Sažetak
- Sagovornici koji su doživeli nasilje tokom protesta u Srbiji u poslednjih godinu i po dana za Radio Slobodna Evropa ocenjuju da usvajanje rezolucije Parlamentarne skupštine Saveta Evrope predstavlja "pozitivan signal" i može doprineti većoj vidljivosti problema.
- U Rezoluciji je, između ostalog, izražena zabrinutost zbog prekomerne upotrebe sile tokom antivladinih protesta, ali i drugih kršenja ljudskih prava i ugrožavanja slobode medija.
- Vlast u Srbiji se nije oglašavala o Rezoluciji niti smernicama da se ovi problemi istraže i reše.
Odmazde, zastrašivanja, praćenja, fizički napadi, pretnje smrću i kampanje blaćenja.
Ovo su situacije sa kojima se poslednjih godina suočavaju aktivisti, novinari, studenti i borci za ljudska prava u Srbiji, što je ukazano Rezolucijom o funkcionisanju demokratskih institucija u toj zemlji, koju je usvojila Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PSSE) 23. juna.
Među onima koji su doživeli fizičko nasilje tokom antivladinih protesta prošle godine je i student Matematičkog fakulteta u Novom Sadu Vukašin Đinović.
U novembru prošle godine, povređen je pošto ga je, kako kaže, policajac "iz čista mira" udario štitom u glavu tokom potiskivanja demonstranta.
Tada je povređeno još nekoliko građana, a učesnici protesta optužili su policiju za preteranu upotrebu sile.
"Vlast radi sve što može da se mi osećamo što ugroženije i što nebezbednije u svakom smislu", kazao je on u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nisu odgovorili da li su do sada istraženi ti navodi i šta je utvrđeno. Te večeri saopštili su da je policija "postupala po zakonu". Đinović je podneo krivičnu prijavu, a suđenje je zakazano za oktobar.
U Rezoluciji je ukazano i na prekomernu upotrebu sile policije i proizvoljna hapšenja tokom antivladinih protesta nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Izražena je i zabrinutost zbog drugih kršenja ljudskih prava i ugrožavanja slobode medija, uz poziv srpskim vlastima da ove probleme hitno istraže i reše.
"Mislim da je usvajanje ove Rezolucije veoma značajno da bi se i na međunarodnom nivou prepoznala dubina problema i ozbiljnost represije vlasti s kojima se mi ovde suočavamo svakodnevno", rekao je Đinović.
Vlast i policija takve optužbe do sada su negirali.
Na pitanja o Rezoluciji PSSE za RSE nisu odgovorili ni Vlada Srbije, ni kabinet predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Sadržaj tog dokumenta poslanici vladajuće Srpske napredne stranke su kritikovali tokom same sednice u Strazburu. Glasali su protiv njegovog usvajanja. Za je bilo 89 predstavnika PSSE, protiv 13, a četvoro uzdržano.
Napadi na novinare i nezavisne medije
Posebnu pažnju skupština Saveta Evrope posvetila je položaju medijskih radnika u Srbiji.
Ukazuje se na fizičke napade i pretnje novinarima kojima je "bilo otežano obavljanje njihovog posla tokom protesta".
O tome svedoči novinarka N1 Lea Apro. Ona je četiri puta fizički napadnuta tokom izveštavanja sa protesta koji su usledili nakon pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi.
Za RSE priča da je tokom izveštavanja sa blokade novosadskog suda u avgustu prošle godine, povređena kada je na nju fizički nasrnuo policajac.
"Policija u punoj opremi za razbijanje demonstracija je krenula u jednom momentu da potiskuje ljude koji su bili ispred suda. Ja sam to snimala i bila sam vidno obeležena kao novinarka – imala sam žuti prsluk i legitimaciju oko vrata", priseća se Lea.
Protest ispred suda u Novom Sadu sa kojeg je Lea Apro izveštavala, 20. avgust 2025.
"Međutim, jedan pripadnik policije me je gurnuo svom snagom na drvo koje se nalazi tamo ispred i pritisnuo mi ruku u kojoj držim telefon. Ja sam dva puta rekla da sam novinarka, ali to njemu nije ništa značilo", dodaje.
Ističe da je tada svedočila grubom postupanju policije i prema drugim kolegama koji su bili prisutni.
Slučaj je prijavila policiji. Iz MUP-a nisu odgovorili da li je policajaca ispitan i šta je utvrđeno.
To je bio jedan od dva puta, kako kaže, kada je napadnuta od strane policije.
Čitajte:
Rekordan broj napada na novinare u Srbiji: Mediji prijavljuju, vlast ćutiVerbalni napadi koje je doživela, priča, ne mogu se pobrojati.
"Moje kolege i ja smo konstantno na udaru. Bezbednost novinara je uvek bila vrlo upitna u našoj zemlji, ali sada su napadi postali mnogostruko češći i to uglavnom prolaze bez (sudskog) epiloga".
Iako kaže da nakon svega kod nje "postoji doza straha" prilikom izveštavanja na ulici to je, navodi, ne sprečava da radi svoj psoao.
Rezoluciju PSSA vidi kao "pozitivan signal" za novinare u Srbiji.
"Međutim to nije ni prvo, a verovatno ni poslednje takvo upozorenje na stanje u medijima i odnos vlasti prema novinarima u Srbiji. Videli smo da to, nažalost, nije imalo nikakvog efekta na ponašanje vladajućeg režima", dodaje.
Čitajte:
U Srbiji porast nasilja nad kritičarima vlasti i novinarima, ocenio komesar Saveta EvropeU Rezoluciji se napominje da je u 2025. godini Srbija bila među zemljama iz kojih je stigao najveći broj prijava na Platformi Saveta Evrope za bezbednost novinara.
Pritisci na civilni sektor
Rezolucijom se upozorava i na pritiske, napade, targetiranja pripadnika civilnog sektora.
Naim Leo Beširi iz nevladinog Instituta za evropske poslove, za RSE kaže da članovi civilnog sektora danas u Srbiji rade u "atmosferi organizovanog zastrašivanja".
Naim Leo Beširi: Etiketiraju nas kao izdajnike
"Etiketiraju nas kao izdajnike, strane plaćenike, neprijatelje države, a onda se prave iznenađeni kada pretnje pređu sa naslovnih strana u stvarni život", kazao je Beširi.
"Civilno društvo u Srbiji danas ne traži privilegije, nego pravo da radi bez linča, nadzora, pretnji i odmazde. Upravo to traži i rezolucija", dodao je.
Čitajte:
EU izrazila zabrinutost zbog pretresa prostorija nevladinih organizacija u SrbijiPSSE je u Rezoluciji od vlasti u Srbiji zatražio da zaustavi nadzor, odmazde i druge mere zastrašivanja usmerene, pored ostalih, na aktiviste i pripadnike civilnog sektora.
Pozivaju i da im se obezbedi podsticajno okruženje za njihov rad i pravo na slobodu izražavanja, kao i da vlasti obnove narušeni dijalog sa civilnim društvom.
Istraga o zvučnom topu
U Rezoluciji Saveta Evrope traži se da Srbija sprovede istragu "verodostojnih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja za rasturanje mase tokom masovnih demonstracija u Beogradu 15. marta 2025".
Hiljade demonstranata tada se razbežalo sa ulice tokom odavanja pošte stradalima u padu novosadske nadstrešnice. Svedočili su o neobičnom zvuku i vibracijama koji ih je naterao da se sklone.
Vlast od incidenta negira da je protiv demonstranata koristila zvučno oružje.
U međuvremenu, Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 19. juna da vodi istragu o navodnoj povezanosti studentskog pokreta sa ovim slučajem.
Tužilaštvo, navodeći da je došlo do novih informacija, sada vodi istragu o tome da li je tokom studentskog sastanka u januaru 2025. "dogovarana simulacija" upotrebe "zvučnog topa", s idejom da se "stvori panika u javnosti i strah kod građana" a za događaj optuži policija.
U okviru istrage na saslušanju u policiji bio je vojni analitičar Aleksandar Radić. Njemu je policija 22. juna pretresala stan i kancelariju. Radić istragu tužilaštva smatra "pokušajem zastrašivanja".
Na saslušanju je bio i advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik. On smatra da je nalog tužilaštva da bude saslušan "nezakonit"
U zajedničkom saopštenju koje potpisuje 14 nevladinih organizacija ističe se "duboka zabrinutost" zbog smera u kojem Više javno tužilaštvo vodi istragu o tome.
Kako je na Rezoluciju reagovala vlast u Srbiji?
Tokom rasprave u skupštini Saveta Evrope jedna od predstavnica iz Srbije, članica Srpske napredne stranke, Biljana Pantić Pilja bila je kritična prema autorima tog dokumenta.
"Postoji izreka koja kaže: kada nemate ništa zanimljivo da kažete, najbolje je da ćutite", kazala je Pilja u Strazburu 23. juna.
Jedna od članica delegacije iz Srbije Elvira Kovač, članica poslaničke grupe Savez vojvođanskih Mađara, ocenila je 24. juna da Rezolucija o Srbiji "nije objektivna, da ne oslikava realnu situaciju i da predstavlja kritiku radi kritike".
Naim Leo Beširi iz nevladinog Instituta za evropske poslove smatra da je "realno očekivati da vlast formalno prihvati poneku preporuku".
Ova vlast reforme uglavnom glumi kada je pritisnuta, a opstruiše kada treba da izgubi moć- ocenjuje Naim Leo Beširi
"Ali suštinski neće prihvatiti ono što joj oduzima kontrolu: slobodne medije, nezavisno pravosuđe, fer izbore, zaštitu demonstranata i prestanak kampanja protiv civilnog društva. Ova vlast reforme uglavnom glumi kada je pritisnuta, a opstruiše kada treba da izgubi moć", dodaje.
Šta su moguće posledice po Srbiju?
Rezolucija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope nije pravno obavezujuća. Međutim, napominje Beširi, politički ima "daleko ozbiljniju težinu".
"Ona je javna dijagnoza stanja demokratije u Srbiji, ono što mi živimo i znamo, sada se dokumentuje na međunarodnom nivou. Kada Savet Evrope kaže da postoje ozbiljne zabrinutosti u vezi sa demokratijom, vladavinom prava i javnim slobodama, to nije mišljenje opozicije ili NVO, nego međunarodni nalaz institucije čija je Srbija članica", ukazuje.
Ističe i da se "Srbija dodatno udaljava od slike evropske demokratije i sve više izgleda kao država pod stalnim nadzorom".
"To slabi pregovaračku poziciju prema EU, poverenje partnera i argument vlasti da je Srbija faktor stabilnosti s ekonomskim rastom. Ne možete biti faktor stabilnosti dok vam građani traže pravdu, a institucije proizvode strah", dodaje.
Srbija je kao zemlja kandidat za članstvo u EU do sada otvorila 22 od 35 poglavlja, a samo dva zatvorila. Poslednje poglavlje otvorila je 2021. godine.
Prvi izveštaj o Srbiji nakon 14 godina
Od pristupanja Savetu Evrope 2003. godine, Srbija je pod monitoring procedurom Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.
Rezolucija koja je usvojena 23. juna rezultat je martovske posete koizveštača za Srbiju, koji su ujedno i autori izveštaja, Viktorije Tiblum i Junuša Emre.
Inače, ovo je prvi takav izveštaj nakon 14 godina.
Godine 2012. usvojena je Rezolucija koja se odnosila na poštovanje obaveza i opredeljenja Srbije. Tada je pozdravljen napredak koji je Srbija ostvarila u ispunjavanju svojih obaveza i opredeljenja.