Weber: 'Glasanje nogama' postalo je važnija politička poruka od izbornih rezultata u BiH

Opći izbori u Bosni i Hercegovini potvrdili su nastavak postratne političke dinamike i pad povjerenja građana u politički sistem, kaže politički analitičar Bodo Weber, viši suradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da će ključne političke tenzije u narednom periodu biti vezane za pitanje izmjena Izbornog zakona i odnose između vodećih nacionalnih stranaka.

Kao jednu od najvažnijih poruka izbora izdvaja nastavak takozvanog "glasanja nogama", odnosno odlaska građana iz zemlje i odustajanja od političkog sistema u kojem ne vide mogućnost promjene.

RSE: Kad pogledate prve rezultate, šta je za vas najvažnija politička poruka ovih izbora?

Weber: Najvažnija politička poruka, po meni, ima dvije poruke.
Jedna jeste da imamo nastavak postratne dinamike etniziranog izbora i političkog sistema. Ljudi su prisiljeni, pošto nemaju pravi izbor, da glasaju za etnonacionalne stranke.

U onom, ako hoćete, bosanskom građanskom dijelu Bosne i Hercegovine, u centralnom dijelu BiH i Federacije, imate isto poznatu dinamiku da pendula ide u jednom pravcu, pa onda natrag. Nekad pobjeđuju multietničke bosanske stranke, kao što je bilo u slučaju Trojke.

Te stranke su se diskreditovale u postojećem političkom sistemu i onda pendula ide natrag ka SDA (Stranka demokratske akcije). To je prvi zaključak.

Bodo Weber

Drugi zaključak, mislim da nije nimalo manje bitan, jeste da se nastavlja trend koji već dugi niz godina vidimo, takozvano glasanje nogama. Ljudi glasaju time što otkazuju političke glasove u cjelini i masovno emigriraju.

To se, čini mi se, jednim dijelom vidi i u izlaznosti. Drastično je pala izlaznost na birališta.Izlaznost na izborima 2026. iznosila je oko 42 posto, što je gotovo deset procentnih poena manje nego na općim izborima 2022. godine, kada je glasalo 51,45 posto upisanih birača.

Izlaznost trenutno stoji na 42 posto. To će vjerovatno još ići malo više pošto to nije konačna izlaznost, ali svakako je daleko ispod ranijih izbora.

RSE: Dosta se danas govorilo o tome da je moguće da je slabija izlaznost rezultat novih tehnologija, odnosno umanjenih mogućnosti da se na neki način zloupotrebljava sistem. Da je veliki broj ljudi koji nisu više živi ili nemaju pravo glasanja iz ovog ili onog razloga do sada bio zloupotrebljavan kroz sistem. Mislite li da je i to moglo doprinijeti slabijoj izlaznosti?

Weber: Mislim da je kombinacija faktora. To je treći faktor.

Prvi faktor jeste odlazak ljudi, odnosno masovni odlazak ljudi u zadnje četiri godine.

Drugi faktor sigurno jeste i dalje rastući zamor od tih lažnih izbora. Možemo nagađati da je intervencija prethodnog, sada već bivšeg, visokog predstavnika dvije sata nakon zatvaranja birališta prije četiri godine, koja je zapravo bila atak na i tu ograničenu volju birača u tom datom izbornom sistemu, dodatno doprinijela tom zamoru od glasanja, odnosno neglasanja kao akta političke volje u datom kontekstu.

Treći faktor sigurno jeste da su nove tehnologije umanjile mogućnost izbornih manipulacija i glasanja mrtvih.

RSE: Pomenuli ste rezultate u Federaciji i dominaciju, rekla bih prema ovim rezultatima koje za sad imamo, ali mislim da će to tako i ostati, dominaciju Stranke demokratske akcije. Ako se sjetimo prethodnih izbora, SDA je također imala, čini mi se, najveći broj glasova, ali su na vlast došle stranke Trojke i koalicija na državnom nivou. Pomenuli ste da su oni iz Trojke na neki način diskreditirani. Na šta tačno mislite kad to kažete?

Weber: Mislim na onu saradnju ili saučesništvo politike SAD-a, prethodne Bidenove administracije i prethodnog visokog predstavnika u stvaranju te vladajuće koalicije, uz prisustvo i ulogu američke ambasade na jednoj strani i te prljave intervencije u korist HDZ-a BiH od strane visokog predstavnika. To se sigurno nije isplatilo strankama Trojke.

RSE: Još jedna stvar kod SDA jeste da je, kao što rekoh, prema prvim rezultatima ona najjača stranka i u Federaciji i na državnom nivou po broju glasova. Međutim, kandidat Trojke, odnosno šireg bloka stranaka, Denis Bećirović vodi ispred Bakira Izetbegovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva. Kako tumačite taj raskorak između rezultata stranke i rezultata kandidata za Predsjedništvo kada je riječ o SDA?

Weber: Ja bih to najviše vidio u kontekstu toga što je gospodin Bećirović u sada već prethodnom mandatu etablirao sebe kao određeni nezavisni faktor, odnosno napravio određeni otklon prema sopstvenoj stranci. Tako se profilirao i čini mi se da mu se to isplatilo.

RSE: Nezahvalno je govoriti o budućnosti u smislu vlasti, ali da li imate neku viziju kako bi se mogla dogovoriti vlast i da li bi moglo biti nekih iznenađenja kada je riječ o uspostavljanju vlasti na državnom i federalnom nivou? Ako govorimo o Federaciji, u RS-u je situacija dosta jasnija.

Weber: Ne mislim da će biti dosta iznenađenja. Vidjet ćemo na neki način prvo takozvanu staru trojku, ako smijem tako reći, HDZ BiH, SNSD i SDA.

Da li će to biti dovoljno i na državnom, a još više na federalnom nivou, da se vlast formira bez još jednog koalicijskog partnera?

Sigurno će u Federaciji, mada nemamo još konačne rezultate, trebati još jedan ili dva koalicijska partnera. Da li će to biti, na primjer, SDP, prerano je vidjeti, ali svakako će tu postojati potreba za dodatnim partnerom.

Ili će dobiti Stranka za BiH, koja je na neki način promjena van klasičnih shema promjena između izbornih ciklusa. Stranka za BiH je na ovim izborima ostvarila određeni uspjeh.

RSE: Kad je riječ o entitetu Republika Srpska, rekli smo da SNSD uvjerljivo vodi na izborima za državni parlament, ali i za entitetsku skupštinu. Željka Cvijanović ima veliku prednost u utrci za Predsjedništvo. Šta to govori o političkoj snazi SNSD-a ako imamo u vidu sve ono što se toj stranci dešavalo prethodne dvije godine s predsjednikom stranke Miloradom Dodikom i njegovim isključenjem iz javnih funkcija nakon pravomoćne presude državnog suda?

Weber: Mislim da je na pres-konferenciji koju je vodio Milorad Dodik izgledalo kao da je on vodeći kandidat stranke, kao da se presuda nije desila.

Mislim da je jedna od prvih rečenica bila, citiram po smislu, da je isključivo zahvaljujući američkom predsjedniku što danas stranka nije mrtva. To je već jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli tome da SNSD opet trijumfuje.

Nisam očekivao drugačije, mada su neki posmatrači gajili iluzije da će opozicija pobijediti.

Faktori koji su odredili ovaj ishod su hronična slabost opozicije u Republici Srpskoj, uloga međunarodne zajednice, konkretno Trumpove administracije SAD-a, a u određenom kontekstu i slabost Europske unije.

To je dovelo do toga da je već politički mrtav Milorad Dodik, odnosno režim Milorada Dodika, vraćen u život prije dvije godine.

Nacionalne stranke ponovo pobijedile na izborima u BiH

Unatoč tome što je nova tehnologija sigurno dosta umanjila mogućnost manipulacije, ostao je faktor obilnog korištenja administrativnih resursa koje vlast u Republici Srpskoj ima na raspolaganju.

Mislim da ima još jedan zanimljiv aspekt. Na pres-konferenciji se moglo vidjeti vidljivo olakšanje režima Milorada Dodika nakon izborne pobjede. Čini se da je režim ipak bio dosta nervozan da bi mogao izgubiti izbore, možda i više nego što je bilo potrebno.

Atak na nove tehnologije pokazuje kolika je tu bila nesigurnost. S jedne strane to govori o njihovoj vlastitoj procjeni političke snage, a s druge strane taj napad na novu tehnologiju, ne samo od strane SNSD-a nego i drugih stranaka, predstavlja naknadnu potvrdu koliko je bez te tehnologije bilo moguće manipulirati izborima u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

Čitajte:

Biometrija, skeneri i više od 3,4 miliona birača: Izbori u BiHMilioni iz budžeta pred izbore u BiH, kazne za zloupotrebe rijetke

RSE: Dodik se na pres-konferenciji, poslije prvih rezultata, zahvalio, prije svega, američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Kako komentirate taj stav i takvu poruku?

Weber: Mislim da je redoslijed pohvala indikativan i govori sam za sebe.

Prvo spominje predsjednika Trumpa, onda predsjednika Putina i dosta kasnije predsjednika Vučića. Time je sve rečeno.

RSE: Mislite li da će ovaj rezultat, s obzirom na to da se BiH već dugo pokušava kretati u tom reformskom procesu, promijeniti nešto? Prethodnih godinu dana, pa i više, imali smo blokadu upravo zbog odnosa u koaliciji na državnom nivou. SNSD već dugo blokira procese na državnom nivou. Mislite li da može doći do deblokade europskog puta i funkcioniranja Državnog parlamenta nakon ovih preliminarnih rezultata?

Weber: Naravno da ne vidim. Osim ako Europska unija, u svom očaju da pronađe neku uspješnu priču u regiji, nastavi s radikalnim snižavanjem reformskih kriterija i izbaci i ono malo preostalih zahtjeva koje još nije izbacila.

Ako se to ne desi, napretka nema, pošto ovim političkim vladajućim elitama nije stalo do napretka nego isključivo do nazadovanja.

Čak i ako dođe do deblokade institucija, ako dođe do koalicije koju sam malo prije spomenuo, nema više razloga za blokadu, jer su tada retrogradne snage u zajedničkoj koaliciji.

Sigurno bi u nekom trenutku moglo doći do određenog pritiska na SDA. To najviše vidim kroz očekivanje da će gospodin Čović i HDZ BiH, u tandemu sa režimom Milorada Dodika, ponovo na agendu staviti temu takozvane reforme izbornog sistema.

Bakir Izetbegović u štabu SDA nakon objavljenih preliminarnih izbornih rezultata, Sarajevo, 4. oktobra 2026.

Tu ćemo vidjeti staru dinamiku: pritisak na SDA kao koalicijskog partnera da popušta i da konačno oslobodi put ka daljoj etnoteritorijalnoj podjeli Bosne.

RSE: Šta bi prema vašem mišljenju morala biti prva stvar koju bi nova vlast na državnom nivou trebala uraditi?

Weber: Oni će sigurno probati da otklone ova dva uvjeta za početak otvaranja pristupnih pregovora, zakon o VSTV-u i zakon o sudu BiH. Ali na način koji će biti potpuno oslobođen suštine u smislu vladavine prava i nezavisnog i efikasnog pravosuđa.

RSE: Šta onda preostaje Europskoj uniji? Treba li preispitati svoj stav prema Bosni i Hercegovini i kako bi to trebalo izgledati?

Weber: Europska unija već dvije decenije treba ozbiljno preispitivati svoju politiku, odnosno svoju nepolitiku ili antipolitiku.

Ona nema stvarnu politiku prema Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o politici popuštanja nacionalističkim političkim elitama. Ako ovo nije dovoljno upozorenje, ne znam šta jeste.

Potreban je potpuni preokret ka ozbiljnom dizajniranju strateške, dugoročne politike prema BiH, koja se bazira na tome šta BiH treba, a ne na tome šta je trenutno moguće.

Bosni i Hercegovini su potrebni jaka demokratija, vladavina prava i tržišna ekonomija da bi jednog dana bila spremna za ulazak u Europsku uniju.

To bi zahtijevalo jednu potpuno sveobuhvatnu političku transformaciju.

Čitajte:

BiH nije ispunila nijedno od 113 obećanja prema EU

RSE: Da li će ovi rezultati promijeniti ukupnu vanjskopolitičku orijentaciju BiH? Imali smo priliku vidjeti prethodne četiri godine da svaka strana vodi svoju vanjsku politiku, čak i kada je Predsjedništvo u pitanju. Može li se značajno promijeniti vanjskopolitička orijentacija BiH prema Europskoj uniji, NATO-u, Rusiji ili nekim drugim centrima moći?

Weber: Ne. Kao što se već opisivalo, takozvana vanjska politika BiH ostat će ono što jeste: zapravo četiri vanjske politike. Tri etničke vanjske politike i jedna zamišljena državna, patriotska vanjska politika BiH koju provode određeni pojedinci i diplomati. Suštinske promjene ne vidim.

Postoji određena dinamika koja proizlazi iz činjenice da ćemo imati dva od tri člana Predsjedništva iz nacionalnih stranaka kada je riječ o odnosu prema Rusiji, možda i prema Trumpovoj administraciji. To ćemo tek vidjeti.

Međutim, to će trajati samo dvije godine, a već narednog mjeseca imamo američke izbore za Kongres koji mogu promijeniti dinamiku američke politike prema Bosni i Hercegovini, regiji i generalno geopolitički.

Dakle, moguće su određene promjene zbog novog odnosa 2:1 u Predsjedništvu, ali će generalno ostati ova razjedinjenost i postojanje četiri različite politike.

RSE: A mislite li da postoji šansa da, uz takvu sliku koju ste i sami opisali, ruski faktor ili ruski utjecaj ostane ili postane snažniji?

Weber: Za to da ostane, treba vidjeti. Nije se HDZ BiH, a čak nije ni ta stranka u susjednoj Hrvatskoj, pokazala potpuno imuna ili da ima negativan stav naspram Rusije, tako da treba čekati šta će HDZ BiH i šta će gospođa Filipović u Predsjedništvu učiniti.

Darijana Filipović na dan glasanja u Stocu, 4. oktobra 2026.

Postoji mogućnost možda neke veće otvorenosti prema Rusiji u odnosu na to kada je takvu politiku zastupala samo gospođa Cvijanović, ali ponavljam, treba čekati.

Čitajte:

Među ruskim posmatračima izbora u BiH senatorica pod sankcijama Zapada i bivši pukovnik GRU-a

RSE: Šta bi trebalo najviše pratiti kada je riječ o odnosima Federacije i Republike Srpske? Očekujete li da će iz RS-a nastaviti ili možda pojačati secesionističke poruke? I kako će država, pa i vlast u drugom entitetu, odgovoriti na to?

Weber: Vidite, mada gospodin Dodik insistira da ima podršku Trumpove administracije, ta podrška je u suštini dosta ograničenija, makar za sada.

Kako god je on predstavljao, unatoč spašavanju gospodina Dodika iz politički mrtvog stanja i dizanju američkih sankcija, čini se da ova administracija i dalje drži određeni okvir prema Bosni i cijeloj regiji i više jednu politiku stabilnosti.

Milorad Dodik u štabu SNSD-a nakon objavljenih preliminarnih izbornih rezultata, Banja Luka, 4. oktobra 2026.

To opet znači da ona za sada nije spremna podržati neke separatističke avanture gospodina Dodika.

Kao što sam vam već rekao, više očekujem da će gospodin Čović pokušati, u tandemu sa gospodinom Dodikom, uveliko vraćati temu takozvane izborne reforme.

U prevodu, pokušaj uvođenja trećeg entiteta kroz stražnja vrata, kroz promjene izbornog sistema.

Treba vidjeti kako će se postaviti američka administracija i Europska unija u tom slučaju, ali to više očekujem na tom nivou nego što očekujem neke nove sadržajne provokacije.

RSE: Znači EU i međunarodna zajednica općenito bi trebali obratiti pažnju na poruke koje bi mogle doći od gospodina Čovića. Mislite li da će se insistiranje na izmjeni Izbornog zakona na način na koji to HDZ želi nastaviti bez obzira na to što je kandidatkinja HDZ-a ušla u Predsjedništvo, što je do sada, prema onome što su govorili iz HDZ-a, bila najveća zamjerka?

Weber: Upravu ste. Ja očekujem da će oni pokušati da tu temu ponovo obnavljaju, ali će im argumentacija biti nešto teža pošto više nema onog faktora na kojem se gradila cijela ta priča o navodnoj diskriminaciji Hrvata u Federaciji.

Ali, unatoč tome, u interesu je gospodina Čovića i HDZ-a BiH, uz tradicionalnu podršku iz Zagreba, da iskoriste ovo osnaživanje tandema s Dodikom i eventualno uklanjanje nekih faktora na nivou državne koalicije, odnosno silazak Trojke s vlasti, kako bi ponovo stavili tu temu na agendu.

Susret Čovića i Dodika u Banjoj Luci, april 2026.

RSE: Pominjete opet Trojku. Kako biste ocijenili njihov rad i ono što su uspjeli uraditi, bez obzira na stvari koje su ih obilježile, o kojima ste i vi govorili? Način na koji su došli na vlast, Schmidtove izmjene na dan izbora i sve što smo vidjeli. Kako ocjenjujete njihov mandat? Je li to bila značajna promjena za Bosnu i Hercegovinu.

Weber: Bojim se da tu imam drugačije mišljenje. Mi smo to vidjeli i ranije u postdejtonskoj Bosni. Imali smo periode kada je SDP dolazio na vlast. Međutim, to je strukturalni problem.

Vi ne možete dobiti toliku većinu da možete suštinski promijeniti politička pravila u Bosni i Hercegovini. To bi zahtijevalo da na svim nivoima imate najmanje 50 posto podrške, u kantonima, Federaciji i Republici Srpskoj, što je praktično nemoguće.

Tako da uvijek imate razmak između proklamovane politike i realne nemogućnosti da tu politiku realizujete.

Ako se odlučite da, radi političke pragmatike, uđete u koaliciju sa nacionalističkim etničkim strankama, samim tim diskreditujete svoje političke ciljeve.

Na tom putu političko djelovanje često počinje ličiti na djelovanje drugih stranaka.

Michael Murphy, američki ambasador u BiH, 2024.

Tu vidim, s jedne strane, već tradicionalnu sudbinu stranaka Trojke, a s druge strane dodatno ono o čemu smo već pričali, da su završili u tom savezu kao preduslov prihvatanja politike tadašnjeg američkog ambasadora Michaela Murphyja i te politike koja je uključivala dvije intervencije visokog predstavnika.

To su bile intervencije koje su direktno bile suprotne liberalno-demokratskim vrijednostima, pravilima i principima vladavine prava.

Tako da se Trojka, i u tradicionalnom smislu, ali i u ovom specifičnom smislu posljednje četiri godine, duboko diskreditirala i zato je dobila ovakav rezultat.

RSE: Ako biste morali izdvojiti jednu stvar koja će se promijeniti nakon ovih izbora, šta biste nam rekli?

Weber: Nećemo više imati, u onom bosanskom, bošnjačkom dijelu političke scene i koalicije, neko lažno predstavljanje ili iluziju da će te vladajuće stranke napraviti razliku u smislu suštinskog napretka ili ponuditi neku nadu u bolju budućnost.

Žao mi je što je to tako mračan zaključak, ali mislim da je to ono što proizlazi iz ovih rezultata.

RSE: Samo u bošnjačkom korpusu?

Weber: Da, u tom bosanskom, bošnjačkom dijelu. U srpskom i hrvatskom dijelu Bosne i Hercegovine već dugo godina, odnosno decenijama, nema više prostora za neku ozbiljnu nadu u promjene i napredak.

To se ponovo pokazuje na ovim izborima.

Mada ponavljam, da američka administracija nije vratila gospodina Dodika iz političke smrti, vjerovatno, odnosno poprilično sam siguran, danas bismo vidjeli pobjedu opozicije u Republici Srpskoj.