Prebjeg Vučurevića svjedoči o neozbiljnosti države

Sjedište Granične policije BiH - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Slučaj prebjega Božidara Vučurevića, ratnog gradonačelnika Trebinja, iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu, u toj državi nikoga nije iznenadio, tim prije, što Granična policija reaguje samo na osnovu naloga pravosudnih institucija, kojeg u konkretnom slučaju nije bilo.

Istovremeno, u BiH, ne postoje mjere za određivanje pritvora Vučureviću, pa je on trenutno slobodan čovjek, a neće biti izručen ni Hrvatskoj, jer Bosna i Hercegovina ne izručuje svoje državljane. Bilo kako bilo, u zemlji čuda, Bosni i Hercegovini, slučaj Vučurević ne iznenađuje jer iz bh. zatvora bježe osuđeni za ratne zločine, a da za to niko ne odgovora.

Od bijega su prošla skoro 24 sata nakon što su reagovale pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, koje su, podsjetimo, tražile njegovo izručenje BiH zbog istrage koja se vodi za ratne zločine u Trebinju. A, i to što su mediji čekali gotovo cijeli dan, stalo je u dvije rečenice, koje prenosi portparolka Tužilaštva BiH Selma Hećimović.

„Vučurević Božidar je pod istragom u predmetu Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH i ima status osumnjičenog, o čemu je već u više navrata javnost bila obaviještena. Kako je osumnjičeni uvijek bio dostupan Tužilaštvu BiH, nikad nije bio stavljen prijedlog za određivanje pritvora, što je u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH, a što se eventualno može promijeniti samo ako se promijene ove okolnosti“, kazala je Hećimović.

Kako ne postoje mjere za određivanje pritvora, ratni gradonačelnik Trebinja je trenutno slobodan čovjek, pa nije ni bilo razloga da ga u ponedjeljak ujutro sasluša neko u Okružnom i Osnovnom sudu u Trebinju, gdje se prijavio i ostavio kućnu adresu. Vučurević je izjavio da će se, samo i jedino, odazvati pozivu pravosudnih institucija BiH.

„Ja sam došao da se prijavim pošto se javila BiH, kao moja domicilna država, da traže da me isporuče njima. A ako treba da me isporuče njima, ja hoću kao uredan građanin i odgovoran građanin da se prijavim da sam tu, da kažem adresu na kojoj ću se nalaziti stalno i biti uvijek na raspolaganju.“

Ratni gradonačelnik Trebinja, koga Hrvatska tereti za ratne zločine na području Dubrovnika, pet mjeseci poslije hapšenja, u nedjelju je nesmetano prešao preko graničnog prelaza u Bosnu i Hercegovinu. I to mu nije prvi put. Njegov prelazak iz jedne zemlje u drugu zabilježen je nekoliko puta, a zbog čega nije zaustavljen pri prelasku, portparolka Granične policije BiH Sanela Dujković odgovara:

„Mi definitivno nemamo raspisanu potragu za imenovanim licem.“

Ni "d" od države

Graničnoj službi nalog za Vučurevićevo zadržavanje u slučaju pokušaja prelaska granice trebaju dati ili Sud BiH, ili nadležne policijske agencije. U suprotnom, granična policija ne može nikoga zadržati. To potvrđuje i Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH, koji za Vučurević prebjeg iz jedne države u drugu krivi srbijansku graničnu policiju.
Božidar Vučurević

To što osobe koje se terete za ratni zločin mogu prelaziti granicu kad god požele, za Ahmetovića i nije neki problem, jer sve opravdava nepostojanjem naloga za hapšenje. Ali, uprkos tome, nameće se pitanje šta to govori o bh. granici i saradnji pravosudnih i policijskih institucija.

„Ona može biti bolja. Granična policija BiH se svrstava u red policija i granica koje se mogu porediti sa mnogim evropskim zemljama“, kazao je Ahmetović.

Vučurević nakon ulaska u BiH neće biti izručen Hrvatskoj jer prema Krivičnom zakonu BiH, bh. državljani se ne izručuju drugim zemljama.

„Naše tužilaštvo treba zatražiti od Republike Hrvatske dokumente, dokaze i sve ono zbog čega se vodi istraga u Hrvatskoj, da se kao i u svim drugim slučajevima postupak završi pred Sudom BiH, odnosno da Tužilaštvo odluči da li ima elemenata za optužnicu ili nema“, navodi zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.

Slučaj Vučurević, nažalost, nije jedini. Njegov prebjeg iz jedne države u drugu čak se može nazvati i benignim, ako se zna da su osuđeni za ratne zločine bježali iz bh. zatvora preko tih istih granica za koje ministar sigurnosti BiH tvrdi da su po evropskim standardima.

Istovremeno, pravosuđe Bosne i Hercegovine, u pravilu, reaguje tek kada neko od bh. državljana bude uhapšen u susjedstvu, saopštavajući da vodi istrage protiv tih osoba, a da javnost o tome nikada nisu obavijestiti, pa čak ni osobe protiv kojih se vodi postupak.

Na naše pitanje na šta sve to ukazuje, Sinan Alić, predsjednik Fondacije “Istina, Pravda, Pomirenje”, odgovora:

„To govori o našoj državi - da nemamo države. Nemamo ni d od države. Dakle, prešao je granicu kud je htio i kako je htio. To sad treba odgovarati imamo li mi granicu sa Srbijom ili nemamo, možemo li je preći kad hoćemo - a očigledno da možemo. To govori o neozbiljnoj državi i naravno ne mogu biti ozbiljne ni njene institucije. Tužilaštvo je katastrofa, i događa se to što se događa. Na takav način se kompromituje država. Dakle, sutra će neko iz Brisela reći: ’Halo, ljudi, pa vi glumite državu, hoćete u Evropu, a vama čovjek izađe kad hoće, uđe kad hoće, i sam se prijavi!’ To je karikaturalno. Dakle, čovjek dođe: ’Evo mene, nema nikakvih problema, javiću se tužilaštvu.’ Dakle, ja to stalno ponavljam, velika odgovornost u svim slučajevima ratnih zločina stoji na Tužilaštvu, na njihovom traljavom procesuiranju, traljavom skupljanju podataka, traljavom odnosu prema javnosti - i dogodi se to što se dogodi.“

* * * * *
Svi prilozi iz ovosedmične emisije programa Pred licem pravde:
Srbija: Vučerević pušten da pobegne
BiH: Prebjeg Vučurevića svjedoči o neozbiljnosti države
Svjedoci ratnih zločina u BiH izloženi prijetnjama
Održana rasprava o žalbama Lukića na kazne za zločin
Borci ogorčeni novim zakonom o njihovim pravima

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.