Američki Kongres je u sredu usvojio sveobuhvatni predlog zakona usmeren na Rusiju i Iran, s paketom sankcija za koji pristalice kažu da će povećati pritisak na Moskvu i zemlje koje pomažu u finansiranju rata protiv Ukrajine.
Predstavnički dom je usvojio Zakon Lindsi O. Grem o sankcijama Rusiji i Iranu (Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026 ) sa 262 glasa za i 159 protiv. Ta zakon su bila 203 republikanca, 58 demokrata i jedan nezavisan, dok je protiv bilo sedam republikanaca i 152 demokrate.
Predlog zakona je već usvojen u Senatu sa 86 glasova za i 11 protiv prošlog meseca. Ime je dobio po pokojnom republikanskom senatoru Lindziju Gremu iz Južne Karoline, koji je proveo više od godinu dana radeći na dvostranačkoj podršci za zakon pre svoje iznenadne smrti u julu.
Očekuje se da će ga Tramp potpisati.
Predlog zakon je usmeren na ruske zvaničnike, finansijske institucije, energetski sektor i takozvanu flotu tankera u senci te zemlje. Takođe daje Trampu ovlašćenje da uvede carine do 100 odsto glavnim kupcima ruske nafte i gasa i zemljama koje pomažu Moskvi da izbegne sankcije.
Ova mera takođe proširuje američke sankcije Iranu.
To je i prvi veliki zakon s podrškom obe partije koji podržava Ukrajinu od paketa hitne pomoći usvojenog u aprilu 2024.
Carine dele demokrate
Put predloga zakona kroz Predstavnički dom bio je komplikovan usled protivljenja demokrata koji su se uglavnom fokusirali na dodatna carinska ovlašćenja data Trampu.
Vođa manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris (Hakeem Jeffries) je rekao da podržava pritisak na Rusiju, ali da ne može da podrži, kako je rekao, nova široka predsednička ovlašćenja po pitanju carina.
Vodeći demokrata u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma Gregori Miks (Gregory Meeks) takođe je rekao da je posvećen zaustavljanju rata Rusije protiv Ukrajine, ali da se protivi carinskim odredbama zakona.
Čitajte:
Tiha ukrajinska kontraofanziva, 'debakl' ruskih snagaMiks je rekao da Tramp već ima značajna ovlašćenja da sankcioniše Moskvu i da je zakon trebalo da uključi jače zahteve za administraciju da ih koristi.
Ipak, 58 demokrata je glasalo za zakon, što odražava kontinuiranu podršku mnogih poslanika nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji.
Kritičari su takođe izrazili zabrinutost da bi carinska ovlašćenja mogla uticati na američke partnere i saveznike, uključujući evropske zemlje koje nastavljaju da uvoze ruske energente.
Međutim, evropski zvaničnici koji su se oglasili posle glasanja nisu izneli taj argument o protivljenju Evrope zakonu.
Hanes Hanso (Hannes), ambasador Estonije u Sjedinjenim Državama, rekao je za RSE u sredu da Talin podržava snažne sankcije protiv Rusije i da želi da se one brzo sprovedu.
"Podržavamo što jače sankcije Rusiji", rekao je Hanso. "Ona je agresor, tako da ovo sada omogućava veoma čvrste, snažne i sveobuhvatne sankcije".
Hanso je priznao da zakon nije savršen, ali je rekao da je prioritet stupanje na snagu novih sankcija. "Što pre možemo da sprovedemo te sankcije protiv Rusije, to bolje", rekao je on.
Čitajte:
Ukrajinski olimpijac poziva SAD da zabrane ruskim sportistima učešće na Igrama 2028.EU ima opsežne sankcije protiv Rusije, dok su evropske vlade nastavile da pozivaju na pritisak na Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.
Za kopredsednicu Kongresnog ukrajinskog kokusa Marsi Kaptur (Marcy), fokus se sada pomera s kongresnih akcija na to kako Trampova administracija koristi nova ovlašćenja.
"Pažljivo ćemo pratiti administraciju i videti šta će uraditi s ovim novim ovlašćenjima koja su joj data", rekla je Kaptur za RSE.
'Imamo vaš broj'
Pristalice zakona kažu da su njegove odredbe o carinama namenjene zemljama čije kupovine ruskih energenata pomažu u finansiranju rata.
Demokratski senator Ričard Blumental (Richard Blumenthal), koautor zakona, uputio je oštru poruku Kremlju posle glasanja. "Vladimire Putinu, imamo vaš broj", rekao je Blumental.
On je upozorio Kinu i Indiju da bi ih nastavak kupovine ruske nafte i gasa mogao izložiti novim merama SAD. "Kina i Indija, bolje da se sredite, kupujte naftu i gas negde drugde", rekao je on.
Blumental je rekao da je zakon namenjen povećanju pritiska na Moskvu i primoravanju Putina na pregovore, naglašavajući da same sankcije neće biti dovoljne.
"Popuštanje nije strategija", rekao je on, dodajući da će Kongres morati da nastavi da pruža Ukrajini vojnu, ekonomsku i političku podršku.
Vodeća demokratska senatorka u Odboru za spoljne odnose Senata Senatorka Džin Šahin (Jeanne Shaheen) rekla je da mera šalje "nepogrešivu, dvostranačku poruku" Putinu.
Čitajte:
Bivša ukrajinska ambasadorka u SAD o odnosu Kijeva i Vašingtona tokom rata"Svaki dolar koji Rusija zaradi kroz ilegalnu prodaju energenata je još jedan dolar koji Putin može da iskoristi za kupovinu dronova, raketa i oružja za ubijanje nevinih Ukrajinaca", rekla je Šahin.
Ona je pozvala Trampa da potpiše zakon i iskoristi nova ovlašćenja da izvrši pritisak na Putina da "smisleno" pregovara o okončanju rata.
Republikanska senatorka Kejti Brit (Katie Britt) rekla je da će mera takođe smatrati Iran odgovornim za, kako je rekla, "47 godina terora".
Predlogom zakon dr produžava Zakon o sankcijama Iranu za pet godina usmeren na iranski energetski i sektor naoružanja.
Počast Gremu
Glasanje je takođe bila kulminacija kampanje koju je vodio Grem, koji je sarađivao s Blumentalom i drugim senatorima na sastavljanju dvostranačke podrške za zakon.
Grem je postigao sporazum s Trampovom administracijom neposredno pre svoje smrti, što je pomoglo da se otvori put za glasanje u Senatu.
"Ovo mnogo znači meni i mnogo je značilo Lindziju", rekla je njegova sestra, senatorka Darlin Grejam (Darline Graham) posle glasanja u Predstavničkom domu.
Koautor predloga zakona u Predstavničkom domu i dugogodišnji pristalica Ukrajine Steni Hojer (Steny Hoyer) rekao je da glasanje pokazuje obnovljenu posvećenost Kongresa Kijevu.
"Danas smo preduzeli korak da ispunimo naše obećanje Ukrajini da ćemo podržati njen suverenitet i njenu demokratiju", rekao je Hojer.
Čitajte:
Iranski studenti se iz Rusije vraćaju sa znanjem o dronovima i veštačkoj inteligencijiOn je povezao je sadašnji rat Rusije s međunarodnim odgovorom na aneksiju Krima 2014.
"Nema više stajanja po strani i racionalizacije vašeg ponašanja, nema više dozvoljavanja da Ukrajinci budu ubijani svake noći, nema više krađe istočne Ukrajine i Krima", rekao je Hojer.
Hojer je takođe rekao da Ukrajina treba da bude slobodna da sama određuje svoje bezbednosne aranžmane, uključujući i to da li će se pridružiti NATO-u.
On je rekao da glasanje u Predstavničkom domu ne treba smatrati krajem podrške Kijevu u Kongresu, dodajući da on i drugi kongresmeni planiraju da traže dodatne zakone o oružju i vojnom materijalu.
"Bitka za Ukrajinu nije završena i moramo biti verni akcijama koje smo preduzeli u Kongresu", rekao je on.
U Kijevu je usvajanje zakona pozdravljeno kao značajan korak u jačanju pritiska na Moskvu.
Otpravnik poslova Ukrajine u Vašingtonu Denis Senik zahvalio je članovima Kongresa na, kako je rekao, "snažnom koraku", rekavši da će zakon podići moral miliona Ukrajinaca koji se bore za slobodu i mir.