Rusi glasaju za zastupnike Državne dume, dok se nad prvim parlamentarnim izborima u zemlji od invazije 2022. godine nadvijaju rat u Ukrajini, koji traje duže od četiri i po godine, i usporavanje ekonomije.
Glasači u pacifičkom regionu Kamčatka, koji je devet vremenskih zona ispred Moskve, započeli su glasanje koje traje od 18. do 20. septembra. Zvanični rezultati o novom sastavu donjeg doma parlamenta, koji broji 450 mjesta, očekuju se do 22. septembra.
Predviđa se da će Jedinstvena Rusija, stranka povezana sa Kremljom koja dominira Dumom, kao i zakonodavnim tijelima i regionalnim vladama širom zemlje, zadržati ili povećati svoju većinu.
Natpis na tatarskom jeziku u gradu Kazanju koji poziva ljude da glasaju na izborima za Dumu. Zvaničnici Kremlja pažljivo prate izlaznost birača.
Otkako je predsjednik Vladimir Putin došao na vlast prije više od četvrt vijeka, Kremlj sve više guši neslaganje, marginalizuje političke protivnike i manipuliše izborima, ostavljajući malo prostora za iznenađenja.
Istovremeno, jedinoj istaknutoj političkoj stranci koja se protivi ratu zabranjeno je učešće na izborima nekoliko nedelja prije samog glasanja.
Usljed straha Kremlja od apatije i frustracije, Putin, koji često optužuje Zapad da želi da oslabi ili uništi Rusiju, pozvao je Ruse da glasaju, nazivajući izbore barometrom podrške ratu. Prema zapadnim procjenama, više od 1,5 miliona ruskih vojnika poginulo je ili ranjeno u ovom sukobu.
"Vaš izbor i vaša volja još jednom pokazuju da milioni ljudi stoje iza naših trupa, da smo mi ujedinjen narod povezan zajedničkim vrijednostima, istorijskim sjećanjem i ljubavlju prema otadžbini, te da niko neće uspjeti da nas podijeli ili zastraši, niti da potkopa naš suverenitet ili društveno-politički sistem", rekao je Putin u govoru objavljenom 16. septembra.
Čitajte:
U Rusiji prvi parlamentarni izbori od početka invazije na Ukrajinu. Ne očekujte iznenađenjaRuske okupacione vlasti organizovale su biračka mjesta u dijelovima pet ukrajinskih regiona koje kontroliše Rusija i koje je Moskva proglasila svojom teritorijom. Kijev je osudio taj potez.
Iako se ne očekuju dramatične promjene u sastavu Dume, očekivalo se da će Kremlj, kao i moćno tijelo za kreiranje unutrašnje politike poznato kao Predsjednička administracija, pratiti rezultate tražeći naznake o raspoloženju nacije. Iako je sprovođenje anketa javnog mnjenja u Rusiji otežano zbog represivnih mjera kojima su neslaganje sa vlašću ili protivljenje ratu kriminalizovani, nekoliko istraživanja ukazuje na pad popularnosti kako Vladimira Putina, tako i vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
Sam Putin je ponovo izabran na funkciju 2024. godine, na izborima čiji je ishod bio unapred poznat i koje su pratili dokazi o izbornim nepravilnostima.
Sve veći broj Rusa gubi strpljenje zbog rata, najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ukupni ruski gubici premašuju one koje je zemlja pretrpjela u svim ratovima koje je Moskva vodila od 1945. godine.
Čitajte:
Isključivanje s izbora u Rusiji partije Jabloko: Vrtlog pravnih izvrtanjaUkrajinski gubici su ukupno manji, ali i dalje zastrašujuće visoki.
Vojni komandanti su konstantno predstavljali ružičastu sliku učinka ruskih trupa na bojnom polju, a Kremlj je više puta sugerisao da je pobeda zagarantovana.
Rusi takođe strahuju od mogućnosti nove mobilizacije, slične onoj koju je Putin naredio u septembru 2022. godine. Taj potez, kojim je pozvano 300.000 muškaraca, uglavnom rezervista, šokirao je rusko društvo i doveo do masovnog odlaska stotina hiljada ljudi iz zemlje.
U međuvremenu, ekonomija je naglo usporila nakon meseci snažnog rasta podstaknutog državnom potrošnjom na stavke vezane za rat, poput plata vojnika, odšteta za poginule i ulaganja u naoružanje i vojnu opremu.
Centralna banka se suočava sa teškoćama u obuzdavanju inflacije, koja je znatno iznad očekivanja.
Opsežna ukrajinska kampanja napada dronovima i raketama izazvala je nestašicu goriva širom zemlje i poremetila rad najvećih ruskih onlajn trgovaca.
Čitajte:
Ruralna unutrašnjost Rusije pod pritiskom krize s gorivomPodeljena i pritisnuta problemima, ruska opozicija pozvala je građane da glasaju za sve kandidate koji se zalažu za antiratne stavove.
Međutim, najpoznatijoj liberalnoj političkoj stranci u zemlji, Jabloku, onemogućeno je da istakne kandidate za izbore za Dumu zbog formalno-pravnih razloga. Jabloko je u svojoj kampanji zauzelo antiratni stav, a neka istraživanja javnog mnjenja ukazivala su na značajan porast podrške toj stranci.