Rusija portal Moscow Times proglasila za 'nepoželjnu organizaciju'

Primerak štampanog izdanja The Moscow Times, 26. jun 2013.

Rusko tužilaštvo u sredu je dvojezični internet portal The Moscow Times na engleskom i ruskom jeziku proglasilo "nepoželjnom organizacijom".

Ovaj portal, koji je svoje uredništvo preselio u Holandiju 2022. posle početka ruske invazije na Ukrajinu, popularan je među Rusima koji žive u inostranstvu, kao i među strancima u Rusiji.

The Moscow Times saopštio je da je stavljanje etikete "nepoželjna organizacija" samo "poslednji od mnogih pokušaja" da se suzbije njegovo izveštavanje o istini u Rusiji i njenom ratu u Ukrajini.

Kancelarija ruskog tužilaštva je saopštila da je "rad te publikacije usmeren na diskreditaciju odluka rukovodstva Ruske Federacije u unutrašnjoj i spoljnoj politici".

Portal je u novembru stavljen na listu "stranih agenata".

The Moscow Times je osnovan 1992. do 2017. imao štampano izdanje.

Uredništvo je preselio u Holandiju posle usvajanja zakona u Rusiji kojim se nameću stroge kazne za objavljivanje bilo čega što vlada smatra da diskredituje rusku vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Pošto je The Moscow Times proglašen "nepoželjnom organizacijom" njedovim novinarima će biti zabranjeno da rade u Rusiji i dovešće njegove zaposlene u opasnost od zatvorske kazne. Angažovanje publike s tim medijem, uključujući deljenje sadržaja na mreži, takođe je kriminalizovano.

The Moscow Times je naveo da će oznaka "nepoželjna organizacija" dodatno otežati njegovo izveštavanje u Rusiji, ali je poručio da neće popustiti pod pritiscima ruskih vlasti: "Odbijamo da budemo ućutkani".

Zakon o "nepoželjnim organizacijama" usvojen je 2015. godine uz podršku Kremlja uredba i primenjuje se na organizacije koje dobijaju sredstva iz stranih izvora.

Ta etiketa je primenjena na više od 170 organizacija - uključujući medijske kuće, verske organizacije i nevladine organizacije uključene u političke, kulturne i obrazovne aktivnosti. Organizacije koje dobiju tu etiketu su praktično zabranjene u Rusiji. Radio Slobodna Evropa je takođe proglašen "nepoželjnom organizacijom".

Novinari RSE u zatvoru

Alsu Kurmaševa, Ihar Losik, Andrej Kuznečik i Vladislav Jesipenko

Novinari Radija Slobodna Evropa koji su nepravedno zatvoreni ili su proveli vrijeme u zatvoru.

Alsu Kurmaševa je novinarka Tatarsko-baškirskog servisa RSE u Pragu u Češkoj koja ima američko i rusko državljanstvo. Optužena je da se nije registrovala kao strani agent, što je krivično djelo za koje je maksimalna kazna pet godina zatvora. Ona je oslobođena 1. avgusta 2024. godine u najvećoj razmjeni zarobljenika između Rusije i Zapada od okončanja Hladnog rata, zajedno sa još 26 osoba iz sedam različitih država.

Među novinarima RSE koji su bili zatvoreni u Bjelorusiji je i Ihar Losik bloger saradnik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u junu 2020. i osuđen na 15 godina zatvora. Oslobođen je u septembru 2025. godine nakon pet godina provedenih u bjeloruskom zatvoru po politički motivisanim optužbama. Losik je bio u teškim uslovima u zatvoru, uključujući izolaciju i kažnjavanje, dok se i njegova porodica suočavala s progonom.

Andrej Kuznečik je web urednik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u novembru 2021. i osuđen na šest godina zatvora zbog optužbi za ekstremizam. Kuznečik je pušten iz bjeloruskog zatvora nakon što je bio pritvoren više od tri godine zbog optužbi koje su on, njegov poslodavac, američki zvaničnici i organizacije za ljudska prava nazvali politički motivisanim. Oslobođen je 12. februara 2025.

Vladislav Jesipenko je saradnik Crimea.Realities, reporterskog projekta Ukrajinskog servisa RSE, koji je zatvoren na poluostrvu Krim. U martu 2021. uhapsili su ga službenici FSB-a na Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine. Pušten je iz ruskog zatvora 22. juna 2025. nakon što je više od četiri godine bio zatvoren zbog sumnje da je prikupljao informacije za ukrajinske obavještajne službe, što je on porekao.

Detaljnije o njihovim i drugim slučajevima možete čitati ovdje.