Parlamentarni izbori u Rusiji organizovani su i u Srbiji u školi pri Ambasadi Rusije u Beogradu.
Ispred glasačkog mesta Ana za RSE kaže da izlazi na glasanje jer je "važno glasati".
"To je jedino što možemo i da pokažemo da imamo stav", kaže.
"Ovo je protestno glasanje jer nažalost nemamo mnogo opcija. Neki kandidati nisu na listi", kaže Maria za RSE.
Ispred glasačkog mesta, grupa Rusa, okupljenih u neformalnu organizaciju "Antiratna Srbija", postavila je štand kako bi skrenula pažnju na to da se na izbornom listiću nije našla partija Jabloko.
Okupljeni u Beogradu ispred glasačkog mjesta
Jevgenija iz ove organizacije kaže za RSE da je danas kod biračkog mesta organizovan piknik sa jabukama, kao simbolom te partije, i akcija solidarnosti.
"Organizovali smo slanje pisama političkim zatvorenicima u Rusiji jer je strašna situacija. Svi protivnici rata su u zatvoru u Rusiji", kaže ona.
Navodi da je policija dozvolila njihovu akciju i obezbeđivala skup.
Kaže da je glasala na izborima.
"Ovi izbori nisu važni i neće promeniti ništa. Ne možemo da glasamo za partiju za koju želimo, ali možemo malo da upropastimo rezultat vlasti", kaže ona.
U Rusiji se od 18. do 20. septembra održavaju parlamentarni izbori za svih 450 mjesta u Državnoj dumi, donjem domu parlamenta, prvi put otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Očekuje se da će vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava predsjednik Vladimir Putin, zadržati dominaciju u parlamentu.
Građani biraju zastupnike na petogodišnji mandat.
Čitajte:
Rusija i Ukrajina pokrenule napade posljednjeg dana ruskih parlamentarnih izboraIzbori se održavaju u trenutku kada kritičari Kremlja upozoravaju na sve manji prostor za političku opoziciju. Četiri parlamentarne stranke kojima se predviđa ulazak u Dumu, uključujući Komunističku partiju i Liberalno-demokratsku partiju Rusije, uglavnom podržavaju rat u Ukrajini i ključne politike Kremlja.
Posebnu pažnju privuklo je isključenje liberalne i antiratne stranke Jabloko, jedine registrovane političke partije u Rusiji koja se otvoreno protivi ratu u Ukrajini. Stranka je u julu dobila dozvolu Centralne izborne komisije za učešće na izborima, ali je potom nacionalistička stranka Rodina pred Vrhovnim sudom zatražila njenu diskvalifikaciju.
Tokom višesatnog sudskog postupka podnosioci zahtjeva tvrdili su da je Jabloko u kampanji nezakonito koristio materijale zaštićene autorskim pravima, uključujući fotografije, simbole i stihove poznate sovjetske dječije pjesme "Neka uvijek bude sunca". Stranka je odbacila optužbe, navodeći da su fotografije pravilno pripisane, da su pojedini sadržaji u javnom vlasništvu te da se radi o pokušaju uklanjanja političkog protivnika iz izborne utrke.
Vrhovni sud je 10. augusta prihvatio tužbu i poništio registraciju stranke za proporcionalni dio izbora. Time je Jabloko praktično uklonjen iz glavne izborne utakmice, iako pojedini njegovi kandidati i dalje mogu nastupiti u jednomandatnim izbornim jedinicama. Lider stranke Nikolaj Ribalov odluku je opisao kao pokušaj uklanjanja posljednjeg legalnog političkog glasa koji se protivi ratu u Ukrajini.
Kritičari Kremlja smatraju da je stvarni razlog isključenja politička poruka stranke, koja je kampanju vodila pod sloganom "Za mir i slobodu". Analitičari navode da je odluka dodatno suzila prostor za opoziciju u Rusiji, gdje su mnogi protivnici rata u prethodnim godinama proglašeni "stranim agentima", onemogućeni da učestvuju na izborima ili su napustili zemlju.
Ruske vlasti odbacuju takve ocene i tvrde da se izbori održavaju u skladu sa zakonom, optužujući zapadne zemlje da pokušavaju potkopati i destabilizirati izborni proces.
Glasanje se održava i na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine, kao i u dijelovima ukrajinskih oblasti Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson pod kontrolom ruskih snaga. Vlasti su u pojedinim područjima počele s glasanjem ranije, navodeći sigurnosne razloge.