Sažetak
- Islamska zajednica u Srbiji jedina je koja će predstavljati muslimane u zemlji.
- Posle skoro dve decenije raskola, sporazum o ujedinjenju trebalo bi da stavi tačku na podeljene džamije i vernike.
- Izvan sporazuma ostalo je beogradsko muftijstvo, čiji su predstavnici pozvani na dogovor.
Devetnaest godina nakon što su podele dovele do paralelnih islamskih institucija, džamija i sukoba među vernicima, otvara se nova faza u odnosima unutar muslimanske zajednice u Srbiji.
Islamska zajednica Srbije, koja se vezivala za Beograd, pristupila je Islamskoj zajednici u Srbiji, čije je sedište u Novom Pazaru na jugozapadu Srbije, a duhovni centar u Sarajevu u Bosni i Hercegovini.
Međutim, pred novim rukovodstvom ostaju brojna pitanja – od uključivanja onih koji još nisu prihvatili dogovor do vakufske imovine i organizacije budućih izbora.
Prema dogovoru sedište jedinstvene islamske zajednice biće Novi Pazar, a predvodiće je predsednik Mešihata i muftija sandžački Mevlud Dudić.
To je najviša verska titula u Sandžaku i Srbiji.
Ujedinjenje 'verska obaveza čelnika islamske zajednice'
Islamska zajednica podeljena je 2007. godine kada je deo imama formirao Rijaset Islamske zajednice Srbije.
Podeljene džamije i podeljeni vernici, slika su prethodne dve decenije u Srbiji, što je naročito bilo izraženo u Sandžaku, na jugozapadu zemlje.
Ponekad je dolazilo i do međusobnih sukoba sa potezanjem oružja i intervencijom policije.
Iz arhove RSE:
Osnovana još jedna Islamska zajednicaDosadašnji čelnik Islamske zajednice Srbije Senad Halitović kaže za RSE da je ujedinjenje bilo verska obaveza čelnika islamskih zajednica.
"Cilj nam je bio uspostavljanje harmonije među vernicima. Apsolutno delimo iste stavove, pripadamo istoj pravnoj školi i imamo jednaka tumačenja vere", naveo je on.
Halitović napominje da su uspeli da eliminišu stvari koje su ih razdvajale i zauzmu jedinstven stav.
"Zaključili smo da među nama ne postoje suštinske razlike, već samo različiti uglovi posmatranja pojedinih situacija", dodao je.
Rešad Plojević, zamenik predsednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji kaže za RSE da je osim institucionalnog možda važniji značaj koji ujedinjenje ima za vernike.
"Nažalost od te 2007. vjernici su se podijelili u nekoliko frakcija, uključujući Sandžak gdje su i džamije bile podijeljene. I mnoge druge vjerske aktivnosti uzrokovale su neprijatnost za vjernike", naveo je.
RSE je tokom prethodne dve decenije pratio ozbiljne podele, institucionalne i fizičke sukobe unutar islamske zajednice u Srbiji, koji su eskalirali 2007. i 2008. godine.
Ti sukobi su obuhvatili borbu dve suprotstavljene struje za legitimitet, kontrolu nad verskim objektima i vernicima.
Dve suprostavljene islamske zajednice nisu jedna drugu priznavale kao legitimne predstavnike muslimana, što je dovodilo do tenzija u Novom Pazaru, Tutinu i drugim mestima.
Čitajte:
Islamska zajednica Srbije: Na putu pomirenja ili dubljeg razdora?Fahrudin Kladničanin, iz nevladine novopazarske akademske inicijative "Forum 10", ocenjuje za RSE da se ne može govoriti samo o sukobu imama na verskoj osnovi.
"Ovo je u biti imalo nezadovoljstvo koje je postojalo među imamima, ali je ono podgrejano od strane političkih aktera u tom trenutku", rekao je.
Inicijativu za ujedinjenje pokrenula je grupa preduzetnika muslimanske veroispovesti iz Sandžaka, a rezultat je potpisivanje Povelje o jedinstvenoj Islamskoj zajednici u Srbiji.
Prema tom dokumentu svi imami, džemati i zaposleni ustanova koji su delovali izvan sistema Islamske zajednice u Srbiji pristupaju jedinstvenoj Islamskoj zajednici u Srbiji.
Time, kako se navodi, "u potpunosti prestaje da postoji paralelni sistem."
Ipak za sada je izvan ujedinjene islamske zajednice ostala porodica Jusufspahić iz Beograda koja se nalazi na čelu beogradskog muftijstva.
Njima je iz Novog Pazara upućen poziv za razgovor i dogovor.
Muftija Muhamed Jusufspahić nije odgovorio na poziv RSE do objavljivanja ovog teksta.
Verske institucije izvan političkih uticaja
U Povelji se navodi da sve odluke koje se tiču unutrašnje organizacije i daljeg rada Islamske zajednice mogu da donose isključivo legalno izabrani organi, a da je svako vaninstitucionalno i paralelno delovanje ništavno.
Prema tom dokumentu vakufska imovina koja je upisana kao vlasništvo ili suvlasništvo različitih titulara, biće uknjižena na Mešihat Islamske zajednice u Srbiji.
Nakon postizanja dogovora o ujedinjenju, saopšteno je i da verske institucije moraju ostati autonomne i slobodne od političkih uticaja.
Iz arhive RSE:
Napad na novopazarskog imama otvara 'Pandorinu kutiju'?Halitović ističe da Islamska zajednica mora biti strogo nadstranačka.
"Ona će se baviti pitanjima koja se tiču muslimana i same zajednice, ali ne sme biti poligon za politiku, niti politika sme uticati na njen rad", podvukao je Halitović.
Sumirajući rezultate dogovora, Plojević kaže da je jaka i jedinstvena islamska zajednica važna i za vernike i za državu.
"Bitno je kada postoji adresa sa kojom država može da razgovara, jer se na taj način mogu prevenirati razne devijacije kojima je, nažalost, naše društvo generalno izloženo", dodao je.
Dosadašnje podele su, kaže on, kočile i realizaciju važnih projekata i postupaka.
"Posebno po pitanju vraćanja oduzete vakufske imovine ili u pogledu statusa veroučitelja islamske veronauke", naveo je.
'Pružena ruka' Jusufspahićima
Rešad Plojević, zamenik predsednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji kaže da se priča ne završava potpisivanjem Povelje već će se nastaviti aktivnosti prema porodici Jusufspahić u Beogradu.
"Želimo da budemo jedna adresa, jedna islamska zajednica koja će djelovati, prije svega, za interes vjere, vernika muslimanskih, ali podjednako i svih građana Srbije", naveo je.
Plojević dodaje da među njima ne postoje ni ideološke razlike, posebno u tumačenju vere, ni neke druge razlike.
"Postoji samo razlika u nekoj viziji kako zajednica treba da izgleda, gdje treba da joj bude centar, da li ona na svom čelu treba da ima poglavara koji se zove reis-ul-ulema ili je dovoljno da to bude vjerski poglavar koji se zove muftija", rekao je.
I muftija sandžački Mevlud Dudić pozvao je, nakon potpisivanja Povelje, porodicu Jusfuspahić na dogovor, poručujući da ne postoji razlog ni opravdanje za nastavak paralelnog delovanja.
Naglašavajući da je većina predstavnika muslimana i imama učestvovala u razgovorima o ujedinjenju, i Halitović ponavlja da je poziv porodici Jusufspahić i dalje otvoren.
"Ne želimo da bilo koja od oko 300 džamija u Srbiji ostane izvan ovog procesa, niti da se iko oseti odbačenim. Svima su otvorena vrata da delujemo zajedno", poručuje Halitović.
Ukoliko, pak, odluče da ostanu izvan jedinstvene Islamske zajednice, Halitović zaključuje da oni mogu predstavljati samo deo beogradskog džemata, ali da nemaju legitimitet da nastupaju u ime svih muslimana niti da se predstavljaju kao Islamska zajednica.
Šta donosi ujedinjenje?
Nedžad Grabus, muftija sarajevski i redovni profesor na Fakultetu Islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu očekuje da će ujedinjenje pozitivno uticati na sve muslimane u širem regionu.
On smatra da će sigurno doći do pozitivnih pomaka, u smislu razvoja novih ideja, "koji su potrebni mladoj generaciji."
"Doprinijeće tome da imami na području Islamske zajednice u Srbiji traže zajednički odgovor kako živjeti islam u savremenom sekularnom okruženju", naveo je.
Dodaje i da će to dodatno pružiti jednu vrstu sigurnosti da su ljudi koji predvode zajednicu sposobni da zajedno deluju na temama koje su važne za muslimane, pitanja koja se tiču vere u Boga, obavljanje namaza…
"To će osnažiti djelovanje džemata i imama", ocenio je Grabus.
Iz arhive RSE:
Mogu li se ujediniti muslimani u SrbijiU prvim danima ujedinjenja čelnici Islamske zajednice u Srbiji obavili su prve razgovore i susrete.
"Gdje smo uspjeli nakon 19 godina da na jednom mjestu okupimo sve imame koji su djelovali u različitim strukturama, da nakon toga objedinimo vjernike", kaže Rešad Plojević.
Slede, kako kaže, pripreme za izbore u Islamskoj zajednici.
Izbori za predsednika Mešihata su za godinu i po dana, a pre toga će biti održani izbori za nadležne organe Islamske zajednice po medžlisima, odnosno organizacionim jedinicama.
Potpisnici Povelje pozvali su nadležne državne organe u Srbiji da primenom zakona daju puni doprinos prevazilaženju i ukidanju paralelnog delovanja unutar Islamske zajednice, kao tradicionalne verske zajednice u Srbiji.
*Saradnja na tekstu: Dženana Karabegović