Rusija se muči da regrutuje dovoljno ljudi za rat u Ukrajini. Sada ih i prisiljava

Vaš browser nepodržava HTML5

Prislna regrutacija u Rusiji LOOP

Jedna Ruskinja je histerično jecala dok je grupa muškaraca mirno sedela u mraku belog kombija; druga je vikala na vojnika u kamuflažnoj uniformi kada je zalupio vrata kombija. Treća je plakala i jednom muškarcu rekla: "Ljoša! Volim te!"

"Momci, recite mi, da li su svi potpisali ugovor? Da li je bio dobrovoljan", pitala je muškarce žena koja je snimila incident 17. juna u Penzi, regionalnoj prestonici s pola miliona stanovnika jugoistočno od Moskve. "Da li ste bili prisiljeni na to?"

Kada je kombi krenuo, jedna žena je stala ispred njega, pokušavajući da ga zaustavi.

Prema rečima očevidaca i rođaka s kojima je razgovarao RSE, muškarci su privedeni dan ranije, odvedeni s ulice, silnom prebačeni u vojnu regrutnu kancelariju i prisiljeni da potpišu ugovore koji bi rezultirali njihovim slanjem u borbe u Ukrajini.

"Naravno, sve ovo izgleda kao nezakonita prinuda. Moj otac nije nameravao da ide u rat; razgovarali smo o tome s njim", rekla je jedna žena. "Ne vidim objašnjenje za ovo, osim pretnji, nasilja ili pritiska".

Kao i svi s kojima je RSE razgovarao, ona je zamolila da ne bude imenovana ili da se koristi pseudonim, kako bi izbegla da je vlasti krivično gone.

Čitajte:

Britanska obavještajna služba tvrdi da je u Ukrajini poginulo gotovo pola miliona ruskih vojnika

U ratu koji je Rusija pokrenula pre više od četiri godine, borbe ukrajinskih snaga protiv ruskih trupa zapale su praktično u pat poziciju, dok se Moskva muči da izvuče značajne dobitke na bojnom polju.

Cena za obe strane je zapanjujuća; Rusija ima skoro 500.000 mrtvih u ratu, prema britanskim obaveštajnim podacima i drugim zapadnim procenama, dok je broj ranjenih najmanje dva puta veći.

Mada se obe strane muče da nadoknade stradale, Rusija je imala više uspeha, koristeći velikodušne finansijske podsticaje, kao i prinudu i pretnje.

Međutim, ove godine je došlo do prelomne tačke, kažu stručnjaci.

Sve je više glasina da bi Kremlj mogao da pokuša da pokrene drugu masovnu mobilizaciju, verovatno već ove jeseni, što je bio tektonski šok za rusko društvo kada je bila prvi put u septembru 2022.

Sada se izgleda regruteri sve više oslanjaju na prisilne metode navođenja muškaraca da pristanu – ili da se povinuju – da idu u borbe u Ukrajini. U Penzi, stanovnici su rekli da policija više ne pritvara muškarce na ulicama a da ide da ide od vrata do vrata.

Ljudmila, stanovnica mesta Kamenka, zapadno od Penze, rekla je da je provela nekoliko dana ispred glavne regrutne kancelarije u Penzi pokušavajući bezuspešno da pronađe svog sina koji je, kako je rekla, otet s ulice.

"To je nečuveno. Ljudi se u osnovi kidnapuju. Nešto treba učiniti, ali ne znam šta", rekla je ona.

Dva dana nakon što je video objavljen na društvenoj mreži VK, organi reda saopštili su da su "neistiniti" izveštaji o muškarcima koji su prisiljeni da potpišu ugovore. Video je kasnije uklonio VK.

Čitajte:

Nasilna smrt regruta ukazuje na probleme Ukrajine s vojnim ljudstvom

U Ukrajini se to zove 'busificiranje'

U Ukrajini je praksa hvatanja potencijalnih vojno sposobnih muškaraca na ulicama i njihovo odvoženje u regrutne kancelarije izuzetno kontroverzna. Ukrajinci tu praksu zovu "busificiranje" – reč "bus" se odnosi na kombije u kojima zvaničnici idu ulicama, tražeći one koji izbegavaju regrutaciju i druge vojno sposobne muškarce.

S izuzetkom dekreta o mobilizaciji predsednika Vladimira Putina iz septembra 2022. – koji je uglavnom bio usmeren na vojne rezerviste – ruske vlasti su uspele da izbegnu naređivanje obavezne službe – poput potpune regrutacije na nacionalnom nivou.

Zvaničnici su koristili kombinaciju federalnih i regionalnih budžetskih isplata i drugih podsticaja kako bi ubedili stotine hiljada muškaraca da dobrovoljno potpišu ugovore za borbe u Ukrajini. Poplava novca imala je veliki uticaj na ruralnije, siromašnije regione Rusije.

Zvaničnici su takođe izigravali propise o slanju regruta u borbu, što je uglavnom zabranjeno zakonom. Regruteri su nagovarali i prisiljavali regrute da potpišu ugovore samo nekoliko meseci posle početka prve godine obavezne službe.

U jednom primeru, regrut poslat u vojni kamp na pacifičkom ostrvu Sahalin prijavio je da je oficir naredio vojnicima da krenu u kaznene marševe kako bi ih naterao da potpišu – ili čak falsifikovao potpise na dobrovoljnim ugovorima.

Vlasti su se takođe oslanjale na zatvorenike za borbe, nudivši osuđenicima pomilovanje ako pristanu da budu poslati na front. Takođe su targetirale strane radnike migrante, nudeći im ubrzani put do ruskog državljanstva ako pristanu da se bore.

Čitajte:

Kako zloglasni Vagner regrutuje borce u sibirskim zatvorima

Ove godine su ukrajinski napadi dronovima skoro držali koraka s prilivom ruskih regruta, rekli su stručnjaci, i to je nateralo ruske regrutere da povećaju plate i bonuse za nove dobrovoljce.

I, kao u slučaju u Penzi, podstaklo ih je da koriste više fizičke metode.

Jedna žena u Penzi, Margarita, rekla je da je njen sin pritvoren i odveden u regrutni centar bez ikakvih dokumenata. Obradili su papire da ga pošalju u Ukrajinu za sat vremena, rekla je ona.

"Uspeo je da me pozove i tiho kaže: 'Vode me u Ukrajinu'", rekla je za RSE. "Moglo se videti da se već pomirio s odlaskom".

"'Viknula sam: 'Zašto si to potpisao?'", rekla je ona. "Odgovorio je: 'Morao sam.' Sigurna sam da je pretučen. Nije planirao da ide u rat".

Čitajte:

Pojedinim stanovnicima ruskih provincija, rat u Ukrajini je put ka prosperitetu

'Ljude grabe direktno s ulica'

Aktivisti za ljudska prava tvrde da se praksa proizvoljnog pritvaranja muškaraca i njihovog prisiljavanja da potpišu ugovore za borbu pojavljuje i u drugim regionima pored Penze.

Vlasti pritvaraju muškarce pod izgovorom provere identiteta, rekao je Valerij, advokat koji pruža pravne savete vojnicima. Cilj je da se vidi da li se traže zbog dezertiranja ili su migranti koji su nedavno dobili rusko državljanstvo, ali se nisu registrovali u lokalnoj regrutnoj kancelariji.

"Ljude grabe direktno s ulica", rekao je on. "Ranije su uglavnom mete bili pijani prolaznici, sada uzimaju muškarce svih uzrasta i u svakakvom stanju".

"To je sad rasprostranjeno širom zemlje", rekao je on.

U pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku, 26-godišnji Jaroslav Kubov je priveden 9. juna dok se vraćao kući s rođendanske žurke prijatelja. Kubovljev rođak Igor rekao je da su ga dva muškarca u civilu pozvala na pivo, a pošto je odbio, zgrabili ga i odvezli iz grada.

Rođaci Jaroslava Kubova su rekli da je uhvaćen na ulici u Vladivostoku posle rođendanske žurke. Javio se kasnije iz grada koji poznat kao polazna tačka za odlazak vojnika u Ukrajinu.

Kubova su pretukli i vikali su na njega, a vlasti su mu izdale novi pasoš i vojnu kartu i poslale ga u Rostov na Donu, grad na jugu koji služi kao vojna tranzitna tačka za obližnju Ukrajinu, gde je Igor rekao da je kontaktirao rođake pet dana kasnije.

Nije imao razloga da želi da se bori u Ukrajini; nije mu bio potreban novac, rekao je Igor za RSE, dodajući da su on i drugi rođaci podnosili žalbe vojnoj policiji i tužiocima.

"Ako ne pobegne, neće biti načina da ga legalno izvučemo", rekao je Igor.

Artjom Nikolajev, još jedan stanovnik Penze, rekao je da je njegov 53-godišnji rođak priveden dok se kasno vraćao kući s posla i da je prisiljen da potpiše ugovor. On je rekao da su on i njegova porodica proveli tri nedelje tražeći ga pre nego što ih je kontaktirao iz Rostova na Donu.

"On je u šoku, naravno, i svi smo ovde u šoku. Prosto je opasno za muškarce da hodaju ulicama Penze u ovom trenutku", rekao je on za RSE. "Nije bitno da li ste stariji, trezni ili imate dokumenta; svako može biti uhvaćen".

'Kao krava za klanje'

Arina, stanovnica Spaska, mesta severozapadno od Penze, rekla je da su vrata njenog komšije Sergeja polomile vlasti 19. juna kada su ga tražile.

"Vikali su mu da pokaže svoja dokumenta odmah. On je odbio, pa su šutnuli vrata" i odveli ga u kombi koji je čekao, rekla je ona za RSE. "Ne znam gde je sada".

"To se ne dešava samo u Penzi. Saobraćajna policija i kombiji sudskih izvršitelja voze unaokolo", rekla je ona. "Sada nisu samo ulice opasne; uskoro ćemo morati da se krijemo kod kuće da bismo izbegli provalu".

Arina je rekla da se drugi rođak u selu Kamenka svađao s policijom i sudskim izvršiteljima koji su tvrdili da je zaostaje u plaćanju kredita. Kada su vlasti pokušale da ga silom odvedu, muškarčeva deca su ga držala, a njegova žena je pokušala da spreči da ga odvuku.

"Zavrnuli su mu ruku, izbacili decu i izvukli ga iz kuće. Kada je bio u autu, uspela je da mu preda kopije dokumenata o kreditu", rekla je ona. "Ali očigledno ih nije bilo briga. Cilj je bio da ga odvedu u kancelariju za regrutaciju. Kao kravu na klanje".

Slične priče postoje već nekoliko godina, rekao je Artjom Kliga, advokat nevladine organizacije Prigovarači savesti, ali su privukle preveliku pažnju u Penzi zbog obima racija pritvaranja i negodovanja rođaka.

"Često ne morate da tučete ili mučite osobu. Dovoljno je samo da je zastrašite potencijalnim posledicama po nju ili njenu porodicu", rekao je Kliga za RSE. "Ljudi su pod intenzivnim psihološkim pritiskom i donose odluke iz straha".