Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se 20. maja u Pekingu s kineskim liderom Xi Jinpingom na razgovorima fokusiranim na produbljivanje energetskih veza i zajednički nastup protiv, kako oba lidera ocjenjuju, globalnog poretka pod dominacijom Zapada.
Govoreći na početku sastanka u Velikoj dvorani naroda, Xi je rekao da Kina i Rusija treba da nastave da podržavaju međusobni "razvoj i revitalizaciju", dok je Putin ocijenio da su bilateralni odnosi na "neviđenom nivou" i istakao da Rusija ostaje "pouzdan snabdjevač energijom" usred rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, što je uticalo na globalne tokove i cijene nafte i gasa.
Samit dolazi u trenutku kada Rusija nastoji da obezbijedi nove dugoročne energetske sporazume s Kinom, uključujući napredak na dugo odlaganom gasovodu Snaga Sibira 2, projektu koji Moskva smatra ključnim za nadoknadu izgubljenih evropskih tržišta nakon invazije na Ukrajinu.
"Do sada je Kina odugovlačila, ali bi to moglo da se promijeni na ovom sastanku", rekao je Henrik Vahtmeister, istraživač u kineskom centru Švedskog instituta za međunarodne odnose, za Radio Slobodna Evropa.
Čitajte:
Putin dolazi u Peking radi energetskih sporazuma i izraza solidarnostiOčekuje se da će Xi i Putin potpisati 21 novi sporazum
Rat u Iranu i poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz dodatno su pojačali hitnost ovih razgovora, jer su u Pekingu izazvali zabrinutost za energetsku bezbednost i novu nestabilnost na globalnom tržištu nafte.
Analitičari navode da je kriza ojačala argument Moskve da kopneni energetski tokovi iz Rusije mogu pomoći Kini da smanji zavisnost od ranjivih pomorskih ruta, iako Peking i dalje pokazuje oprez da ne postane previše zavisan od Rusije.
"Rusiji su prihodi od trgovine mnogo potrebniji nego što je Kini potrebna ruska energija", rekao je Vahtmeister. "Rusija ima malo alternativnih kupaca i prodaje naftu po nižim cijenama zbog sankcija, dok Kina ima više dobavljača i znatno veću ekonomiju."
Putinova posjeta, koja dolazi samo četiri dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump napustio Peking nakon sopstvenog samita s Xijem, takođe ukazuje na sve neravnomjerniju prirodu odnosa između Kine i Rusije.
Čitajte:
Samit Trumpa i Sija pokazao oprezno balansiranje Kine po pitanju IranaDok se ruska ekonomija bori pod zapadnim sankcijama i dugotrajnim ratom u Ukrajini, Moskva postaje sve zavisnija od Kine kada je riječ o trgovini, tehnologiji i prihodima od energije.
Xi i Putin su prvo održali zatvoreni sastanak "u užem formatu", koji se obično koristi za osjetljivije razgovore, prije nego što su započeli šire pregovore sa svojim delegacijama. Predviđeno je i da se ruski ministar spoljnih poslova Sergei Lavrov sastane s kineskim kolegom Wang Yijem.
Prema navodima Kremlja, očekuje se da će dvojica lidera kasnije 20. maja nadgledati potpisivanje 21 sporazuma, uključujući zajedničku deklaraciju o jačanju "sveobuhvatnog partnerstva i strateške saradnje", kao i deklaraciju kojom se promoviše "multipolarni svijet" i "novi tip međunarodnih odnosa".
U izjavama koje su prenijeli kineski državni mediji, Xi je rekao da međunarodno okruženje postaje "složeno i nestabilno, uz jačanje jednostranog hegemonizma", što se široko tumači kao poruka upućena prema Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
On je dodao da su Kina i Rusija uspjele produbiti odnose izgradnjom "međusobnog političkog povjerenja i strateške saradnje".
Putin je pozvao Xija da sljedeće godine posjeti Rusiju i rekao da odnosi između Moskve i Pekinga doprinose "globalnoj stabilnosti".
Kremlj sve češće predstavlja partnerstvo s Kinom kao dokaz da su zapadni pokušaji da izoliraju Rusiju propali. Ipak, odnos je postao znatno neravnopravniji otkako je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Kina je sada najveći trgovinski partner Rusije i kupuje gotovo polovinu ruskog izvoza nafte. Kineske kompanije su takođe postale ključni dobavljači robe široke potrošnje, industrijske opreme i tehnologija dvojne namjene, za koje zapadni zvaničnici tvrde da pomažu održavanju ruske vojno-industrijske baze.
Peking negira da Rusiji pruža vojnu pomoć i tvrdi da strogo kontroliše izvoz robe dvojne namjene.
Rat u Iranu ponovo pokreće raspravu o isporukama ruskog gasa
Čitajte:
Američki Senat pokreće inicijativu za ograničavanje Trumpovih ratnih ovlašćenja u vezi s IranomNajpažljivije praćeno pitanje tokom samita ostaje planirani gasovod Snaga Sibira 2, projekat dug 2.600 kilometara, koji bi godišnje dopremao 50 milijardi kubnih metara ruskog prirodnog gasa u Kinu preko Mongolije.
Rusija već godinama zagovara ovaj projekat, ali pregovori su više puta zapinjali zbog cijene i zabrinutosti u Pekingu zbog prevelike zavisnosti od ruske energije.
Rat u Iranu mogao bi promijeniti dio tih kalkulacija.
S obzirom na poremećaje u pomorskim rutama kroz Hormuški moreuz, dodatne kopnene isporuke iz Rusije postale su strateški privlačnije za Kinu, koja veliki dio nafte i ukapljenog prirodnog gasa uvozi morskim putem - rutama ranjivim na sukobe.
Ipak, analitičari upozoravaju da je malo vjerovatno da će Peking žuriti s ustupcima.
"Na neki način, Rusija jeste rješenje, ali za Kinu to je veoma sporo rješenje, i vjerovatno presporo - posebno ako se rat u Iranu riješi u narednih nekoliko mjeseci", rekao je Michael Kimmage, direktor Kennan instituta u Washingtonu, za Radio Slobodna Evropa.
Kina je godinama radila na diverzifikaciji uvoza energije i jačanju domaće energetske sigurnosti kroz zelene tehnologije, dok istovremeno traži nove izvore u Centralnoj Aziji i na Bliskom istoku.
Posjeta se poklapa s 30 godina od potpisivanja sporazuma o strateškom partnerstvu između Kine i Rusije, kao i 25 godina od Sporazuma o dobrosusjedstvu i prijateljskoj saradnji između dvije zemlje.