Američki državni sekretar Marco Rubio najavio je obnovljeni američki angažman na jačanju bezbjednosti na Arktiku, upozorivši da američki protivnici i konkurenti već djeluju u regionu čiji strateški značaj raste.
Govoreći uz islandsku ministricu spoljnih poslova Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir, tokom prve stanice turneje po trima zemljama članicama NATO-a, Rubio je istakao da je Island, zbog svog položaja, ključna karika u odbrani Sjeverne Amerike i Evrope.
Posjeta dolazi u trenutku kada ruske vojne i obavještajne sposobnosti, kao i rastuće kineske ambicije na Arktiku, privlače sve veću pažnju prema sjeveru.
"Island se nalazi u središtu mnogih pitanja koja se tiču bezbjednosti i odbrane naše zajedničke regije", rekao je Rubio.
"Te prijetnje rastu i zato je fokus na Arktiku uopšte, a posebno na Islandu, toliko važan."
Tokom posjete obišao je i kuću Hofdi, mjesto samita iz 1986. godine između američkog predsjednika Ronalda Reagana i sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova.
Četrdeset godina kasnije, Rubio i Gunnarsdottirova ponovili su čuveni stisak ruke dvojice lidera, naglašavajući trajnu ulogu Islanda u strateškim odnosima između Sjeverne Amerike, Evrope i Arktika.
Rubio nije najavio otvaranje nove stalne američke vojne baze na Islandu, ali je poručio da je Washington spreman proširiti svoje bezbjednosno prisustvo.
Upitan da li bi SAD mogle povećati vojno prisustvo ili nadzorne kapacitete nakon novog sporazuma SAD-a, Danske i Grenlanda o odbrani, Rubio je rekao da će Washington s islandskim vlastima razmotriti šta se još može učiniti.
"Mislim da postoji spremnost da zajedno uradimo više", rekao je, ukazujući na islandsku infrastrukturu, tehnologiju i sposobnost nadzora.
Čitajte:
NATO pokrenuo misiju 'Arktički stražar'SAD su 2006. godine okončale stalno vojno prisustvo u Keflaviku, ali su savezničke aktivnosti nastavljene kroz vojne vježbe, pomorske patrole i rotaciona raspoređivanja snaga.
Rubio smatra da se strateško okruženje od tada značajno promijenilo.
"Svijet se promijenio u posljednjih 20 godina. Arktik je u centru pažnje", rekao je, ističući da je položaj Islanda važan ne samo za NATO-ovu odbranu Evrope, već i za odbranu teritorije SAD-a.
Više od 1.200 Amerikanaca prošlog mjeseca učestvovalo je sa savezničkim snagama u vojnoj vježbi Northern Viking 2026, dijelu godišnje vojne saradnje na Islandu i u njegovoj okolini.
Rubio je naglasio da činjenica da Island nema klasičnu vojsku ne umanjuje njegov doprinos NATO-u.
Umjesto toga, ta zemlja savezu pruža teritoriju, infrastrukturu, nadzorne kapacitete i pristup za savezničke snage.
"Želimo nastaviti graditi na tome kako bismo spriječili sukob", rekao je Rubio. "Historija nas uči da je odvraćanje najbolja zaštita od nasilja i najbolji način sprečavanja rata."
On je dodao da se rizici po bezbjednost s kojima se suočavaju Island i njegovi saveznici ne svode samo na konvencionalne vojne prijetnje.
Upitan da li Islandu prijeti direktna opasnost iz Rusije, Rubio je ukazao na prikrivene aktivnosti, prijetnje podmorskim kablovima i ranjivost pomorskih ruta.
"Postoje direktne prijetnje", rekao je. "A te prijetnje u 21. vijeku nisu samo vojne. One su i ekonomske i komercijalne prirode te imaju posljedice po nacionalnu bezbjednost naših zemalja."
Ti komentari odražavaju širu zabrinutost u NATO-u da Arktik i sjeverni Atlantik postaju sve važniji za aktivnosti podmornica, pomorske rute, komunikacijsku infrastrukturu i pristup Sjevernoj Americi.
Čitajte:
Velika ruska opklada na naftu na Arktiku: Ko ima koristi?Erlingur Erlingsson, viši gostujući istraživač Instituta za međunarodne odnose Univerziteta Islanda, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Island pozdravlja jačanje savezničke pažnje prema krajnjem sjeveru, uključujući NATO-ovu inicijativu Arctic Sentry i rast evropskih kapaciteta.
Ipak, upozorio je da se ne smije izgubiti iz vida šira evropska bezbjednosna slika.
"Ruske sposobnosti, posebno djelovanje u takozvanoj sivoj zoni, udari velikog dometa i podmorničke aktivnosti, i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju", rekao je Erlingsson.
Prema njegovim riječima, istočno krilo NATO-a ostaje glavni bezbjednosni prioritet saveza, a nastavak podrške Ukrajini ključan je za evropsku bezbjednost.
Kristinn Arni Lar Hrobjartsson, suosnivač islandskog bezbjednosnog instituta Varda, rekao je da Reykjavik bilježi povećano rusko interesovanje za regiju.
Fokus na Arktik
"Island svakako osjeća pojačan fokus na Arktik, potaknut ruskim aktivnostima i kontinuiranim ratom agresije", rekao je za Radio Slobodna Evropa, ukazujući na prisustvo ruskog špijunskog broda u blizini Islanda tokom ljeta.
Hrobjartsson je takođe upozorio da ne treba preuveličavati kinesku ulogu na Islandu, ocjenjujući da su kineske aktivnosti "uglavnom prenaglašene" u poređenju s neposrednijim vojnim prijetnjama s kojima se NATO suočava na svom istočnom krilu.
Važnost Islanda vjerovatno će dodatno rasti kako SAD budu jačale svoje prisustvo na Grenlandu i širem arktičkom području.
Rubio je pozdravio nedavni sporazum SAD-a, Grenlanda i Danske o odbrani Grenlanda, ocijenivši ga važnim za regionalnu bezbjednost.
Prema riječima Hrobjartssona, strateški položaj Islanda i njegova podrška savezničkim snagama čine ga važnim dijelom nastajuće arktičke odbrambene mreže.
"Novi sporazum o Grenlandu i moguće širenje baza tamo nesumnjivo će zahtijevati još veći doprinos Islanda", rekao je.
Rubio je nastojao proširiti saradnju i izvan područja odbrane, ukazujući na mogućnosti u geotermalnoj energiji, biotehnologiji, morskoj industriji i drugim sektorima.
Ipak, naglasio je da bezbjednost ostaje temelj ekonomske saradnje.
"Bezbjednost je osnova svega. Ako niste sigurni, ne možete biti ni prosperitetni", poručio je.
Dodao je da bi, uprkos teškoćama sklapanja klasičnog sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Islanda u sadašnjim okolnostima, dvije zemlje mogle produbiti bilateralne trgovinske i investicione veze.
Za Island će izazov biti uskladiti rastući strateški značaj sa potrebom očuvanja snažnog i predvidivog transatlantskog saveza.
Čitajte:
Ministri NATO-a traže jedinstvo dok u fokus dolaze bezbednost na Arktiku i ciljevi potrošnjeErlingsson smatra da bi Rubiova posjeta mogla pomoći u saniranju dijela štete nastale zbog nedavnih tenzija oko Grenlanda, ali upozorava da šira pitanja o američkoj posvećenosti NATO-u i dalje ostaju otvorena.
Za Washington strateška vrijednost Islanda proizlazi iz njegovog položaja između Sjeverne Amerike, Evrope i Arktika, u trenutku kada NATO sve više pažnje posvećuje krajnjem sjeveru i sjevernom Atlantiku.
Rubio je poručio da cilj nije izazivanje sukoba, već jačanje odvraćanja.
"Želimo nastaviti graditi na tome kako bismo spriječili sukob, a ne da ga podstaknemo ili izazovemo", rekao je.
"Historija nas uči da je odvraćanje najbolja zaštita od nasilja i najbolji način sprečavanja rata."