijanske komisije, ali ne i sadržinsko", kaže za RSE Vesna Rakić Vodinelić, profesorka prava u penziji, komentarišući sednicu Visokog saveta tužilaca.
Ovo telo, koje čini 11 članova, je na sednici 4. maja donelo odluku o upućivanju pet tužilaca u Tužilaštvo za organizovani kriminal. Na istoj sednici upućen je i jedan tužilac u Tužilaštvo za ratne zločine, dvoje u beogradsko Više javno tužilaštvo, a izabrana je i tužiteljka za vezu sa Eurodžastom, agencijom Evropske unije za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima.
Nakon što su "Mrdićevi zakoni" stupili na snagu početkom februara, iz tužilaštava su povučeni tužioci koji su ranije bili upućeni u te institucije, što je deo bio tih zakonskih izmena.
Tako je TOK ostao bez četvoro tužilaca koji su radili na važnim predmetima, poput istrage o mogućoj korupciji vlasti u slučaju pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu kada je u novembru 2024. poginulo 16 ljudi.
Takođe, povučena je i tužiteljka Irena Bjeloš, koja je vodila istragu u slučaju zaplene pet tona marihuane pronađene na imanju člana vladajuće stranke u selu "Konjuh" u centralnoj Srbiji.
Oni su povučeni, jer izmene legislative predviđaju da odluku o njihovom upućivanju donosi Visoki savet tužilaštva, a ne kao pre Vrhovni javni tužilac.
Na sednici Višeg javnog tužilaštva u martu ovo četvoro tužilaca – Aleksandar Isalović, Aleksandar Barac, Dragoljub Miladinović i Irena Bjeloš – nisu dobili neophodnih osam od 11 glasova.
Dva meseca kasnije, Isailović i Miladinović su odlukom istog tela vraćeni u Tužilaštvo za organizovani kriminal, dok Irena Bjeloš i Aleksandar Barac, koji je radio na slučaju "Nadstrešnica", nisu dobili dovoljno glasova.
Čitajte:
Vlast i tužilaštvo u sporu zbog izmena pravosudnih zakona u Srbiji'Obezbedili broj, a ne efikasnost'
Potpredsednik Saveta Miroslav Đorđević je nakon glasanja izrazio zadovoljstvo što "smo pokazali javnosti u Srbiji da smo u stanju da legitimne razlike ostavimo po strani zarad višeg interesa, javnog tužilaštva i naše Republike".
"Danas smo uradili dobru stvar. Ojačali smo tri javna tužilaštva – TOK i više nego što su prvobitna upućivanja prestala. Mislim da smo adekvatno odgovorili tom delu preporuka Venecijanske komisije", rekao je Đorđević 4. maja.
Vesna Rakić Vodinelić, međutim, kaže da činjenica da nisu vraćeni tužioci koji su radili na predmetima poput "Nadstrešnice" i "Konjuh" ne ukazuje da su upućivanja urađena kako bi rad TOK-a bio efikasniji.
"Visoki savet tužilaštva je vodio računa o tome da vrati dovoljan broj tužilaca u TOK i da se time opravdaju, ali nisu vratili one koji su zaista mogli obezbediti efikasno vođenje postupka", kaže Rakić Vodinelić, te dodaje:
"No, mislim da Venecijansku komisiju to neće toliko interesovati, nego pre svega da li je taj broj takav da TOK, makar u teoriji, može da nastavi da radi."
Pitanje je, dodaje Vesna Rakić Vodinelić, kakva će biti sudbina Udarne grupe za slučaj "Nadstrešnica", a koja je rasformirana u septembru 2025. godine.
Naime, rad na ovom predmetu prebačen je isključivo na tužilački tim, nakon što su direktor policije, direktor Poreske uprave i direktor Uprave za sprečavanje pranja novca povukli saglasnost za učešće u Udarnoj grupi.
Šta je rekla Venecijanska komisija
Ekspertska grupa Venecijanske komisije je 24. aprila donela hitno mišljenje o izmenama pet pravosudnih zakona.
Ovo telo Saveta Evrope ocenilo je, između ostalog, da su "Mrdićevim zakonima" uklonjene prethodno postojeće zaštite autonomije tužilaštva, te da je pre njihovog donošenja bilo neophodno organizovati ozbiljnu javnu raspravu, konsultacije sa relevantnim akterima i temeljnu procenu uticaja.
Umesto toga, izmene su donete po ubrzanoj proceduri, koju je inicirao Uglješa Mrdić u parlamentu.
Izmene zakona usvojene su nakon što su mesecima unazad najviši državni zvaničnici, na čelu sa predsednikom Srbije Aleksandom Vučićem, napadali Tužilaštvo za organizovani kriminal zbog više predmeta koje vodi protiv predstavnika vlasti, među kojima je i postupak protiv aktuelnog ministra kulture Nikole Selakovića za zloupotrebu položaja u slučaju "Generalštab".
Čitajte:
Tužioci povučeni, slučajevi 'nadstrešnica' i zaplena pet tona droge 'na čekanju'?Šta su rekli zvaničnici Srbije
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je 5. maja da će srpski zvaničnici imati još jedan krug konsultacija sa Venecijanskom komisijom o setu pravosudnih zakona i da će što pre biti usvojene preporuke ovog tela.
"Ja se nadam da to svakako može da bude pre juna", rekla je Brnabić za Radio televiziju Srbije.
Vesna Rakić Vodinelić kaže da se ne može predvideti kojim putem će vlast u Srbiji ići kada je reč o ispunjenju preporuka.
"Te preporuke su tako jasne i kratke da je to već moglo da se uradi, međutim verovatno je bila namera da se tome da nekakav tok i u tom slučaju, naročito u izvršnim telima poput Ministarstva pravde, postoji određena doza kontrole", kaže sagovornica RSE.
Upitna sredstva iz EU fondova
Sporne izmene zakona dovele su u pitanje i sredstva koje je Evropska unija predvidela za Srbiju u okviru Plana rasta. Srbija iz ovog paketa ima pravo na ukupno 1,6 milijardi evra za period između 2024. i 2027. godine.
Međutim, portparol Evropske komisije Markus Lamer izjavio je 4. maja da Brisel "kontinuirano procenjuje da li su ispunjeni relevantni uslovi za podršku u okviru finansijskih instrumenata EU".
Srbija je iz prve tranše isplate iz evropskog Plana rasta u januaru dobila nešto više od polovine namenjenih sredstava, jer je konstatovano da je od sedam planiranih reformi ispunila samo tri.
Umesto predviđenih 112 miliona, zemlja je dobila 61,1 milion evra.
Zajedno sa sredstvima iz predfinansiranja, ukupna suma koju je Srbija do sada dobila iz Plana rasta iznosi 167,59 miliona evra.