Dvostranačka grupa američkih senatora saopštila je da je postigla dogovor s administracijom predsednika Donalda Trampa (Trump) o dugo odlaganom zakona čiji je cilj nametanje strožih ekonomskih kazni Rusiji i zemljama koje nastavljaju da podržavaju ratnu ekonomiju Moskve.
Napredak po pitanju tog zakona objavljen u petak dok je republikanski senator Lindzi Grem (Lindsay Graham) bio u poseti Kijevu radi razgovora s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, mogao bi dati predsedniku Trampu moćno novo sredstvo za pritisak na predsedika Rusije Vladimira Putina dok Vašington nastoji da okonča rat koji je sada u petoj godini.
Grem je rekao da sporazum s Belom kućom otvara put za napredovanju u procesu usvajanju zakona, navodeći da bi zakon omogućio SAD da kazne zemlje koje pomažu Rusiji da izbegne sankcije Zapada, istovremeno stvarajući prednost u pregovorima.
"Postigli smo dogovor s Belom kućom o verziji zakona o sankcijama Rusiji koju će ona podržati. To znači da će postati zakon", rekao je Grem novinarima u Kijevu na kraju svoje 10. posete Ukrajini tokom rata.
O predlogu Zakona o sankcionisanju Rusije, mesecima pregovaraju republikanski senatori Grem i Rodžer Viker (Roger Wicker) i demokratski senatori Ričard Blumental (Richatd Blumenthal) i Džin Šahin (Jeanne Shaheen).
U zajedničkom saopštenju, četvoro senatora je navelo da očekuju da će uskoro objaviti predlog zakona, opisujući sporazum kao veliki korak ka jačanju pritiska na Moskvu.
"Dok Rusija intenzivira pokolj civila, imperativ je da zakonodavna i izvršna vlast rade zajedno kako bi stvorile alate za nametanje visoke cene onima koji kupuju rusku naftu i prirodni gas, podstičući Putinovu ratnu mašineriju", naveli su senatori.
Mere protiv zaobilaznih ruta za izbegavanje sankcija
U srži zakona je pokušaj da se zatvori, kako američki kongresmeni navode, glavnu slabost u postojećem režimu sankcija: mogućnost Rusije da nastavi da zarađuje milijarde dolara od izvoza energenata preko trećih zemalja.
Dok su mnoge zapadne zemlje ograničile direktnu kupovinu ruske nafte i druge robe, Moskva je preusmerila izvoz preko posrednika, posebno velikih kupaca u Aziji.
Grem je rekao da će revidirani predlog biti usmeren na zemlje koje nastavljaju da kupuju rusku naftu s popustom, a zatim pomažu Moskvi da održi tokove prihoda koji podržavaju njenu vojnu kampanju.
Senator je rekao da se zakon posebno fokusira na pet zemalja koje su zaobilazile sankcije kupovinom ruskih energenata za preprodaju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukrajinski dronovi prvi put pogodili naftnu rafineriju u Omsku
"Ovaj zakon ima 85 predlagača", rekao je Grem, misleći na dvostranačku podršku koju je dobio u Senatu.
"Sarađivali smo sa administracijom, senatorom Blumentalom i sa mnom, senatorkom Šahin, kako bismo se uverili da je prihvatljiv za administraciju – da je napisan na način koji može da podrži", dodao je on.
Prvobitna verzija predloga predstavljena 2025. godine, uključivala je odredbe koje predsedniku omogućavaju da uvede sveobuhvatne carine, uključujući predloženu carinu od 500 odsto za zemlje koje kupuju naftu i uranijum ruskog porekla, kao i sličnu tarifu na preostali ruski uvoz u SAD.
Nije poznato koje su izmene napravljene u predlogu zakona tokom pregovora s Belom kućom.
Grem je rekao da cilj nije bio samo kažnjavanje pristalica Rusije, već i podsticanje zemalja da prekinu da se snabdevaju ruskim energentima.
"Nikada nisam bio optimističniji nego danas", rekao je Grem. „"mamo formulu da okončamo ovaj rat. Pomozite Ukrajini da bude ubojitija. Obavestite one koji podržavaju Rusiju da će to biti cena koju treba platiti ako to nastavite da radite. I pokušajte da pronađete izlaz, ne da biste ponizili Putina, već da biste okončali ovaj rat kako bi Ukrajina napredovala i preživela".
Od tenzija do saradnje
Obnovljeni pritisak za sankcije Rusiji usledio je pošto su se, kako se čini, odnosi između Trampa i Zelenskog značajno promenili posle višemesečne neizvesnosti.
Dva lidera su se sastala ranije ove nedelje na marginama samita NATO-a u Ankari, gde su razgovarali o vojnoj saradnji i naporima za okončanje rata.
Sastanak je bio u oštrom kontrastu s njihovim sukobom u Ovalnom kabinetu u februaru 2025. kada je Tramp kritikovao Zelenskog i optužio ga da nije pokazao dovoljno zahvalnosti za podršku SAD.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na sastanku s američkim predsednikom Donaldom Trampom na marginama samita NATO-a u Ankari 8. jula.
Govoreći pored Zelenskog u Ankari, Tramp je rekao da se odnos između dva lidera dramatično poboljšao.
"Zapravo smo razvili dobar odnos", rekao je Tramp. "Teško je poverovati, zar ne? Od Ovalnog kabineta do sada, mislim da smo razvili veoma dobar odnos."
Tramp je tokom sastanka izrazio političku podršku za dve inicijative koje Kijev dugo traži: omogućavanje Ukrajini da proizvoditi Patriot presretače raketa i rad na bilateralnom sporazumu o dronovima.
Visoki američki zvaničnici rekli su u petak za RSE da je Tramp izrazio podršku novom predlogu zakon o sankcijama, iako Bela kuća nije javno objavila detalje sporazuma.
Ova promena označava značajnu promenu nakon što je lider republikanske većine u Senatu Džon Tjun (John Thune) prethodno odložio pokretanje postupka po zakonu kako bi Trampu dao prostora za diplomatske razgovore s Putinom.
Napori za pooštravanje sankcije takođe su naišli na otpor u Kongresu. Prethodni pokušaj da se radi dalje na zakonu u decembru zastao je pošto su demokrate izrazile zabrinutost zbog davanja predsedniku širokih ovlašćenja za carine dok je bio u toku povezani slučaj na Vrhovnom sudu.
Predlog zakon je dobio novi zamah nakon što je jačanja frustracije zbog odbijanja Moskve da zaustavi ofanzivu i nakon što su se raniji mirovni predlozi suočili s kritikama nekih kongresmena koji su tvrdili da nude preterane ustupke Rusiji.
Kijev pozdravlja novi pritisak na Moskvu
Ukrajinski zvaničnici su pozdravili proboj u Kongresu, tvrdeći da je ekonomski pritisak na Rusiju neophodan za slabljenje mogućnosti Moskve da održi vođenje rata.
Vladislav Vlasjuk, komesar Zelenskog za politiku sankcija, rekao je za RSE da su ruski energetski prihodi i dalje jedan od glavnih stubova koji podržavaju njene vojne operacije.
"Rusija je zaradila oko 58 milijardi dolara od izvoza nafte i naftnih derivata u Kinu i Indiju samo u prvoj polovini ove godine", rekao je Vlasjuk.
Čitajte:
Ruski problemi sa gorivom otkrivaju energetsku zavisnost Centralne Azije"Ti prihodi finansiraju ruski rat protiv Ukrajine, plaćajući rakete, dronove i kontinuiranu agresiju. Ako Kremlj bude lišen ovih prihoda od nafte, imaće mnogo jači podsticaj da sedne za pregovarački sto, a ovaj zakon je jasno usmeren ka postizanju upravo toga", dodao je on.
Posle sastanka sa Gremom u Kijevu, Zelenski je rekao da snaga na bojnom polju i ekonomski pritisak moraju da rade zajedno kako bi se postiglo diplomatsko rešenje.
"Što je Ukrajina jača na bojnom polju, veće su šanse da će diplomatija na kraju uspeti", napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
On je takođe pozvao na brzu implementaciju sporazuma postignutih s Trampom o proizvodnji raketa Patriot i drugoj odbrambenoj saradnji.
'Važan signal' Moskvi
Organizacije u SAD koje su se zalagale za strože sankcije protiv Rusije ocenile su da sporazum između Kongresa i Bele kuće šalje upozorenje Moskvi da će izbegavanje sankcija postajati sve skuplje.
Direktor u neprofitnoj organizaciji Razom za Ukrajinu Danijel Balson (Daniel) rekao je za RSE da će zakon otežati Rusiji da održi svoju vojnu kampanju kroz prodaju energenata.
"Ova dobrodošla objava šalje važan signal Kremlju: Nikakva količina kreativnih finansijskih mahinacija neće mu dozvoliti da zauvek finansira svoj ilegalni rat", rekao je Balson.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tuče na ruskim benzinskim pumpama usled besa zbog krize sa gorivom
"Ukrajina je promenila situaciju na bojnom polju. Sada ukrajinski partneri ekonomski pojačavaju pritisak. Pozivamo Senat da brzo deluje i usvoji ovaj važan zakon", dodao je on.
Balson je rekao da pristalice Ukrajine veruju da bi kombinacija vojne pomoći i ekonomskog pritiska mogla da natera Moskvu da preispita svoju strategiju.
"Rusija će izgubiti ovaj rat", rekao je on. "Ukrajinski narod to zna. Američki saveznici to znaju. Predsednik Tramp to zna. I Kongres SAD to zna. Krajnje je vreme da Vladimir Putin to shvati i da vrati kući ono što je ostalo od njegove okupacione vojske."
Sledeći test za zakon biće u Kongresu, gde poslanici moraju da finalizuju tekst i utvrde koliko brzo mera može da dođe do glasanja.