Postupak protiv Božidara Vučurevića još jednom je otvorio pitanje odnosa državnog Tužilaštva i Ministarstva pravde Bosne i Hecegovine prije svega prema procesima ratnih zločina, ali i pitanja stalnog uplitanja politike u pravosuđe ne samo u BiH već i u ostalim zemljama u regionu.
Nakon slučajeva Ilije Jurišića, Ejupa Ganića, Tomislava Purde, Jovana Divjaka i mnogih drugih manje medijski eksponiranih, te stalnih zahtjeva za ekstradiciju koji se neprestalno vrte na relaciji Sarajevo, Beograd, Zagreb, analitičari smatraju da ni državne ni pravosudne vlasti ovih država nisu izvukle nikakve pouke.
Sinan Alić iz tuzlanske fondacije Istina pravda pomirenje smatra da Tužilaštvo BiH vuče iznuđene poteze.
„Uvijek neko drugi nešto uradi, a onda se oni sjete i kažu:’Imamo i mi predmet.’ U slučaju Vučurević oni su prvo izašli u javnost i rekli: ’Ne, mi njega saslušavamo u okviru nekih drugih istražnih projekata.’ A onda izađu u javnost nakon tri, četiri dana i kažu: ’Ne, mi vodimo protiv njega.’ Mislim da je to zaista neozbiljno. Sve nešto potpisuju. Nakon poptisivanja događaju se stvari. Zato sam ja u jednom dijalogu rekao gospodinu Čolaku: ’Nemojte, molim vas, više ništa potpisivati jer nakon svakog potpisa dogodi se neka notorna glupost.’“, kaže Alić.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine predložilo je Ministarstvu pravde BiH da od Srbije zatraži izručenje Božidara Vučurevića, koji je uhapšen u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisala Hrvatska, tereteći ga za ratne zločine na području Dubrovnika.
Protiv Vučurevića se u BiH vodi postupak za ratne zločine počinjene devedesetih godina na teritoriji opštine Trebinje.
„Uglavnom se radi o ratnim zločinima nad bošnjačkim stanovništvom na tom području, uključujući ubojstva, razaranja vjerskih i sakralnih objekata, progone stanovništva i druga kaznena djela“, pojašnjava glasnogovornik državnog Tužilaštva Boris Grubešić.
Političke manipulacije
Molbu Tužilaštva za izručenje Vučurevića Bosni i Herecegovini potpisao je ministar pravde Bariša Čolak, potvrđeno nam je u ovom ministarstvu. Sekretar Ministarstva Jusuf Halilagić podsjeća da BiH sa Srbijem i Hrvatskom ima potpisan sporazum o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
Ministri pravde BiH Bariša Čolak i Snežana Malović potpisali su u Beogradu u februaru 2010 sporazum koji omogućuje međusobna izručenja. „Nakon što Srbija primi zahtjev BiH, a već imamo saznanja da je primljen zahtjev od Hrvatske, stvar je Srbije da izruči ili ne izruči gospodina Vučurevića jednoj ili drugoj državi“, kaže Halilagić.
Zahtjevom bh. Tužilaštva bio je iznenađen i advokat Božidara Vučurevića Vladimir Božović.
„Znaćemo više kada dobijemo taj zahtev, s tim što će to sada značajno da uspori i iskomplikuje situaciju jer kada dve države traže izručenje jednog lica, onda država u kojoj se to traži mora da sačeka sa odlukom po prvom zahtevu, i u ovom slučaju primat će imati BiH pošto je Božidar Vučurević njen državljanin“, kaže Vladimir Božović.
Da predmeti procesuiranja ratnih zločina, hapšenja i zahtjeva za ekstradiciju među državama u regionu sve više liče na političku manipulaciju, smatra i predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Ta pojedina hapšenja, zahtjevi za ekstradicijom ili eventualno neki sudski procesi pretvaraju se zaista u sramne farse koje pokazuju kolijko su zemlje u regionu nezrele, koliko su njihove pravosudne institucije još nedovoljno formirane i odvojene od politike i pokazuju jednu prljavštinu svakodnevne politike koja se upliće i u potpunosti kontroliše nešto čime bi u normalnim državama trebalo da se bavi pravosuđe“, ocjenjuje Branko Todorović.
„U slučaju Vučurević, po svim onim dogovorima usmenim i papirološkim, njega bi trebalo procesuirati u BiH. Ali je simptomatično da Tužilaštvo BiH prije 10 dana kaže:’Mi nemamo sa njima ništa, on je u predmetu nekih drugih’, a odjednom onda fomiraju njegov predmet. Sad se može reći da je to ustupak politici Banjaluke, da se Vučurević vrati u BiH. Ali ne znam šta će ako se ukine Sud BiH, kako Dodik najavljuje. Onda će ga vjerovatno procesuirati u Banjaluci i pustiti ga iz sudnice, dati mu priznanje, orden itd. Dakle, očigledna je politika u pravosudnim sistemima i jedne i druge i treće države, negdje više, negdje manje“, kaže predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje Sinan Alić.
Božidar Vučurević uhapšen je prije deset dana na graničnom prijelazu Karakaj između BiH i Srbije po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisala Hrvatska. Vučurević je jedan je od osnivača SDS-a i bio je ratni gradonačelnik Trebinja.
Funkciju gradonačelnika Trebinja obavljao je do 1997. godine. Županijski sud u Dubrovniku je prije dvije godine podigao optužnicu protiv njega.
U prvom pojavljivanju pred istražnim je sudijom Višeg suda u Šapcu, gdje se nalazi u pritvoru, odbacio je sve navode iz optužnice. Hrvatska traži Vučurevićevo izručenje zbog optužbi za ratne zločine nad civilima u Dubrovniku.
Nakon slučajeva Ilije Jurišića, Ejupa Ganića, Tomislava Purde, Jovana Divjaka i mnogih drugih manje medijski eksponiranih, te stalnih zahtjeva za ekstradiciju koji se neprestalno vrte na relaciji Sarajevo, Beograd, Zagreb, analitičari smatraju da ni državne ni pravosudne vlasti ovih država nisu izvukle nikakve pouke.
Sinan Alić iz tuzlanske fondacije Istina pravda pomirenje smatra da Tužilaštvo BiH vuče iznuđene poteze.
„Uvijek neko drugi nešto uradi, a onda se oni sjete i kažu:’Imamo i mi predmet.’ U slučaju Vučurević oni su prvo izašli u javnost i rekli: ’Ne, mi njega saslušavamo u okviru nekih drugih istražnih projekata.’ A onda izađu u javnost nakon tri, četiri dana i kažu: ’Ne, mi vodimo protiv njega.’ Mislim da je to zaista neozbiljno. Sve nešto potpisuju. Nakon poptisivanja događaju se stvari. Zato sam ja u jednom dijalogu rekao gospodinu Čolaku: ’Nemojte, molim vas, više ništa potpisivati jer nakon svakog potpisa dogodi se neka notorna glupost.’“, kaže Alić.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine predložilo je Ministarstvu pravde BiH da od Srbije zatraži izručenje Božidara Vučurevića, koji je uhapšen u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisala Hrvatska, tereteći ga za ratne zločine na području Dubrovnika.
Protiv Vučurevića se u BiH vodi postupak za ratne zločine počinjene devedesetih godina na teritoriji opštine Trebinje.
„Uglavnom se radi o ratnim zločinima nad bošnjačkim stanovništvom na tom području, uključujući ubojstva, razaranja vjerskih i sakralnih objekata, progone stanovništva i druga kaznena djela“, pojašnjava glasnogovornik državnog Tužilaštva Boris Grubešić.
Političke manipulacije
Molbu Tužilaštva za izručenje Vučurevića Bosni i Herecegovini potpisao je ministar pravde Bariša Čolak, potvrđeno nam je u ovom ministarstvu. Sekretar Ministarstva Jusuf Halilagić podsjeća da BiH sa Srbijem i Hrvatskom ima potpisan sporazum o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
Zahtjevom bh. Tužilaštva bio je iznenađen i advokat Božidara Vučurevića Vladimir Božović.
„Znaćemo više kada dobijemo taj zahtev, s tim što će to sada značajno da uspori i iskomplikuje situaciju jer kada dve države traže izručenje jednog lica, onda država u kojoj se to traži mora da sačeka sa odlukom po prvom zahtevu, i u ovom slučaju primat će imati BiH pošto je Božidar Vučurević njen državljanin“, kaže Vladimir Božović.
Da predmeti procesuiranja ratnih zločina, hapšenja i zahtjeva za ekstradiciju među državama u regionu sve više liče na političku manipulaciju, smatra i predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Ta pojedina hapšenja, zahtjevi za ekstradicijom ili eventualno neki sudski procesi pretvaraju se zaista u sramne farse koje pokazuju kolijko su zemlje u regionu nezrele, koliko su njihove pravosudne institucije još nedovoljno formirane i odvojene od politike i pokazuju jednu prljavštinu svakodnevne politike koja se upliće i u potpunosti kontroliše nešto čime bi u normalnim državama trebalo da se bavi pravosuđe“, ocjenjuje Branko Todorović.
„U slučaju Vučurević, po svim onim dogovorima usmenim i papirološkim, njega bi trebalo procesuirati u BiH. Ali je simptomatično da Tuž
"Očigledna je politika u pravosudnim sistemima i jedne i druge i treće države, negdje više, negdje manje“, kaže predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje Sinan Alić.
Božidar Vučurević uhapšen je prije deset dana na graničnom prijelazu Karakaj između BiH i Srbije po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisala Hrvatska. Vučurević je jedan je od osnivača SDS-a i bio je ratni gradonačelnik Trebinja.
Funkciju gradonačelnika Trebinja obavljao je do 1997. godine. Županijski sud u Dubrovniku je prije dvije godine podigao optužnicu protiv njega.
U prvom pojavljivanju pred istražnim je sudijom Višeg suda u Šapcu, gdje se nalazi u pritvoru, odbacio je sve navode iz optužnice. Hrvatska traži Vučurevićevo izručenje zbog optužbi za ratne zločine nad civilima u Dubrovniku.
