Paljenjem sveća i polaganjem cveća u centru Beograda u subotu je obeležena 31. godišnjica genocida u Srebrenici u Beogradu na poziv Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR Srbija).
Na taj način u Srbiji je obeležen 11. jul kao Međunarodni dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Nekoliko osoba je govorima preko megafona ometalo skup, dok je policija obezbeđivala učesnike komemoracije.
Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava rekao je u obraćanju novinarima rekao je da je skup na Trgu republike organizovan "da se setimo žrtava genocida i da pošaljemo poruku empatije i solidarnosti i saučešća porodicama koje su izgubile članove u genocidu".
Policija obezbeđuje obeležavanje godišnjice genocida u Srebrenici na Trgu republike u Beogradu, 11. jul 2026.
On je istakao da je pisca Vladimira Arsenijevića iz organizacije Krokodil u subotu prepodne pretukla grupa huligana uoči planiranog komemorativnog skupa za žrtve genocida u Srebrenici, dodajući da je to "jedna od najozbiljnijih posledica poricanja genocida što je vrlo rasprostranjeno u Srbiji".
"Taj narativ koji se plasira u javnosti na kraju dovede do toga da neko bude i pretučen zbog toga što vrlo jasno i otvoreno kaže da je u Srebrenici počinjen genocid", rekao je Đurović.
Na skupu su bili i ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad i ambasador Holandije Martajn Elhersma.
Arsenijević je pretučen na platou kod stepeništa ispod Brankovog mosta, uoči održavanja komemorativnog skupa "Ljudi pamte ljude" na tom mestu, gde su prepodne ispisani grafiti "Ratko Mladić heroj", "Slava VRS" (Vojsci Republike Srpske) i "3627 srpskih žrtava".
Organizatori su iz bezbednosnih razloga otkazali taj događaj kome je trebalo da prisustvuje i ambasador Holandije.
Čitajte:
Komemoracijom i kolektivnom dženazom obilježena 31. godišnjica najtežeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rataInicijativa mladih za ljudska prava je pozvala institucije Srbije da prihvate Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici i primene njene preporuke, uključujući i proglašenje 11. jula za dan sećanja na genocid u Srebrenici.
U izveštaju Inicijative mladih za ljudska prava "Stanje poricanja - Srbija 2025" genocid u Srebrenici ostaje pojedinačno najporicaniji zločin od strane predstavnika institucija tokom 2025. godine, sa najmanje 30 dokumentovanih slučajeva.
Vlasti Srbije ne priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid već govore o "strašnom zločinu" i "masakru".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u subotu da je danas vreme kada treba da se pokaže pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici.
"Ja to činim i ovog puta. I uvek ćemo da činimo. Mi za razliku od drugih pokazujemo poštovanje i uvek se duboko naklonimo žrtvama, to je naša obaveza, time pokazujemo da smo ljudi", rekao je Vučić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Deset žrtava genocida u Srebrenici pronašlo svoj smiraj
U julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske počinile su genocid nad više od 8.300 Bošnjaka, većinom muškaraca i dečaka.
U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su ukopane 6.772 žrtve, oko 250 ubijenih pokopano je na drugim lokacijama prema željama njihovih porodica, dok se za više od 1.000 nestalih još uvek traga.
Međunarodni sud pravde je 2007. godine presudio da su zločini u Srebrenici predstavljali genocid.