Prvi put posle dužeg perioda u Briselu se nezvanično govori o mogućnosti nastavka pregovora o članstvu Srbije u Evropskoj uniji (EU).
Neke države članice zalažu se da se već tokom jula odobri otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima. Ovaj klaster odnosi se na konkurentnost i inkluzivni rast i obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Evropska komisija (EK) još je 2021. godine ocenila da su ispunjena merila za njegovo otvaranje.
Izmene pravosudnih zakona smatraju se pozitivnim signalom za napredak Srbije na evropskom putu, barem među državama članicama koje su spremne da zanemare činjenicu da Beograd i dalje nije uveo sankcije Rusiji u skladu sa odlukama na nivou evropskog bloka.
Međutim, nisu sve države EU saglasne da Srbija zaslužuje otvaranje Klastera 3, iako su unutar evropskih institucija već počele pripreme kako bi njegovo otvaranje bilo moguće u julu.
Pretresi, informativni razgovori i napadi na neistomišljenike vlasti u Beogradu otežali su napore država članica koje se zalažu za nastavak evropskog puta Srbije kojoj iz Brisela poručuju da od nje očekuju poštovanje slobode izražavanja.
Za otvaranje, odnosno zatvaranje svakog pregovaračkog poglavlja i klastera neophodna je saglasnost svih država članica EU.
Ko podržava nastavak pregovora sa Srbijom?
Francuska je među državama članicama EU koje zagovaraju nastavak pristupnih pregovora sa Srbijom.
"Francuska podržava otvaranje trećeg bloka pristupnih pregovora između Srbije i Evropske unije, koji se fokusira na konkurentnost i inkluzivni rast, budući da Evropska komisija smatra da su kriterijumi za otvaranje, koje je prethodno postavio Savet, ispunjeni već nekoliko godina", naveo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) diplomatski izvor iz Pariza.
Tokom jula meseca se očekuje održavanje niza međuvladinih konferencija, foruma na kojima se otvaraju ili zatvaraju pregovaračka poglavlja.
Čitajte:
Kraj proširenja EU po dosadašnjem modelu?Crna Gora će u julu nastaviti sa zatvaranjem poglavlja, dok će Ukrajina i Moldavija najverovatnije otvoriti nove klastere. U tom kontekstu, Srbija bi mogla da iskoristi pozitivan trenutak u politici proširenja.
Više diplomatskih izvora u Briselu potvrdilo je za RSE da nije sporno da se radi na stvaranju okolnosti kako bi se i Srbiji tokom jula poslao pozitivan politički signal.
Potezi vlasti zakomplikovali situaciju
Poslednja dešavanja u Srbiji – pretresi i ispitivanja analitičara koji se bave mogućom upotrebom zvučnog oružja protiv demonstranata na protestu 15. marta 2025. zakomplikovala su situaciju i potkopala napore država članica koje se zalažu za otvaranje Klastera 3.
Iz Evropske komisije ovim povodom za RSE navode da od Srbije očekuju da poštuje osnovna prava svih građana, uključujući slobodu izražavanja.
"Očekujemo da svaka istraga u vezi sa ovim pitanjem bude sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom, bez bilo kakvog političkog pritiska ili percepcije političkog uticaja", kažu u Evropskoj komisiji.
Više javno tužilaštvo u Beogradu je u junu pokrenulo istragu o tome da li je stampedo sa ulice u centru grada tokom antivladinog protesta, bila unapred dogovorena "simulacija".
Policijske akcije pretresanja stanova i informativni razgovori usledili su u prvim danima istrage.
Čitajte:
Pretresi, informativni razgovori i zahvaljivanje Rusiji prate novu istragu o 'zvučnom topu' u SrbijiPrvi je saslušan vojni analitičar Aleksandar Radić koji je nakon događaja na martovskom protestu prvi izašao sa ocenom da je "policija protiv demonstranata koristila zvučno oružje".
Evropska poslanica Katlin van Brempt (Kathleen van Brempt) navodi za RSE da proširenje jeste i mora ostati proces zasnovan na zaslugama, te da sami tehnički kriterijumi nisu dovoljni.
Članstvo u EU, podvlači ona, u konačnici zavisi od ispunjavanja Kopenhagenških kriterijuma: demokratije, vladavine prava i poštovanja osnovnih prava.
"U sva tri slučaja, Srbija se kreće u pogrešnom smeru. Novinari se i dalje suočavaju sa zastrašivanjem i napadima koji prolaze nekažnjeno, nezavisni mediji su pod sve većim pritiskom, a nedavne pravosudne reforme dodatno su potkopale, umesto da ojačaju, nezavisnost pravosuđa. U ovim okolnostima, otvaranje Klastera 3 bilo bi istorijska greška", poručila je Van Brempt i dodala:
"Ne možemo sebi priuštiti da napravimo tu grešku".
Ena Bavčić, viša savetnica za zagovaranje i politiku u Evropskom centru za slobodu štampe i medija, upozorava da poslednje akcije ispitivanja novinara i analitičara u Srbiji služe zastrašivanju i cenzurisanju već izloženih novinara.
Ispitivanja, zajedno sa napadima, poput poslednjeg slučaja novosadskog novinara Dinka Gruhonjića, dovode do povećane nesigurnosti i straha za posao i egzistenciju novinara, kaže Bavčić za RSE.
"Ako zemlja teži da postane članica EU, moraće u potpunosti da primeni Evropski zakon o slobodi medija, što takođe podrazumeva pružanje snažne zaštite novinarskih izvora. Generalno, imajući u vidu celokupan kontekst, kršenja medijskih sloboda u zemlji ostaviće snažan trag i već se razmatraju u zvaničnim izveštajima EU o Srbiji", ocenjuje Bavčić.
"Stoga dalja kršenja standarda slobode izražavanja mogu samo negativno uticati na status pristupanja ove zemlje", dodaje ona.
Čitajte:
Korupcija ne slabi, pritisak na medije raste, iz izveštaja EU o SrbijiI Francuska, kao jedan od ključnih zagovornika nastavka pristupnih pregovora, ne ignoriše novonastale okolnosti u Srbiji.
"Francuska pažljivo prati situaciju i, kao i njeni evropski partneri, vodi temeljan dijalog sa Srbijom, uključujući i dijalog o vladavini prava. Očekujemo da će Srbija na inkluzivan i konstruktivan način nastaviti reforme koje očekuje Evropska unija i naglašavamo važnost dijaloga sa civilnim društvom", navodi francuski diplomatski izvor.
Zahtevi za sankcijama Rusiji
Dok Srbiju podržava značajan broj država članica, i dalje ne postoji potpuna saglasnost o otvaranju Klastera 3.
Kako RSE nezvanično saznaje, baltičke zemlje i dalje insistiraju na uvođenju sankcija Rusiji, dok pojedine druge države članice ostaju pri stavu da je neophodan vidljiv napredak u oblasti vladavine prava.
"Srbija ne može nastaviti da sprovodi kozmetičke reforme kako bi ostvarila napredak u procesu pristupanja, dok kod kuće i dalje postoji demokratsko nazadovanje. Ono što nam je potrebno jeste istinska politička volja za postizanje trajnih demokratskih promena, a ne simbolični gestovi usmereni na očuvanje statusa kvo", smatra Van Brempt.
Bez napretka od 2021.
Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila niti privremeno zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje.
Dva meseca nakon poslednjeg otvaranja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom uvođenjem sankcija Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima.
U međuvremenu je došlo do pogoršanja stanja u oblasti vladavine prava, što se odražava u izveštajima Evropske komisije. Usvajanje pravosudnih zakona početkom ove godine dodatno je pogoršalo sliku o stanju u ovoj oblasti, a Brisel je ocenio da je reč o ozbiljnom koraku unazad na evropskom putu Srbije.
Vladavina prava je, inače, ključni uslov za napredak svake zemlje u pristupnom procesu i može uticati na njegovo ubrzanje, zastoj ili čak nazadovanje.
Izmene pravosudnih zakona nisu dovoljne
Jedan visokorangirani diplomata EU potvrdio je da izmene pravosudnih zakona same po sebi nisu dovoljne.
Državama članicama EU, kaže ovaj diplomata, nije dovoljno to što je država samo poništila negativne posledice koje je sama proizvela.
Zato je, tvrdi ovaj izvor, potrebno učiniti više.
Kako objašnjava ovaj sagovornik, jul kao okvir za nastavak pristupnih pregovora Srbije bio bi moguć ukoliko se ostvari napredak i u drugim oblastima.
Čitajte:
Evropska komisija procenjuje usklađenost izmena 'Mrdićevih zakona' sa preporukamaKao moguće korake navodi sprovođenje preporuka ODIHR-a, izbor članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM), u najboljem, ali teško ostvarivom slučaju, hapšenje Milana Radoičića.
Milan Radoičić, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj u septembru 2023. godine, uprkos tome što je za njim raspisana crvena Interpolova poternica, u Srbiji nije krivično gonjen zbog tog slučaja. Iako Evropska unija očekuje da vlasti u Srbiji uhapse i procesuiraju odgovorne za napad na kosovsku policiju u Banjskoj na severu Kosova u septembru 2023. godine, Radoičić je i dalje na slobodi i ima prijavljeno prebivalište u Beogradu.
Prema rečima ovog sagovornika, sprovođenje barem jednog od navedenih koraka, ili svih zajedno, predstavljalo bi značajan iskorak koji bi mogao da ubedi skeptične države članice da odobre otvaranje Klastera 3 i time deblokiraju pristupne pregovore sa Srbijom.