Premijer Kosova Albin Kurti objavio je da je potvrđen identitet tri žrtve nakon ekshumacije posmrtnih ostataka otkrivenih u masovnim grobnicama na raznim lokacijama na sjeveru Kosova.
Kurti je na Facebooku napisao da su DNK izvještaji potvrdili da tri žrtve pripadaju grupi poznatoj kao "Grupa intelektualaca", uglavnom građanima iz Skenderaja i Mitrovice, koji su oteti i prisilno nestali 19. aprila 1999. godine od strane srpskih snaga.
Kurti nije identificirao žrtve po imenu, ali je rekao da su do danas obavještene porodice tri identifikovane žrtve.
Čitajte:
Šta se dešava s posmrtnim ostacima pronađenim na sjeveru Kosova?Njegova objava dolazi gotovo dva mjeseca nakon što su na sjeveru zemlje otkrivene tri masovne grobnice, gdje su pronađeni posmrtni ostaci najmanje 23 osobe.
Krajem prošlog mjeseca, kosovske vlasti poslale su uzorke posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovnih grobnica u Malom Kaluđeru u Zubinom Potoku u Hag, u Holandiji.
Kurti je rekao da Kosovo očekuje da će dobiti druge izvještaje o uzorcima poslanim na identifikaciju putem DNK analize "u narednim danima i sedmicama".
"S nadom da će i druge porodice dobiti odgovore koje čekaju 27 godina. Nijedan odgovor ne može izbrisati bol gubitka, ali saznanje istine okončava anksioznost čekanja da se sazna sudbina njihovih najmilijih", rekao je Kurti.
Čitajte:
Od hapšenja do iskopavanja: Šta se zna o masovnoj grobnici u Zubinom Potoku?Grobnice u Zubinom Potoku otkrivene su prije otprilike dva mjeseca nakon dvogodišnje istrage o sumnjivim ratnim zločinima, prema navodima kosovskih vlasti.
Specijalno tužilaštvo Kosova istražuje četiri osobe, JR, MJ, RK i MB, osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.
Sve četvorica su u pritvoru.
Jedan od uhapšenih, prema navodima vlasti, osumnjičen je da je bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije tokom rata.
Prema podacima Instituta za ratne zločine na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998-1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata.
Kosovo je više puta tražilo saradnju od Srbije kako bi se razjasnila sudbina nestalih osoba i pristup vojnim arhivama koje bi, prema navodima vlasti, mogle pomoći u identifikaciji lokacija mogućih grobnica.