Osuda iz Evropske unije i Kosova, odbrana ili ćutanje iz Vlade Srbije.
To su dosadašnje reakcije na izjavu ministarke državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežane Paunović "da bi etnički očistila Kosovo 1998. godine".
Ministarka je to izjavila u subotu za televiziju Kurir navodeći da je to "najgrublja kvalifikacija koju je u životu rekla", ali da bi to učinila da je bila na mestu Slobodana Miloševića, haškog optuženika i bivšeg predsednika Savezne Republike Jugoslavije.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti saopštio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da govor "koji može biti shvaćen kao opravdanje kolektivnog proterivanja ili diskriminisanje čitavih etničkih zajednica nije prihvatljiv i može dodatno produbiti podele".
Iz ove institucije, pak, za RSE su naveli da se postupak protiv ministarke može pokrenuti "samo po pritužbi".
Čitajte:
EU osuđuje izjavu srpske ministarke o Albancima, Ivica Dačić osude opisuje 'sramnim i licemernim'"Nije predviđena mogućnost pokretanja postupka po službenoj dužnosti", navode.
Izjavu je osudila portparolka Evropske unije Anitta Hipper navodeći da je "suprotna vrednostima ljudskog dostojanstva, pomirenja, odgovornosti i dobrosusedskih odnosa na kojima je EU zasnovana".
Dok sa Kosova stižu oštre osude izjave, iz Vlade Srbije nisu odgovorili na upit RSE o ovoj izjavi. Reakcija na izjavu Paunović stigla je samo od Ivice Dačića, ministra unutrašnjih poslova i partijskog kolege ministarke Paunović.
On je "napade" na Paunović zbog ove izjave ocenio "sramnim i licemernim".
Iz Vlade Kosova za RSE navode da je "problem u tome što se država Srbija nikada nije ni na koji način ogradila od politike Miloševića".
"Bilo bi dobro da svi, osim što će osuditi ovakav govor, to imaju na umu kada sa Srbijom razgovaraju o integracijama, reformama i fondovima, kao i da shvate da ovo nisu samo izjave, već težnje od kojih zvanična država Srbija nije odustala", saopštili su iz Vlade Kosova.
Istoričar i direktor Centra za praktičnu politiku Dragan Popović ocenjuje za RSE da je ministarka samo javno rekla ono što vlast u Srbiji misli i da je vlast 90-ih upravo i radila ono što bi i ministarka Paunović.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sjećanja urezana u drvo: Spomenik u čast nestalih u ratu na Kosovu
Čelnici tadašnje države i snage bezbednosti SRJ osuđeni su pred Haškim tribunalom zbog nasilnog proterivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999.
Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale. Više od 1.500 ljudi, većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo.
Šta je izjavila ministarka?
U izjavi za Kurir 11. jula ministarka Snežana Paunović izjavila je kako Albance ne bi "likvidirala onako kako se oni trude da do danas očiste etnički Kosovo, nego na način da svako onaj ko se oseća manje kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije, napusti istu i ide u svoju matičnu zemlju".
Paunović je naknadno u saopštenju od 14. jula navela da se ne odriče politike Socijalističke partije Srbije, partije čija je članica od 1992. godine.
"Mi smo stranka koja je vodila Srbiju u neopisivo teškim istorijskim okolnostima, stranka koja je podnela velike žrtve, stranka čije se ime najčešće pominjalo u Hagu", napisala je ona.
Paunović je od 2024. je na mestu potpredsednice te partije.
Čitajte:
Četvrt veka od ekstradicije Miloševića: U Hagu neosuđen, u Srbiji rehabilitovanOsude i odbrana ministarke
Portparolka Evropske unije Anitta Hipper rekla je na konferenciji za novinare da u Evropi ne bi trebalo da bude mesta za "retoriku koja opravdava i zagovara etničko čišćenje".
"Takođe su suprotne obavezama koje je Srbija preuzela u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa sa Kosovom", navela je ona.
Izjavu ministarke Paunović osudilo je više opozicionih partija u Srbiji.
Pokret slobodnih građana u saopštenju 14. jula zahteva hitnu smenu ministarke zbog govora mržnje.
"Njeno naknadno objašnjenje da je pod tim podrazumevala proterivanje ljudi u navodnu 'matičnu državu' samo potvrđuje da nije reč o nespretno izgovorenoj formulaciji, već o svesnom zagovaranju etničkog progona", saopštili su.
Stranka Srbija centar (SRCE) pozvala je premijera Đuru Macuta da se izjasni povodom izjave ministarke i obrazloži da li je "ova šovinistička izjava zvanična politika njegove Vlade".
"Upravo su nas takva retorika i ta politika tada odvele u potpunu međunarodnu izolaciju, ekonomske sankcije i ratne sukobe, čije katastrofalne posledice svi građani plaćaju i danas", naveli su iz ove partije.
Čitajte:
Peti oktobar - puč ili pobeda?Izjavu je najoštrije osudila i Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) navodeći da je reč o govoru mržnje i pozvali Vladu da razreši Paunović sa funkcije.
Bivši premijer Albanije Pandeli Majko ocenio je da izjava srpske ministarke predstavlja dokaz da je duh politike Slobodana Miloševića i dalje prisutan u jednom delu srpske politike.
"Javna iskrenost ministarke Snežane Paunović nije samo 'hrabrost', već i nastavak politike čoveka poput Slobodana Miloševića, koji je bio u pritvoru u Hagu zbog ratnih zločina", napisao je Majko na Fejsbuku.
Majko je, inače, bio premijer Albanije tokom rata na Kosovu (1998–1999), kada je ta zemlja primila stotine hiljada kosovskih izbeglica i podržala međunarodne napore za okončanje rata.
"Odbrana" ministarkine izjave stigla je od čelnika SPS-a Ivice Dačića.
On je istakao da oni koji optužuju ministarku "za navodno pozivanje na etničko čišćenje istovremeno godinama ćute o etničkom čišćenju Srba sa Kosova i Metohije".
'Odsustvo suočavanja s prošlošću'
Beljgzim (Belgzim) Kamberi iz nevladinog Instituta za socijalne politike "Musine Kokalari" u Prištini za RSE kaže da izjava ministarke Paunović pokazuje odsustvo istinskog suočavanja sa prošlošću, te da istovremeno govori o aktuelnoj politici, a "možda i o njenim budućim namerama".
"Kada se etničko čišćenje predstavlja kao legitimno ili poželjno političko rešenje, onda više nije reč samo o tumačenju prošlosti, već o sistemu vrednosti i političkoj ideologiji", navodi on u izjavi za RSE.
Kamberi ocenjuje da, ukoliko Paunović ne bude smenjena, vlast u Srbiji pokazuje da ne želi normalizaciju odnosa i pomirenje sa Kosovom.
Srbija i Kosovo, inače, vode dijalog o normalizaciji odnosa pod pokroviteljstvom Evropske unije.
Čitajte:
Senke 90-ih, Vučić i povlačenje ZapadaKamberi kaže da se poverenje ne može graditi dok se bez političkih posledica sa najviših državnih funkcija afirmiše retorika etničkog čišćenja.
On dodaje da predstavnici i eksponenti vlasti "kontinuirano glorifikuju i uzdižu političke i druge ličnosti čiji su stavovi prema Kosovu veoma slični onome što je izjavila ministarka Paunović".
Direktor Centra za praktičnu politiku Dragan Popović takođe smatra da je izjava Paunović samo "ogolila" da se vlasti nisu odrekle politike 90-ih.
"Vlast slavi generale koji su osuđeni pred Haškim sudom i proglašava ih herojima", kaže Popović.
Vlasti u Srbiji prethodnih godina sa počastima su dočekivali osuđene pred Haškim tribunalom za ratne zločine na Kosovu.
Nebojša Pavković, koji je preminuo u oktobru 2025. godine, sahranjen je u beogradskoj Aleji zaslužnih građana uz državne i vojne počasti.
Vladimir Lazarević se nakon odsluženja kazne vratio u Srbiju 2015. godine, avionom Vlade uz doček ministara. Dobio je mesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.
Čitajte:
Državne počasti u Beogradu za ratnog zločincaPavković i Lazarević, između ostalih, osuđeni su pred Haškim tribunalom zbog deportacija, prisilnog premeštanja, ubistava i progona albanskih civila s Kosova 1999.
Trojica čelnika tadašnje države, vojske i policije označeni su pred Haškim tribunalom kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog proterivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999.
Cilj je bila, kako je navedeno, "promena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.