Američki državni sekretar Marco Rubio putuje u Švedsku 21. maja na sastanak ministara inostranih poslova NATO, dok evropski saveznici traže uvjeravanja o smanjenju broja američkih trupa i promjenjivoj retorici Washingtona o Alijansi.
Rubio će prisustvovati sastanku u Helsingborgu 22. maja, jednom od posljednjih ministarskih sastanaka na visokom nivou prije nego što se lideri saveza sastanu na samitu u Ankari u julu.
Prema State Departmentu, očekuje se da će visoki američki diplomata vršiti pritisak na saveznike za veća ulaganja u odbranu i "veću podjelu tereta", a istovremeno će se usredotočiti na sigurnost Arktika.
Ali, sastanak se događa u trenutku duboke nelagode. Evropski zvaničnici traže jasnoću o tome koliko Washington planira smanjiti svoju vojnu prisutnost na kontinentu nakon niza naglih poteza Pentagona koji su potresli Savez.
'Držano u mraku'
Neizvjesnost proizlazi iz nedavnih najava koje su izazvale strahove širom Evrope da Washington možda slabi sigurnosne garancije u opasnom trenutku.
Ranije ovog mjeseca, američki predsjednik Donald Trump najavio je planove za povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke. Pentagon je kasnije potvrdio da otkazuje planirano rotacijsko raspoređivanje otprilike 4.000 vojnika u Poljskoj i odgađa planove za razmještanje krstarećih raketa Tomahawk u Njemačku.
Visoki evropski diplomata, govoreći za Radio Slobodna Evropa (RSE) pod uslovom anonimnosti, upozorio je da nedostatak komunikacije potkopava osnovnu snagu poluge odvraćanja Saveza.
"Najgore je činjenica da se kontinent, čini se, drži u mraku o opsegu ovog povlačenja", rekao je diplomat, napominjući da se države na prvoj liniji, poput baltičkih zemalja, muče s planiranjem.
Diplomata je dodao da bi prijavljeni američki planovi za smanjenje doprinosa NATO-ovom modelu snaga, prema kojem članice unaprijed angažiraju snage za velike krize, "znatno narušili" početne odbrambene linije Evrope.
"Učinkovitost NATO saveza počivala je na ideji da je nesalomljiv", rekao je diplomata. "Sada, u razvodu, počinjete vidjeti pukotine".
Zvaničnici administracije insistirali su da su ti potezi privremeno prilagođavanje, a ne strateško povlačenje. Potpredsjednik SAD-a JD Vance nedavno je rekao da se fokus administracije i dalje stavlja na "evropsku nezavisnost i suverenitet", dok je glasnogovornik Pentagona Sean Parnell opisao odluku Poljske kao "standardno odgađanje rotacije".
Rubio kao 'stabilni' glasnik
Mnogim evropskim zvaničnicima Rubiova prisutnost pruža određenu dozu sigurnosti. Najviši američki diplomata u Briselu i istočnoevropskim glavnim gradovima naširoko se smatra stabilnijom i tradicionalnijom transatlantskom figurom od nekih drugih u Trumpovoj administraciji.
Kongresmen Don Bacon, republikanac iz Nebraske i odani pristalica NATO-a, rekao je za RSE da Rubio igra ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa. Bacon je rekao da se nada da će Rubio ojačati predanost Washingtona kolektivnoj odbrani, istovremeno potičući evropske saveznike da povećaju potrošnju za odbranu.
Čitajte:
Kongresmen Don Bacon upozorava da napetosti u zapadnom savezu mogu koristiti Rusiji, Iranu i KiniBacon je više puta tvrdio da savezi ostaju centralni dio američkih sigurnosnih interesa i upozoravao na izolacionizam usred rastućih prijetnji od Rusije, Kine i Irana.
Te su se zabrinutosti ponovile 20. maja tokom saslušanja u Senatu za potvrdu Trumpovih kandidata za ambasadore u nekoliko evropskih zemalja.
Michael Kavoukjian, nominovan za ambasadora u Norveškoj, opisao je Oslo kao "oči i uši Saveza na Arktiku" i obećao jačanje vojne i obavještajne saradnje protiv rastuće ruske i kineske aktivnosti u regiji.
Jeanne Shaheen, vodeća demokratska zastupnica u Senatu za inostranu politiku, upozorila je da se Norveška nalazi "na prvoj liniji rastuće ruske aktivnosti i sabotažnih napora na Baltiku, u Sjevernom moru i na Arktiku".
Ukrajinski dronovi i operateri na NATO vojnim vježbama Aurora 26 u Gotlandu u Švedskoj, 11. maj
U međuvremenu, Eric Wendt, Trumpov kandidat za ambasadora u Albaniji, naglasio je važnost podjele tereta NATO-a i rekao da će poticati Tiranu da ispuni ciljeve Alijanse o povećanju odbrambene potrošnje na pet posto BDP-a do 2035. godine.
Saslušanja su naglasila balansiranje s kojim se suočava Washington: uvjeravanje saveznika o američkoj predanosti evropskoj sigurnosti, dok istovremeno nastavlja vršiti pritisak na članice NATO-a da troše više na vlastitu odbranu.
Odpor s Capitol Hilla
Govoreći u Carnegie Endowment for International Peace 20. maja, kongresmen Michael McCaul, počasni predsjednik Odbora za inostrane poslove Zastupničkog doma, branio je povijesni uspjeh NATO-a.
"NATO savez nas je 80 godina držao podalje od svjetskog rata, tako da ima vrijednost", rekao je McCaul.
Iako je McCaul priznao da Trump nastoji transformisati NATO iz onoga što je nazvao "odnosom roditelj-dijete" u ravnopravnije partnerstvo, upozorio je na retoriku koja otuđuje ključne saveznike.
McCaul je takođe rekao da se Kongres protivi nekim jednostranim vojnim potezima administracije u Evropi.
"Pozdravio sam premještanje ovih trupa, nekih od njih, u Poljsku, gdje se to stavlja odmah uz prijetnju koja postoji", rekao je McCaul, misleći na Rusiju. "Ali tada je administracija tvrdila da je potrebno povlačenje iz Poljske. Kongres se sada umiješao i rekao ne".
Rubiov izazov u Švedskoj biće snalaženje u konkurentskim pritiscima: obrana politike Amerika na prvom mjestu pred skeptičnim evropskim saveznicima, a istovremeno očuvanje jedinstva unutar saveza koji se suočava sa sve asertivnijom Rusijom.