Dok se čekaju novi računi za struju, Kosovo i dalje plaća zbog energetske blokade Srbije

Kosovo plaća i do 800 eura za transport jednog megavat-sata (MWh) energije, pa tako građani ne plaćaju samo struju koja im stiže u utičnicu.

Oni plaćaju i posljedice političke blokade, tenzija sa susjedima, kao i slabosti energetskog sistema koji ne može da pokrije osnovne potrebe zemlje.

Od 2020. godine, kada je Srbija blokirala prenosnu liniju s Kosovom, ograničene su najkraće i najjeftinije rute za uvoz električne energije, što je zemlju primoralo da koristi skuplje alternative.

Kao rezultat toga, dodatni troškovi direktno su se odrazili i na račune za struju građana i privrede.

Sa najavom novih godišnjih tarifa, koje bi trebalo da budu objavljene do kraja sljedećeg mjeseca, neizvjesnost i dalje ostaje velika, jer nije isključena mogućnost još jednog poskupljenja električne energije.

Prošlog mjeseca u Prištini je održan protest protiv povećanja cijena električne energije.

Postoji nada za promjenu, jer je Srbija obavezana da do 1. jula dozvoli trgovinu energijom s Kosovom, ali ostaje nejasno da li će se ta odluka zaista primijeniti u praksi.

Zašto Kosovo uvozi energiju?

Energetska korporacija Kosova (KEK) nije dovoljna da zadovolji potrebe potrošača za električnom energijom, posebno tokom zime.

Termoelektrane na ugalj su stare i često prestaju s radom zbog kvarova i održavanja, dok je proizvodnja iz obnovljivih izvora i dalje mala.

Samo od januara do novembra prošle godine, Kosovo je potrošilo oko 250 miliona eura na uvoz energije.

Cijene transporta dostigle su astronomske nivoe – do 800 eura po MWh u pojedinim danima prošle godine, prema podacima Ministarstva ekonomije.

Vlasti smatraju da je blokada prijenosne linije od strane Srbije glavni faktor koji povećava troškove uvoza i transporta.

Čitajte: Ponovo problemi sa strujom: Zašto se situacija na Kosovu ne stabilizuje?

Za zemlju sa oko 1.5 miliona stanovnika i ekonomijom u razvoju, ovi troškovi predstavljaju značajan finansijski teret, jer rast troškova energije utiče ne samo na budžet države, već i na konkurentnost biznisa i porast cijena za potrošače.

"Kao posljedica blokade od strane Srbije, do 600 MW kapaciteta prijenosa na granici Kosovo–Srbija ne koristi se za komercijalne razmjene – što stvara stalan pritisak na druge prekogranične linije", navode iz Ministarstva ekonomije Kosova za Radio Slobodna Evropa.

Porijeklo blokade

Problem je počeo u decembru 2020. godine, kada je Operator sistema prenosa i tržišta električne energije Kosova (KOSTT) počeo raditi nezavisno.

Kosovo je izašlo iz regulacionog bloka sa Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom i pridružilo se Albaniji, aktivirajući interkonekcijsku liniju 400 kV Kosovo–Albanija, poznatu kao "Energetski autoput Kosovo–Albanija".

Od tada je Srbija blokirala prijenosne linije za energiju prema Kosovu, pa je zemlja bila primorana trgovati preko granica s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom.

Prema Ministarstvu ekonomije, ovo "političk" preusmjeravanje koštalo je Kosovo milione eura godišnje- konkretno oko 150 miliona samo u 2024. godini.

Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova i protivi se njegovom punom učešću u međunarodnim mehanizmima, uključujući i energetski sektor.

U okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, dvije strane postigle su Sporazume o energiji 2013. i 2015. godine, a u junu 2022. usvojile i Smjernice za njihovu primjenu. Međutim, kao i mnogi drugi dogovori, ni oni nisu nikada u potpunosti sprovedeni.

KOSTT potvrđuje da Elektromreža Srbije (EMS) nije potpisala nikakav sporazum o trgovini kapacitetima s Kosovom.

"Od tog perioda [2020] pa do danas nije bilo i i dalje nema komercijalne trgovine električnom energijom na granici sa Srbijom", navodi KOSTT u odgovoru za Radio Slobodna Evropa.

RSE je zatražio stav od srbijanskog operatora EMS o ovom pitanju, ali nije dobio odgovor.

Fiktivne adrese firmi srpske Elektroprivrede na Kosovu i dugovi u Srbiji

Posljedice na energetskom tržištu

Neraspoređivanje kapaciteta na granici Kosovo–Srbija ograničila je konkurenciju, smanjila alternativne rute za uvoz i povećala potražnju i cijene na drugim granicama.
Ministarstvo ekonomije navodi da je to jedan od faktora koji je djelimično uticao na rast tarifa za potrošače, koje su prošle godine porasle za oko 16 posto.

Prošlog mjeseca tri energetska operatora na Kosovu zatražila su povećanje cijena električne energije i za ovu godinu.

Stručnjak za energetiku Nebih Zariqi objašnjava za Radio Slobodna Evropa:
"To je kao s kopnenim putevima – kada je najkraći put blokiran, morate koristiti duže rute – što automatski povećava trošak transporta. Trgovci takođe mogu manipulirati cijenama po MWh."

Ipak, ni KOSTT ni Regulatorna kancelarija za energetiku (ZRRE) nisu objavili podatke o ukupnom iznosu plaćenom za ove prenosne linije tokom posljednjih pet godina.

Pokušaji rješenja

KOSTT je ovaj problem podigao na regionalni i evropski nivo, otvarajući slučaj u Energetskoj zajednici.

U decembru prošle godine, Kosovo je preuzelo predsjedavanje ovom međunarodnom organizacijom, čiji je cilj podrška zemljama članicama na putu ka EU kroz primjenu energetskih zakona EU.

Ministarsko vijeće Energetske zajednice tada je odlučilo da Srbija mora omogućiti trgovinu energijom s Kosovom najkasnije do 1. jula 2026.

"Ova blokada, koja traje više od pet godina, izazvala je direktne negativne posljedice na funkcioniranje energetskog sistema Kosova, povećavajući opterećenje mreže i troškove prenosa kroz alternativne linije s Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Republikom Albanijom", izjavila je ministrica energetike Artane Rizvanolli u decembru.

Njeno ministarstvo obavezuje se da će pomno pratiti sprovođenje ove odluke.

Uprkos naporima, Radio Slobodna Evropa nije dobila odgovor ni od srbijanskog operatora EMS niti od Ministarskog vijeća Energetske zajednice o tome koje će se mjere preduzeti ako se linije ne otvore u predviđenom roku.

Ako se blokada nastavi, Kosovo će i dalje biti primorano da uvozi energiju preko dužih i skupljih ruta, dodatno povećavajući troškove za građane i privredu.

Dugoročno, ova situacija može uticati i na energetsku sigurnost zemlje i na njenu sposobnost da privuče investicije.

Čitajte: Građani sa severa Kosova o plaćanju struje: 'Nenormalni računi' i 'moraju da se plate'