Sažetak
- Malo ko se iznenadio kada je objavljeno da će Kosovo izaći na prijevremene parlamentarne izbore 28. decembra, uzimajući u obzir političku krizu tokom cijele godine.
- Ali, da li je ovaj proces spas za Kosovo? Može li se izbjeći rizik od državne blokade koju bi zemlja mogla doživjeti ako se ne ispune potrebni vremenski rokovi do marta 2026. godine?
Ove godine izbori na Kosovu održavaju se 28. decembra.
Zbog nedostatka političkog konsenzusa za formiranje institucija nakon parlamentarnih izbora 9. februara, Kosovo organizuje prijevremene izbore krajem ove godine, koji prema budžetskim planovima Centralne izborne komisije (CIK) iznose oko 11,5 miliona eura.
CIK će morati pokazati efikasnost kao nikada ranije kako bi se ispoštovali potrebni rokovi za formiranje nove vlade i kako država ne bi ušla na neistražen teren.
Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova kaže za Radio Slobodna Evropa da je CIK-u od dana održavanja izbora potrebno oko mjesec i po da završi sve procedure.
"Vjerujem da je kraj januara najidealniji period kada možemo imati potvrdu izbornih rezultata, iako postoji rizik da se to ne desi do sredine februara."
Nakon potvrde, zakon predviđa rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine Kosova. Međutim, ovog puta Skupština ima krajnji rok za konstituisanje – kraj februara.
Razlog? Pozicija predsjednika države.
"Datum 5. mart je krajnji rok kada Skupština mora izabrati novog predsjednika, a eventualni neuspjeh može izazvati prijevremene izbore, čak i bez formiranja vlade ili novih institucija", kaže Cakolli.
Dakle, političke partije, osim što se moraju dogovoriti o novim institucijama, treba da vode dijalog i o pitanju šefa države, poziciji koju trenutno zauzima Vjosa Osmani.
Ova funkcija se često spominje kao dio kalkulacija političkih subjekata u postizanju eventualnih koalicija za zajedničku vlast.
Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani.
Rizici koji predstoje
Još jedan veliki problem bila bi situacija u kojoj država ostane bez budžeta. Ako ne bude moguće usvojiti budžet za narednu godinu, Kosovo će tokom prva dva mjeseca 2026. funkcionisati s 1/12 budžeta iz tekuće godine.
U takvoj situaciji, bez novog predsjednika, nove vlade i budžeta, ni CIK ne bi mogao organizovati naredne prijevremene izbore zbog nedostatka sredstava, koja ne bi imao ko da odobri.
Ipak, Cakolli vjeruje da bi, ako se stranke odluče na saradnju, ovaj scenario mogao biti izbjegnut – u suprotnom, rizici bi bili ogromni.
"Ako bude političke volje da se pronađe rješenje, makar privremeno, tada možemo doći do trenutka kada Skupština usvaja budžet ili se formira prelazna vlada u tom periodu. Ali, ako bude nedostatka političke volje i odluka koje produžavaju blokadu, zemlja će krenuti ka krizi – vjerujem najtežoj institucionalnoj ili socio-političkoj koju smo ikada vidjeli."
U tom smislu, Cakolli ocjenjuje da je retorika političkih stranaka na početku kampanje umjerenija, posebno ističući Pokret Samoopredjeljenje.
Lider Pokreta Samoopredjeljenje, Albin Kurti.
Ko nadgleda izbore?
Kada su izbori zakazani za 28. decembar, neke partije i organizacije na Kosovu su upozorile da izbori neće moći biti praćeni od strane međunarodnog faktora jer se tih dana obilježavaju praznici širom svijeta.
Portparol CIK-a, Valmir Elezi, kaže za RSE da u prvoj grupi akreditovanih posmatrača 16. decembra ima predstavnika domaćih i međunarodnih medija, predstavnika britanske i japanske ambasade, te domaćih nevladinih organizacija.
Cakolli navodi da je saznao kako će misija Evropske unije ovoga puta biti znatno ograničena po broju, dok se očekuje da mreža organizacija Demokratija u akciji bude najveća – sa oko 600 posmatrača i volontera angažovanih za praćenje procesa.
"Normalno, međunarodno posmatranje je dodana vrijednost procesu, ali ne vjerujem da je presudno za integritet samog izbornog procesa", kaže on.
Snimci sa procesa verifikacije glasova za izbore na Kosovu 9. februara.
Izborni proces
Na ovim izborima pravo glasa će imati više od 2 miliona građana Kosova, u zemlji i inostranstvu.
Kao i 9. februara, dijaspori je ponuđena mogućnost da glasa poštom – u periodu od 12. do 27. decembra – ili u 37 diplomatskih predstavništava u 24 različite države, 27. decembra.
U ovom izbornom procesu učestvovat će 24 politička subjekta, sa 1.180 kandidata.
Prema Zakonu o opštim izborima, birač ima pravo da izabere do 10 kandidata za poslanike iz jednog političkog subjekta.
Listić se proglašava nevažećim kada birač glasa za više od jednog političkog subjekta ili kada glasa samo za kandidate za poslanike, a ne i za politički subjekt.
Do tog dana, obećanja kandidata da dođu na vlast biće prisutna na svakoj mogućoj platformi.
Kasni sati 28. decembra pokazat će hoće li Kosovo izbjeći moguću paralizu.