Hoće li se rat Rusije protiv Ukrajine završiti 2026. godine?

"Naravno da želim da sve ovo završi što prije, ali… čini mi se da će potrajati", rekao je za Radio Slobodna Evropa(RSE) prošlog maja ukrajinski vojnik koji je dao samo ime Petro, na položaju blizu fronta.

"Neće biti prekida vatre… Sve ukazuje na to da će rat trajati", dodao je drugi vojnik iz njegove jedinice, Oleksandr. Rekao je i da Rusija, u najmanju ruku, izgleda odlučna da zauzme dio Donjecke oblasti koji je još pod kontrolom Kijeva.

Osam mjeseci kasnije nema prekida vatre, a kamoli trajnog mira. Rusija, uprkos intenzivnim i krvavim borbama, nije uspjela zauzeti cijelu Donjecku oblast – jedan od svojih ključnih ciljeva – a analitičari kažu da je malo vjerovatno da će najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata završiti 2026. godine.

Rusija gađala Ukrajinu novom balističkom raketom

"Nijedan uslov za konačno rješenje sukoba trenutno nije ispunjen", rekla je Ruth Deyermond, viša predavačica na Odsjeku za studije rata na King’s Collegeu u Londonu, za RSE.

"Ni Ukrajina ni Rusija ne izgledaju u poziciji da postignu odlučujuću pobjedu na bojnom polju, a iako su obje pod značajnim pritiskom, nijedna se ne čini blizu kolapsa."

Predsjednik Rusije Vladimir Putin pokrenuo je punu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, očekujući da će Ukrajina brzo biti pokorena. Skoro četiri godine kasnije, ruske snage drže manje ukrajinske teritorije nego u prvim sedmicama napada.

Pješice, na motociklima, pa čak i na konjima kada blato zaustavi vozila, ruske trupe polako napreduju uz ogromne gubitke – ali Kijev i dalje kontroliše značajne dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, tri od pet ukrajinskih regija za koje Moskva neutemeljeno tvrdi da su sada ruske.

Na obje strane zajedno, rat je ubio ili ranio više od 1,5 miliona boraca, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi. Neprestani ruski zračni napadi širom Ukrajine ubili su ili ranili desetine hiljada civila i uništili energetsku infrastrukturu zemlje.

Glavna prepreka miru u 2026. godini je Rusija, koja "izgleda da nema nikakav interes da okonča borbe, a kamoli rat", rekla je Deyermond.

Predsjednik SAD-a Donald Trump započeo je svoj drugi mandat prošlog januara s ciljem da okončanje rata bude visoko na njegovoj agendi. Usred diplomatskih previranja proteklih mjeseci Ukrajina, njeni evropski saveznici i Sjedinjene Države približili su se dogovoru o nacrtu mirovnog plana.

Čitajte: Saveznici Ukrajine obećali 'čvrste' bezbednosne garancije nakon završetka rata s Rusijom

Oštra retorika

Šanse za uspjeh, međutim, stalno su bile zasjenjene pitanjem hoće li Rusija pristati na bilo kakve ustupke po ključnim pitanjima poput teritorije – posebno u Donbasu, ali i drugdje – te svog stava o sigurnosnim garancijama za Kijev, naročito kada je riječ o mogućnosti prisustva zapadnih vojnika na tlu Ukrajine. Neslaganja oko okupirane nuklearne elektrane Zaporožje predstavljaju još jednu tačku sporenja.

Naredne sedmice mogle bi donijeti više jasnoće "kako se mirovni pregovori budu razvijali. Čini se da SAD, Ukrajina i Evropa mogu pronaći zajednički jezik, ali Rusija nije spremna na ustupke", rekao je Mark Cancian, vojni ekspert iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, za RSE.

"Njihovi ciljevi su potpuno neprihvatljivi za bilo koju drugu stranu. Njihova tvrdoglavost proizlazi iz uvjerenja da pobjeđuju."

Uprkos izvještajima o napretku u nedavnim razgovorima između Ukrajine i Zapada, Rusija je, u najmanju ruku, pokazala još odlučniji pristup.

Naime, portparol Kremlja Dmitrij Peskov otvoreno je izjavio da će Moskva "pooštriti [svoju] pregovaračku poziciju" nakon što je Rusija optužila Ukrajinu za veliki napad dronovima na jednu od Putinovih rezidencija. Kijev je to negirao, a Trump – nakon što je u početku sugerirao da vjeruje Putinu, koji mu je to rekao telefonom – kasnije je ponovio zaključak CIA-e da ni ruski predsjednik ni njegova rezidencija nisu bili meta.

Putin je na konferenciji za medije 19. decembra, u novogodišnjem obraćanju i na Božić po julijanskom kalendaru jasno stavio do znanja da je Rusija fokusirana na pobjedu, a ne na mir. U obraćanjima 31. decembra i 7. januara hvalio je ruske vojnike, rekavši da su na "svetoj misiji", uporedivši je s Isusovom. O miru nije bilo riječi.

"Putinova osnovna pozicija ostaje nastavak rata, na temelju operacija na terenu i uputstava komandantima, koji ostaju posvećeni ofanzivnim operacijama protiv svih četiri ukrajinske oblasti [za koje Rusija tvrdi da su njene uz Krim] – Lugansk, Donjeck, Zaporožje, Herson – u 2026. godini", rekla je Dara Massicot, viša saradnica u Carnegie Endowment for International Peace i ekspert za rusku vojsku.

"Putin i dalje polaže pravo na 'Donbas i Novorosiju'", dodala je, napominjući da koristi sporan termin koji podsjeća na dominaciju carske Rusije nad dijelovima istočne i južne Ukrajine.

Naravno, Putin je poznat po oštroj retorici i nerijetko pribjegava javnom pokazivanju snage kako bi prikrio pragmatičniji ton svojih poteza.

Uz rastuće unutrašnje i vanjske pritiske, "i Rusija i Ukrajina traže načine da okončaju rat pod uslovima koji su najbolji za njih, umjesto da ga razvlače još godinama", rekao je Oleg Ignatov, viši analitičar za Rusiju u Crisis Groupu, za RSE.

Tačka preokreta

"Ovo je glavna lekcija iz 2025. godine. Obje strane shvataju da predugo produžavanje punog rata nosi rizik destabilizacije i ometanja njihovog razvoja u godinama koje dolaze", rekao je. Ali za sada, dodao je, "obje strane vjeruju da nastavak rata može poboljšati njihove pregovaračke pozicije u 2026."

Obje zemlje imaju slabosti, uključujući probleme povezane s ljudstvom – što je veliki problem za Ukrajinu – kao i snabdijevanje oružjem, ekonomska ograničenja i druge faktore.

Kada će rat završiti, nije jasno, ali "ono što mogu reći jeste da će pritisak na rusku ratnu mašineriju u 2026. biti veći nego ikada u protekle četiri godine", rekao je Andras Toth-Czifra, saradnik američkog Instituta za istraživanje vanjske politike i ekspert za ruske regionalne i budžetske teme, za RSE.

"Ali uprkos nedostatku ljudstva i finansijskim problemima, Ukrajina će vjerovatno nastaviti borbu dok zaista ne ostane bez oružja, vojnika ili oboje. Također ne treba očekivati da će Rusija propasti zbog rastućih ekonomskih troškova i gubitaka ljudstva", rekla je Olga Oliker, direktorica programa za Evropu i Centralnu Aziju u Crisis Groupu.

Na groblju u Lavovu, na zapadu Ukrajine, žena posjećuje grob rođaka poginulog u borbi protiv ruske invazije, 23. maja 2025. godine.

"U suštini, iako je moguće da bilo koja strana dostigne tačku sloma ove godine, gdje se te tačke nalaze možda ćemo znati tek naknadno", rekla je Oliker za RSE.

Dakle, puni rat bi se mogao "nastaviti u svoju petu godinu, s ograničenim teritorijalnim dobitcima, velikim brojem žrtava i stalnim raketnim i dronskim napadima širom Ukrajine i na ključne ciljeve u Rusiji", dodala je.

Iako postoje alternative nastavku sveobuhvatnog sukoba, "rat u Ukrajini vjerovatno neće završiti održivim mirom u 2026. godini", rekla je Oliker. Jedna mogućnost, dodala je, jeste da "Trumpova administracija izvrši pritisak na Kijev da prihvati većinu, ako ne i sve, ruske uslove, što bi značilo efektivnu kapitulaciju."

To bi vjerovatno dovelo do napete situacije, podstičući političku nestabilnost u Ukrajini i zabrinutost zbog ruskih namjera drugdje u Evropi, dok će "Moskva također biti nervozna, ali će nastojati učvrstiti dobitke", rekla je.

"Ništa od toga neće izgledati kao mir i moglo bi izazvati još nasilniji sukob."

Deyermond je također rekla da, iako je malo vjerovatno da će rat završiti 2026. godine, "može postati privremeno zamrznuti konflikt ako se dogovori prekid vatre".

Oštećene zgrade u gotovo potpuno uništenom gradu Vuhledaru, u oblasti Donjeck, 27. januara 2023. godine.

"Čak i ako se aktivna faza rata zaustavi, kao i kod drugih zamrznutih sukoba, ne može se riješiti pregovorima jer obje strane smatraju da su njihovi najosnovniji interesi ugroženi", rekla je.

"Za Ukrajinu… ruska okupacija i imperijalistička želja da kontroliše Ukrajinu – da je prisili da se vrati u kolonijalni odnos koji briše ukrajinsku nezavisnost i nacionalni identitet – predstavljaju egzistencijalnu prijetnju", rekla je Deyermond.

"S ruske strane, Putinovo predsjedništvo je sada toliko vezano za rat i za projekat potčinjavanja Ukrajine da se ne čini mogućim nikakvo povlačenje ili odustajanje od zahtjeva o budućem karakteru i pravcu Ukrajine sve dok Rusija ne dobije novog predsjednika."

Međutim, dodala je: "Ne izgleda da postoji velika šansa za promjenu u Kremlju 2026. godine, pa očekujem da ćemo se krajem decembra 2026. pitati hoće li rat završiti 2027."

Priredila Elvisa Tatlić