Pet mjeseci nakon ukidanja američkih sankcija, Dodik bez odmaka od Rusije

Američke sankcije su ukinute, ali proruski narativ je ostao isti.

To pokazuje analiza Radija Slobodna Evropa, zasnovana na izjavama koje je Milorad Dodik, lider vladajuće stranke u Republici Srpskoj, uglavnom, davao ruskim medijima.

U njima hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina i oštro kritikuje Zapad.

U posljednjih pet mjeseci, nakon ukidanja američkih sankcija, on se pojavljuje u medijima bliskim Kremlju, poput RIA Novosti, Rusije 24 i Rusije 1, gdje promoviše stavove usklađene s Moskvom.

Rusiju opisuje kao "novu civilizaciju", dok Evropsku uniju optužuje za destabilizaciju Balkana, posebno apostrofirajući Njemačku.

Najavljuje i odlazak u Rusiju 9. maja, na Dan pobjede, gdje očekuje susrete s Putinom i Sergejem Lavrovom, koje naziva "prijateljima".

Iz Evropske komisije nezvanično kažu za Radio Slobodna Evropa da ne pridaju značaj Dodikovim izjavama u ruskim medijima u kojima kritikuje Zapad i hvali Moskvu.

Čitajte:

Kome je u Bosni i Hercegovini stalo do Evropske unije?

Dodikove izjave: Za Rusiju, protiv EU

U razgovoru za ruske medije, Dodik je, uglavnom, hvalio Putina, pružao podršku ruskoj invaziji Ukrajine (koristeći eufemizam "specijalna vojna operacija" koji preferira Kremlj), te tvrdio da Zapad, predvođen EU, radi na raspadu Rusije.

Govoreći za RIA Novosti krajem marta, rekao je da "Zapad i EU nastavljaju da budu destruktivni" i da "demonstriraju svoj neprijateljski stav" prema RS.

Takođe je istakao da želi da se RS preko gasovoda Istočna interkonekcija spoji sa gasnom mrežom Srbije, te tako dobija ruski gas.

U razgovoru za isti medij, tokom februara, naveo je da je Rusija bila "prinuđena da uđe u specijalnu vojnu operaciju".

Čitajte:

Da li je Milorad Dodik 'zarobio' Republiku Srpsku?

Po povratku nakon posjete Sjedinjenim Državama početkom februara, prve nakon što su mu ukinute sankcije, Dodik je izjavio da nastavlja "stratešku" saradnju sa Rusijom. Isto je izjavio u januaru u Izraelu, nakon sastanka sa tamošnjim ruskim ambasadorom.

U prilogu ruskog TV kanala "Rusija jedan" u januaru o obilježavanju Dana RS, praznika koji je Ustavni sud BiH nekoliko puta proglasio neustavnim, Dodik je poručio da RS "neće odustati od suvereniteta" radi stupanja u EU.

Decembarski intervju za televiziju "Rusija 24" je bio sličan. U njemu je pravdao rusku invaziju, te bez dokaza optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je okupirao teritorije naseljene Rusima na istoku Ukrajine.

Nešto ranije, za agenciju TASS je izjavio da BiH neće ući u NATO savez, jer se RS tome protivi, i poručio da Evropu samo obnovljena saradnja sa Rusijom "može spasiti od kolapsa".

Sa druge strane, iz Moskve su stizale poruke da, uprkos približavanju Vašingtonu, i dalje podržavaju Dodika i SNSD.

Tako je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, uoči ponovljenih prijevremenih predsjedničkih izbora u RS početkom februara, izjavila da se radi o kampanji Zapada "za destabilizaciju RS".

Čitajte:

U digitalnom zagrljaju Moskve: Kako proruski Telegram kanali oblikuju priču o BiH?

Koja je Dodikova strategija?

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže za RSE da Dodik vodi politiku "sjedenja na dvije stolice", pokušavajući balansirati između Moskve i Vašingtona, slično strategiji predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

Ona ističe da se Dodik nakon ukidanja sankcija polako izvlačio iz ruskog "zagrljaja".

"Međutim, on se nije u potpunosti izvukao iz tog zagrljaja i sasvim sigurno neće, ali će nastojati da ne ugrozi onu blagonaklonost koju trenutno ima SAD, već će jednostavno pokušati balansirati i igrati na dvije stolice", smatra ona.

Topić: Dodik će pokušati da balansira na dvije stolice

Topić podsjeća na kontradiktornu fazu Dodikove politike - dok je bio pod američkim sankcijama, oštro je kritikovao administraciju Džoa Bajdena, a paralelno je Republika Srpska izdvajala značajna sredstva za lobiranje s ciljem njihovog ukidanja.

Tada je, kaže Topić, "vrlo otvoreno" propagirao proruski narativ koji je u jednom periodu postao dominantan u RS. Sada su ti odnosi "pod ručnom kočnicom", ali su i dalje dobri.

"Postoji u ovoj situaciji raskorak između javnog mnijenja prema SAD i onoga što nam kao neku vrstu političke agende predstavlja politički vrh iz RS u ovom trenutku", ocjenjuje ona.

Otkad je Donald Tramp postao američki predsjednik, Dodik i njegovi politički saradnici redovno hvale trenutnu administraciju u Vašingtonu.

Da li je bilo još kontakata sa Rusijom?

Prethodnih pola godine kontakti između RS i Rusije su se, uglavnom, održavali na nivou kulturne i obrazovne razmjene.

Najviši entitetski zvaničnik koji je u tom periodu putovao u Rusiju je Draga Mastilović, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS. On je u martu bio u Moskvi na forumu "Rusija-Balkan".

U decembru prošle godine je Željku Budimiru, ministru unutrašnjih poslova RS, ruski ambasador u BiH, Igor Kalabuhov, uručio medalju "Puškin", visoko rusko priznanje u oblasti kulture, umjetnosti i jačanje prijateljstava između naroda, koje mu je dodijeljeno Putinovim ukazom.

Kalabuhov (lijevo) uručuje Budimiru medalju "Puškin", Banjaluka, 26. decembra 2025.

Dvije sedmice uoči ukidanja sankcija, sredinom oktobra, delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem, koji je tada, takođe, bio pod sankcijama, posjetila je Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga.

Sastanci sa Putinom, sankcije u Evropi

Dodik se prethodnih godina najčešće sastajao sa Vladimirom Putinom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Sa ruskim predsjednikom se posljednji put susreo u Sočiju početkom oktobra prošle godine, na marginama Međunarodnog kluba za diskusije "Valdaj".

Čitajte:

'Susretima sa Putinom Dodik i Vučić šalju poruke EU'

To je bio njihov deveti susret od februara 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu. Tada nije konkretno precizirano u kojem je svojstvu bio Dodik, obzirom da je bio bez funkcije na bilo kojem nivou vlasti.

Dodiku je funkcija predsjednika RS oduzeta nakon pravosnažne presude Suda BiH, donesene zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

I dok je kod Putina dobrodošao, nije u nekolicini evropskih zemalja.

Dodik je od ranije pod sankcijama Velike Britanije, dok su mu prošle godine sankcije nametnule Njemačka, Austrija, Litvanija, Estonija i Slovenija, zbog čega mu je zabranjen ulazak u te države.

Evropski parlament je ranije pozivao da EU kolektivno uvede sankcije Dodiku, ali su ti pokušaji propali, obzirom da je za njih potrebna jednoglasna podrška svih članica, a tome se protivila Mađarska.

Čitajte:

Dok Dodik priziva savezništvo za otcjepljenje, iz SAD-a upozorenje da neće dopustiti destabilizaciju BiH

Savjet EU produžio je 30. marta okvir za restriktivne mjere u vezi sa situacijom u BiH za dodatnih godinu dana.

Radi se o praznoj listi na koju se po potrebi mogu dodavati imena, a na kojoj i dalje nema nijednog imena.

Ovaj okvir sankcija je EU prvobitno usvojila u martu 2011. godine, za fizička i pravna lica čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH, ozbiljno ugrožavaju bezbjednosnu situaciju u zemlji ili podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.

• SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije