Novi dvobroj 'Sarajevskih sveski' posvećen mladima

Sa promocije novog dvobroja Sarajevskih sveski, Foto: Jasmin Agović

Nakon serije posvećene različitim žanrovima (savremenoj drami, romanu, pripovijetki, poeziji, kritici, te filmu), novo izdanje "Sarajevskih sveski" posvećeno je isključivo mladim autorima. Preko 40 mladih pisaca s prostora bivše Jugoslavije svoja su djela objavili u novom 25/26 dvobroju ove svojevrsne enciklopedije.

Sarajevske sveske su projekat Mediacentra iz Sarajeva. Časopis koji je nastao prije nekoliko godina, u nadi da uspostavi pokidane veze i dijalog među institucijama kulture i javnim radnicima u regionu, postaje sve prepoznatljiviji projekat, a pohvale dobija i iz cijele Evrope.

„Kad smo završili sve te brojeve, dogovorili smo se da jedan broj galantno poklonimo mladim. Iako su mladi autori otprije imali svoj prostor u Sveskama, odlučili smo da ih sada stavimo pod reflektor. Dali smo im šansu da se pokažu. Hteli smo saznati šta to donosi nova generacija pisaca. Mislim da smo napravili dobar posao“, kaže Vojka Smiljanić-Đikić, izvršna urednica Sarajevskih sveski.

Široki spektar tema koje se isprepliću između rata, ljubavi, izbjeglištva, do ozbiljnih - kritika savremenog društva, sadržaji su koji krase novi dvobroj Sveski. Po prvi put se objavljuju i djela bugarskih književnika.

Vojka Smiljanić Đikić: Hteli smo saznati šta to donosi nova generacija pisaca (Foto: Zvjezdan Živković)
„Moje slovenačke kolege, koje imaju veći uvid u evropske časopise, uporno ponavljaju: 'To je u ovom trenutku najbolji časopis u Evropi!' A da je najbolji u regionu, to je svakome jasno. Zašto je najbolji? Zato što imate šest država i vrlo je lako napraviti dobar časopis kada iz tih država uzimate najbolje radove. To je otvaranje ka nečemu“, riječi su Vojke Smiljanić-Đikić.

Student Filozofskog fakulteta, Almir Kolar Kijevski pozdravlja ideju Sarajevskih sveski da novi broj posveti mladim piscima:

“Ideja je sjajna iz više razloga, pogotovo koncept kojim se potencira kvalitet mladih autora, a koji ne pripadaju određenim aktuelnim strujanjima. To su autori koji nastoje da se svojim kvalitetom probiju u umjetnost.“

MREŽA KOJA POVEZUJE REGION

I poezija Dalile Repuh, također studentice književnosti Filozofskog fakulteta, pronašla je svoje mjesto među koricama Sveski. Iako već dugo piše poeziju, dosad još ništa nije objavila.

„Možda su Sarajevske sveske malo i riskirale s nama kada su dozvolile da neafirmirani mladi pisci uđu u jedan renomirani književni časopis. Mladom umjetniku možda se i nije teško afirmisati. Mladoj umjetnici svakako jeste, pogotovo ako se bavi feminističkom poezijom. Teško je opstati na sceni gdje preovladavaju muški pisci. Pogotovo ako ta mlada pjesnikinja živi na Balkanu, a da ne govorimo ako živi u BiH, u društvu u kojem su žene uvijek na marginama. Smatram da se o tome itekako mora pisati.“
Sveske su jedina mreža koja povezuje region. Inače, zatvoreni smo u svoje nacionalne, getoizirane prostore.


Bh. esejist i pjesnik Senadin Musabegović smatra da su Sarajevske sveske jedan od rijetkih projekata koji istinski povezuju region:

„Sveske su jedina mreža koja povezuje region. Inače, zatvoreni smo u svoje nacionalne, getoizirane prostore. Sveske su jedini projekat koji se održao i nije ni čudo što ima toliku popularnost. Na nivou same BiH ne možete imati toliku količinu genijalaca samo na jednom prostoru. Morate da cirkulišete i izvan toga.“

Veliku zahvalnost Sveske duguju skandinavskim zemljama koje su prepoznale važnost ovog projekta. Kraljevina Norveška je jedna od zemalja koja pruža nesebičnu podršku.

„To je skromna pomoć, ali je od izuzetne važnosti. Mi trebamo sačuvati kulturu i njegovati književnost u ovom dijelu regionu, jer je jedinstvena. Savremena bosanska književnost nije prevođena na norveški jezik. To je veliki gubitak. Sarajevske sveske trebale bi biti prevedene i na druge jezike. Moja ambasada periodično šalje kopije Sveski norveškim univerzitetima, pogotovo Univerzitetu u Oslu, koji ima najveći odsjek za slavenske jezike. Zainteresovanost je velika“, riječi su ambasadora Kraljevine Norveške Jana Braathua.

Za narednu godinu, Sarajevske sveske planiraju dodjelu godišnje nagrade za najbolju knjigu godine, kao i mogućnost njihovog prevođenja na druge strane jezike osim engleskog. Sljedeći broj Sarajevskih sveski trebao bi izaći krajem aprila mjeseca i bit će posvećen tranziciji i kulturi.