Sažetak
- Ukupno tri novčane kazne izrekle su sudije novinarki Liridoni Vejseli iz Tetova, povezane sa "zloupotrebom ličnih podataka", jer je objavila imena sudija i jedne doktorice.
- Posljednji slučaj, u kojem ju je tužio sudija Nazif Iljazi, izazvao je osudu javnosti, a ona za RSE kaže da se stalno suočava s pritiscima.
- Udruženje novinara ocijenilo je da je "apsurdno da se objavljivanje imena i prezimena jednog sudije tretira kao povreda privatnosti".
- Sudsko vijeće još uvijek nema nikakvu odluku i navode da prate postupanje u ovom predmetu.
Već dvije godine, novinarka Liridona Vejseli je prisiljena ići na sudove u Tetovu i Gostivaru jer su je sudije tužile zbog zloupotrebe ličnih podataka u njenim novinarskim izvještajima.
Vejseli, koja izvještava o sudskim slučajevima od javnog interesa, nedavno se našla u medijima nakon što je kažnjena sa 700 eura zbog spominjanja imena sudije Osnovnog suda u Tetovu u svom izvještaju.
Vejseli je podnijela žalbu Apelacionom sudu i, dok očekuje oslobađanje od optužbi, za Radio Slobodna Evropa kaže da cijeli proces liči na "ping-pong" igru.
"Osnovno javno tužilaštvo u Tetovu prvobitno je zatražilo da se predmet povuče i poslalo ga Tužilaštvu u Gostivaru, ali se Tužilaštvo u Gostivaru povuklo i vratilo predmet nazad u Tetovo. Nakon toga, Tužilaštvo u Tetovu je podnijelo optužni prijedlog, nakon čega mi je sutkinja Magdalena Mišoska iz Osnovnog suda u Gostivaru izrekla novčanu kaznu od 700 eura. Ovdje se jasno vidi pokušaj mog kažnjavanja", kaže Vejseli za RSE.
O čemu se radi u spornoj objavi?
Kazna za Vejseli, urednicu portala "Pa Censure", uslijedila je nakon što je obradila temu o slučaju u kojem je odrasli muškarac maloljetnici slao pornografski materijal uz prijetnje da će objaviti njene lične podatke i fotografije.
Iako je on odmah bio pritvoren, presudom sudije Nazifa Iljazija dobio je samo tri mjeseca zatvorske kazne.
Prema pisanom obrazloženju presude sutkinje Mišoske, novinarski tekstovi Vejseli, u kojima se spominju njegovo ime i prezime, "štete njegovoj časti i ugledu u profesionalnoj djelatnosti dugoj gotovo četiri decenije".
Odnosno, ona je optužena za "zloupotrebu ličnih podataka" iz člana 149 stav 1 Krivičnog zakonika.
Iako je ime ovog sudije objavljeno u desetinama medija koji prate slučaj, novinarka Vejseli je jedina kažnjena. Ona smatra da postoji rizik po njenu sigurnost.
"Istražujem i izvještavam o ozbiljnim i čudnim propustima, diskutabilnim presudama. Pratim rad sudija koji uslovljavaju stranke i uvijek se suočavam s velikim pritiscima – telefonskim pozivima, pozivima u policiju, jer se odmah protiv mene otvara predmet", navodi Vejseli za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Čitajte: Mediji na Balkanu: Izvan 'crne zone', ali sa hroničnim problemimaI Sudsko vijeće prati predmet
RSE je zatražio stav Sudskog vijeća o slučaju novinarke Vejseli, ali je na upit stigao samo kratak odgovor.
"Sudsko vijeće Republike Sjeverne Makedonije redovno prati rad svih sudova, uključujući i postupanje po konkretnom predmetu u kojem je postupak u toku i još nije pravosnažno završen", navodi se u odgovoru Sudskog vijeća.
Reakcije novinarskih udruženja
U međuvremenu, Vejseli je ponuđena pravna pomoć od Udruženja novinara Makedonije, čiji izvršni direktor Dragan Sekulovski za RSE kaže da će pratiti žalbeni postupak.
"Praktično, to znači kontinuiranu komunikaciju s imenovanim javnim tužiocima – kontakt-tačkama za predmete povezane sa sigurnošću novinara, kao i praćenje predmeta kroz prisustvo ročištima (gdje je to primjenjivo) i redovnu komunikaciju s nadležnim institucijama", objašnjava Sekulovski.
On navodi da ovakav sudski slučaj šalje "zabrinjavajuću poruku i stvara takozvani efekat hlađenja, odnosno rizik od autocenzure i demotivisanja za izvještavanje o pitanjima od javnog interesa".
"Prema procjeni stručnih pravnih lica s kojima sarađujemo, predmet ima elemente SLAPP-a, odnosno zloupotrebe sudskih postupaka s ciljem zastrašivanja i obeshrabrivanja kritičkog izvještavanja. Posebno je problematično i opasno kada se ovakve radnje iniciraju od osoba unutar pravosudnog sektora, jer to pojačava percepciju institucionalnog pritiska na slobodu izražavanja i podriva sigurnost novinara", zaključuje Sekulovski.
Sa sličnim stavom oglasila se i Agencija za audio i audiovizuelne medijske usluge (AAVMU), iz koje su istakli da "ovakva odluka šalje negativnu poruku u pogledu slobode izražavanja i medijskih sloboda".
"Svi relevantni akteri treba aktivno da doprinesu obezbjeđivanju uslova za nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja i informisanja, kao i za zaštitu novinara i medijskih sloboda", navodi se u pisanoj reakciji AAVMU-a.
Mickoski: Sloboda govora je iznad svega
Premijer Hristijan Mickoski osudio je ovaj slučaj i smatra da predstavlja ograničavanje slobode govora, koja je, kako je rekao, iznad svega.
"Ja ne mogu od sudije tražiti odgovornost, jer nisam taj koji imenuje sudije, za to postoji Sudsko vijeće. Ali najoštrije osuđujem ovakav tip ograničavanja slobode govora. Apelujem da se to ne ponovi u budućnosti, bez obzira da li dolazi od nekog političara, javne ličnosti ili sudije u ovom slučaju, jer se to može tumačiti kao ograničavanje slobode govora", rekao je Mickoski.
Međutim, ovo nije prvi slučaj u kojem je novinarka Vejseli kažnjena novčanom kaznom za ovo krivično djelo.
Prošle godine joj je izrečena kazna od 100.000 denara (oko 1.600 eura) zbog spominjanja imena sudije Afrima Jakupija iz Apelacionog suda u Gostivaru.
Razlika između tog i nedavnog slučaja s imenom Iljazija jeste u tome što ime Jakupija nije spomenula sama novinarka, već njen sagovornik, koji je također dobio istu novčanu kaznu.
U tužbi sudije Jakupija navodi se da su Vejseli i drugo lice, koje je također tuženo, u video-zapisu objavljenom na društvenim mrežama TikTok i Facebook "iznijeli klevete i neistinite tvrdnje koje su štetne po ugled i čast tužitelja".
Ovoj tužbi prethodila je još jedna iz 2023. godine, kada je za isto krivično djelo Vejseli optužena po tužbi jedne doktorice iz Bolnice u Tetovu.
"Spomenula sam ime jedne ljekarke koja nije pregledala pacijenta u noćnoj smjeni, za što postoji i zvanična odluka Tetovske bolnice, kojom je ista ljekarka kažnjena umanjenjem od 20 posto posljednje plate zbog 'nepružanja medicinske pomoći'", ispričala je Vejseli za RSE, dodajući da je u ovom slučaju kazna iznosila 800 eura.
Novinarka kaže da ovi slučajevi stvaraju lošu klimu za rad novinara, što ovu profesiju čini neatraktivnom za mlade. Upravo zbog toga, dodaje ona, na Katedri za novinarstvo Državnog univerziteta u Tetovu, gdje predaje, trenutno ima samo jednog studenta koji pohađa nastavu na prvoj godini.
Čitajte: Makedonska pravoslavna crkva želi da sudi novinaruŠta pokazuju međunarodni izvještaji?
Prema Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica, Sjeverna Makedonija nalazi se na 42. mjestu. Odnosno, u 2025. godini zabilježen je pad od šest mjesta u odnosu na prethodnu godinu.
Ipak, Reporteri bez granica ocijenili su stanje medijskih sloboda u zemlji kao "zadovoljavajuće".
"Iako novinari ne rade u neprijateljskom okruženju, široko rasprostranjene dezinformacije i nedostatak profesionalizma doprinose smanjenju povjerenja društva u medije, što nezavisne medije izlaže prijetnjama i napadima. Također, vladini predstavnici imaju tendenciju da zauzimaju loše i ponižavajuće stavove prema novinarima", navodi se u opštoj procjeni za Makedoniju.
U posljednjem izvještaju koji je objavila prošle godine u novembru, Evropska komisija je ocijenila da je Sjeverna Makedonija postigla "između određenog nivoa spremnosti i umjerenog nivoa spremnosti za slobodu izražavanja".
Prema Evropskoj komisiji, Sjeverna Makedonija je ostvarila ograničen napredak u ovoj oblasti, ali iako je "osigurala odgovarajuće pravne garancije za slobodu izražavanja, potrebno je unaprijediti povoljno okruženje za slobodan, nezavisan i profesionalan rad medija".