Američki predsednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u četvrtak da "izgleda veoma dobro“ da će SAD i Iran postići dogovor o okončanju rata i da bi se pregovarači dve zemlje mogli sastati ovog vikenda.
"Videćemo šta će se desiti. Ali mislim da smo veoma blizu postizanja dogovora s Iranom", rekao je Tramp novinarima ispred Bele kuće, ponavljajući reč "blizu" više puta i dodajući: "Postoji veoma dobra šansa da ćemo postići dogovor".
Tramp je izneo malo detalja o potencijalnim elementima sporazuma o okončanju rata koji je počeo vazdušnim napadima SAD i Izraela na Iran 28. februara, ali je rekao da je Iran pristao da "nam da nuklearnu prašinu", misleći na iranske zalihe obogaćenog uranijuma, koji je na određenom nivou obogaćivanja ključni sastojak u nuklearnom oružju.
Predsednik SAD je rekao da nije siguran da će dvonedeljni prekid vatre koji ističe 22. aprila morati da se produži i da će "ako ne bude dogovora... borbe biti nastavljene", mada nije precizirao vremenski okvir.
Tramp je takođe ponovio najavu koje je izneo na društvenim mrežama nekoliko sati ranije, rekavši da su se Izrael i Liban složili oko desetodnevnog prekida vatre koji počinje u četvrtak u 17 časova po istočnom američkom vremenu (23 časa po centralnoevropskom), kao i da prekid vatre uključuje Hezbolah.
Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veći deo juga Libana, SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo.
- Pratite blog uživo RSE o krizi na Bliskom istoku.
Tramp je rekao da se nada da će uskoro u Beloj kući ugostiti izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua i libanskog predsednika Žozefa Auna. Dve zemlje su formalno u ratu od osnivanja Izraela 1948. i njihovi lideri se nisu sastali decenijama.
Izrael je pokrenuo napade na militante Hezbolaha koje podržava Iran u susednom Libanu 2. marta, dva dana posle početka američko-izraelskog rata s Iranom, pošto su snage Hezbolaha otvorile vatru u znak podrške Teheranu. Dvonedeljni prekid vatre u iranskom ratu nije obuhvatio Liban.
Izraelska kampanja protiv Hezbolaha u Libanu usledila je 15 meseci posle još jednog velikog sukoba.
Iranske vlasti su više puta ponovile da je prekid izraelskih napada na mete u Libanu uslov za mirovne pregovore sa SAD. Pakistan je naveo da je mir u Libanu ključan za njegove napore da posreduju između SAD i Irana.
Tramp je rekao da Teheran želi da postigne dogovor.
"Trenutno imamo veoma dobre odnose s Iranom, koliko god je to teško poverovati. I mislim da je to kombinacija oko četiri nedelje bombardovanja i veoma snažne blokade", rekao je on, misleći na američku blokadu koja je na snazi od 13. aprila i koja ima za cilj da spreči brodove da ulaze u iranske luke ili izlaze iz njih.
'Smisleni razgovori'
Agencija Rojters (Reuters) je citirala visokog poslanika Hezbolaha Hasana Fadlalaha koji je rekao da je iranski ambasador u Libanu obavestio grupu da bi jednonedeljni prekid vatre mogao početi u četvrtak uveče.
Na pitanje da li će se Hezbolah obavezati na primirje, Fadlalah je rekao da je sve povezano s obavezom Izraela da obustavi sve oblike neprijateljstava i za mogući prekid vatre pripisao zasluge diplomatskim naporima Irana, preneo je Rojters.
U zasebnoj objavi na društvenim mrežama, Tramp je rekao da će pozvati Netanjahua i Auna u Belu kuću na "smislene razgovore" dve zemlje, koje su formalno u ratu od osnivanja Izraela 1948.
Tramp je post o prekidu vatre objavio dva dana posle sastanka izraelskog i libanskog ambasadora u Vašingtonu, što je bio prvi značajan susret na visokom nivou između dve vlade u više od tri decenije. Sastanak je završen dogovorom dve strane da pokrenu direktne pregovore u obostrano dogovoreno vreme i mestu.
I pre objave je postojala velika razlika u pozicijama Izraela i Libana.
Liban je kao svoj preduslov za dalje razgovore postavio potpuni prekid vatre, dok je Izrael to odbio, a portparol Netanjahua je rekao da neće biti prekida vatre s Hezbolahom. Netanjahu je rekao da je cilj izraelske kampanje razoružanje tog militantnog pokreta.
Više od 2.100 ljudi je ubijeno u Libanu od početka sukoba, dok je više od milion raseljeno, navode libanski zdravstveni zvaničnici. U napadima Hezbolaha poginula su dva izraelska civila, dok je 13 izraelskih vojnika poginulo u Libanu od 2. marta, saopštio je Izrael.
Moguća druga runda mirovnih pregovora
Dok je pažnja zasad usmerena na Liban, Iran i SAD prema izveštajima žele da organizuju drugu rundu mirovnih pregovora, pošto krhko dvonedeljno primirje dogovoreno uz posredovanje Pakistana, koje je obustavilo 40 dana borbi, ističe 22. aprila.
Izveštaji u sredu navodili su da Teheran i Vašington vode indirektne razgovore o produženju primirja, ali nije bilo zvaničnih komentara ni sa jedne strane.
Druga runda sada izgleda verovatna, mada još nije potvrđena. Bela kuća je saopštila da se oseća "dobro u vezi s izgledima za dogovor", napominjući da bi se potencijalna druga runda verovatno ponovo održala u Pakistanu. Pakistanska vojna delegacija, predvođena načelnikom vojske Asimom Munirom, došla je u Teheran u sredu noseći novu poruku iz Vašingtona, u novom naporu da se ožive pregovori.
Čitajte:
Azeem Ibrahim: U sukobu s Iranom presudit će izdržljivostIran i SAD su u međuvremenu navodno postigli izvestan napredak u pokušaju – uz posredovanje Pakistana – da postignu mirovni sporazum, dok privremeno primirje između njih dvoje počinje svoju drugu i poslednju nedelju. I dalje ostaju značajna pitanja, uključujući i ona o nuklearnim ambicijama Teherana.
Munir je došao u Teheran nakon što je prva runda mirovnih pregovora prošlog vikenda u Islamabadu završena bez sporazuma. Pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u četvrtak da nisu određeni datumi za drugu rundu pregovora između Vašingtona i Teherana.
Hegset: Iran nikada neće imati nuklearno oružje
Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) rekao je novinarima u četvrtak da će Vašington "osigurati da Iran nikada neće imati nuklearno oružje" i pozvao Teheran da "izabere sporazum koji mu je nadohvat ruke".
Den Kejn (Dan Caine), šef Združenog generalštaba, rekao je da američke snage ostaju "na poziciji i spremne" da nastave vojne operacije "u svakom trenutku".
Pažnja se takođe okreće Parizu gde će dominirati posebna, ali povezana kriza. Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i britanski premijer Kir Starmer (Keir) će kopredsedavati videokonferencijom s oko 40 zemalja čiji je cilj obnavljanje slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu, vitalnom plovnom putu koji je uglavnom blokiran od početka američko-izraelske vazdušne kampanje protiv Irana 28. februara.
Očekuje se da će se diskusije baviti mogućim finansijskim sankcijama Iranu ako nastavi da blokira plovni put, zajedno s koracima za saradnju s brodarskom industrijom radi nastavka tranzita.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izvršio je nekoliko potvrđenih napada na trgovačke brodove i navodno postavio morske mine u moreuzu kao odmazdu za američko-izraelsku vazdušnu kampanju. Pre rata, Ormuskim moreuzom se prevozila otprilike četvrtina svetske morske nafte i petina tečnog prirodnog gasa.
Čitajte:
Kuda dalje ide NATO?Evropski zvaničnik upoznat sa samitom rekao je za RSE da će Evropa preduzeti akciju tek nakon što se postigne mirovni sporazum između Irana i SAD. Zvaničnik je rekao da "značajna" nevoljnost EU da se pridruži vojnim naporima za ponovno otvaranje moreuza proizilazi iz nedostatka odbrambenih sredstava protiv dronova u pomorskim kapacitetima Unije.
"Čak ni naš potpuno novi lovac na mine, koji će biti operativan u septembru, nema tehnologiju protiv dronova", rekao je izvor.
Samit, rekao je zvaničnik, trebalo bi da posluži kao "gest dobre volje prema Trampu... s ciljem da se ne potopi samit NATO-a u Ankari", zakazan za 7. i 8. jul. Tramp je izrazio razočaranje NATO-om što se nije pridružio ratu protiv Irana.
SAD ne učestvuju na samitu u Parizu nakon što je Tramp rekao da obezbeđivanje plovnog puta nije odgovornost Vašingtona. Tramp je umesto toga naredio posebnu pomorsku blokadu iranskih luka, kojoj je Velika Britanija odbila da se pridruži.
"Koliko god bude potrebno, održavaćemo ovu blokadu", rekao je Hegset.